ZADAR / ŽUPANIJA
PREKO: Misno na 130. godišnjicu pogibije preških lavandijera
Povodom 130. godišnjice pogibije 16 preških lavandijera (2. studenog 1891.-2. studenog 2021.), zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je misno slavlje za pokojne preške pralje i za sve vjerne mrtve u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku u utorak, 2. studenog. Suslavili su preški župnik Filip Kucelin i ugljanski župnik Marko Dokoza.
Preške lavandijere bile su pralje rodom iz Preka koje su prale i glačale rublje gospode u gradu Zadru. Ponedjeljkom bi odlazile po rublje brodom iz rodnog Preka u Zadar, a subotom bi čisto i oglačano rublje vraćali gospodi u Zadar prevozeći ga brodom na vesla ili jedra. Naime, u 19. i početkom 20. st., brojne mještanke Preka iz gotovo svakog kućanstva, zarađivale su za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj gospodi.
Šesnaest pralja smrtno su stradale na Dušni dan, 2. studenog 1891. g., kad se uslijed olujnog juga brod u kojem su lavandijere bile na putu za Zadar, prevrnuo u 7 sati ujutro, nedaleko od otočića Školjića ispred ugljanskog mjesta Preko. Brod je potonuo na dubini od tri metra. Od 31 putnika na brodu, sedam muškