Hrvatska
Kujundžić Tiljak: “U odnosu na prošli jesenski val smrtnost je dvostruko manja”
Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga – nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, koja je gostovala u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Epidemiološka slika Hrvatske na žalost i dalje je loša. Iz dana u dan veliki je broj preminulih, sve više je novooboljelih, a u bolnicama se povećava broj pacijenata na respiratorima. I ovaj put ponavljamo kako je među teško bolesnima najviše- necijepljenih. Prošli tjedan ipak bilježimo da je porast broja novooboljelih mnoge potaknuo da se dođu cijepiti.
– Prošlog tjedna se ukupno cijepilo skoro 58 tisuća građana, to su prva, druga i treća tzv. booster doza, što je za 50 posto više nego prošli tjedan kada je bilo 38.400 ukupno cijepljenih u Hrvatskoj. Od toga je prve doze bilo nešto više od 24.400, to je isto za 50 posto više nego prošli tjedan, a tada ih je bilo 16.800. Na docjepnu dozu došlo je tri puta više ljudi nego prethodni tjedan, rekla je Kujundžić Tiljak.
Booster doza
Pojasnila je razliku između treće i booster doze.
– Postoji treća doza cjepiva za osobe koje su imunokompromitirane, teški kronični bolesnici, za koje se pretpostavlja da je njihov imunološki odgovor lošiji. Te osobe četiri tjedna nakon druge doze mogu dobiti treću dozu, a ova doza o kojoj mi govorimo je docjepna ili booster doza koja se daje nakon šest mjeseci starijima od 18 godina. Daje se kroničnim bolesnicima, zdravstveni djelatnici, osobe u domovima za starije, djelatnici koji rade u takvim institucijama.
EMA je kao booster dozu registrirala cjepivo proizvođača Pfizer i Moderna.
– Oni koji su se s prve dvije doze cijepili Pfizerom preporuka je da booster dozu dobiju od Pfizera. Oni koji su se cijepili Modernom preporuka je da dobiju booster dozu Moderne, s tim da je ta docjepna doza nešto manja – pola kao prve doze.
AstraZeneca i Johnson su vektorska cjepiva, pojasnila je Kujundžić Tiljak, dodajući kako za njih još nisu registrirane booster doze.
– Osobe koje su cijepljene tim cjepivima mogu dobiti i ovu docjepnu dozu, dobit će Pfizer ili Modernu, svejedno je, dodala je.
Treba li mjeriti antitijela?
Kujundžić Tiljak je rekla kako ne bi trebalo prvo mjeriti antitijela da bi uopće odlučili hoćemo li se cijepiti booster dozom.
– Mi zapravo ne znamo kolika antitijela jesu koja su nam potrebna, ne znamo puno o tome. Kada budu konkretni rezultati istraživanja, za sada stvarno ne znamo i nema potrebe. EMA i HALMED, na temelju svih dokaza koje su podastrle farmaceutske tvrtke – Pfizer i Moderna, te na temelju bogatog iskustva docjepne doze u Izraelu, donijeli su odluku da se s tim cjepivima može vršiti docjepljivanje, rekla je.
Cjepivo nas definitivno štiti od težeg oblika bolesti, poručila je Kujundžić Tiljak. Istaknula je kako istraživanje provedeno u SAD-u na 3,5 milijuna osoba cijepljenih Pfizerom pokazuje da nakon šest mjeseci pada učinkovitost cjepiva vezano za zarazu, ali učinkovitost protiv teškog oblika bolesti koji završava hospitalizacijom ne miče se za sve varijante, čak i deltu, i ona iznosi preko 90 posto.
– Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza
Cijepljenje protiv gripe
Počelo je cijepljenje protiv gripe. Kujundžić Tiljak je rekla da je moguće isti dan cijepiti se u jednu ruku protiv COVID-a, a u drugu protiv gripe.
– Cjepiva se mogu dobiti zajedno i ne mora biti veći period razmaka. Mi do sada imamo 155 registriranih slučajeva gripe H3N2 i jedan slučaj H1E1. Gripa je ovdje. HZJZ je na temelju procjena cijepitelja naručio 600.000 doza četverovalentnog cjepiva, u sebi ima četiri cijepna sloja, i ova dva koja su otkrivena kod naših bolesnika. Stiglo je već 280.600 doza cjepiva, otkrila je.
Napomenula je kako će se ove godine cijepljenje protiv gripe većinom vršiti u ordinacijama liječnika obiteljske medicine budući da su Zavodi za javno zdravstvo opterećeni testiranjem i cijepljenjem protiv koronavirusa.
– Besplatno cijepljenje protiv gripe mogu ostvariti svi stariji od 65 godina, kronični bolesnici uključujući i djecu, također korisnici domova za starije, ustanova za njegu kroničnih bolesnika, zdravstveni djelatnici i trudnice, rekla je Kujundžić Tiljak.
Rekla je i kako su simptomi gripe i koronavirusa vrlo slični. U slučaju pojave simptoma, liječnici će bolesnike uputiti na testiranje na COVID. Gripa se također može laboratorijski dokazati i po potrebi liječnici mogu uputiti i na to testiranje.
Drive in testiranje uz uputnicu
Gordan Ćelić je izvijestio kako od danas na ulazu Zapad 2 na zagrebačkom Velesajmu počinje drive in testiranje. Građani se mogu testirati između 10 i 13 sati, ali će pritom morati imati uputnicu liječnika primarne medicine te će se morati prijaviti online.
Osim toga danas počinje cijepljenje u zatvorenom grijanom prostoru u paviljonima 8a i 9. Cijepljenje kreće od 14.30 sati.
Utorkom, četvrtkom i petkom cijepi se prvom dozom svim dostupnim vrstama cjepiva, a ponedjeljkom i srijedom cijepi se trećom dozom za imunokompromitirane i one koji su završili primarno cijepljenje.
Od danas od 14.30 do 19 sati cijepi se Pfizerom, Johnsonom i Modernom. U srijedu od 8 do 12 sati cijepi se Pfizerom i Modernom.
Hrvatska
Još samo par dana za prijavu poreza na nekretnine, građani i dalje zbunjeni: “Ništa mi nije jasno”
Građani još danas i u ponedjeljak mogu provjeriti jesu li obveznici plaćanja poreza na nekretnine te prijaviti i sve promjene u vezi svoje druge nekretnine. No, iako rok istječe 31. ožujka, situacija na terenu pokazuje da je mnogo nejasnoća koje građani pokušavaju razriješiti obilascima Gradske i Porezne uprave.
Vremena je malo, a nedoumica mnogo. Evo što kažu neki građani:
“Ništa mi nije jasno, to je objekt koji je legaliziran, dobro nije bitno je li moj objekt ili nečiji drugi, i neki su rok dali do 1. travnja. Ako se ne prijavi navodno je kazna.”
“Upravo sam došao prijaviti neku nekretninu, šalju me iz porezne ovdje, nemam pojma gdje trebam ići.”
Uredi Gradske uprave obvezna su im adresa, no često i bez potrebe. Jer iako su vlasnici druge nekretnine, ako za nju uredno plaćaju komunalnu naknadu ili imaju ugovor za iznajmljivanje na 10 mjeseci i duže, ne trebaju to posebno prijavljivati Gradskoj upravi. Ona će te podatke dobiti od Porezne uprave, piše HRT.
“Glavni je cilj da vlasnici nekretnina koji imaju nekakvu promjenu, dodatne kvadrate ili neki od razloga za oslobođenje, da nam dostave te podatke do 31.3. što je meritum, glavni datum od kada se određuje hoće li netko platiti porez na nekretnine u 2025. ili neće”, rekao je Slobodan Tolić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Šibenika.
Cilj zakona: Oporezivanje praznih nekretnina
Građani su podijeljeni oko uvođenja tog lokalnog poreza:
“Mislim da se moralo, bez obzira na subjektivnost.”
“Ipak nije u redu, ipak su to ljudi stjecali i nasljedstvom i radili godinama, odricali se, kredite dizali, to je njihovo privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je svetinja.”
Cilj zakona je oporezivanje praznih nekretnina.
“Nama je prvenstveni cilj da dobijemo uvide u HEP, Vodovod, zatim Zeleni grad te ostalo, da vidimo sve komunalije, tako da imamo sami uvid, da ne moramo zaduživati ljude pa da oni dostavljaju sve račune i da mi sami vidimo tko negdje živi ili ne živi”, zaključuje Tolić.
Dosadašnja praksa pokazala je da građane i dalje muče brojne nejasnoće pa nije isključeno da će, i kad počnu stizati rješenja o porezu na nekretnine, biti posla oko utvrđivanja je li netko obveznik ili nije.
Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
Hrvatska
Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći
Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.
Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.
Što to znači?
Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.
U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.
Kakve su to tarife?
Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.
Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).
Koliko je to jeftinije?
Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.
Kada to počinje?
Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.
Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.
Kada je onda viša, a kada niža tarifa?
Ljetno računanje vremena:
viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati
Zimsko računanje vremena:
viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati
Kad počinje ljetno računanje?
2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.
Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.
Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.
POZIV VJERNICIMA / U nedjelju u crkvi sv. Frane dan molitve i zahvale za Franjevačku provinciju sv. Jeronima
31. OŽUJKA / Akademik Miro Gavran gostuje u Matici hrvatskoj u Zadru
ŽUPANIJSKI DANI / 5. travnja svečano otvaranje rute Camino Zadar – nova destinacija za hodočasnike i ljubitelje prirode
DOBRA SURADNJA / OB Zadar i OB Dubrovnik – održan tečaj laparoskopske kirurgije debelog crijeva
FOTO / “Zaželi” Sv. Filip i Jakov – Pomoć koja mijenja živote
-
magazin6 dana prije(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeMORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prijeZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport5 dana prijeOBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića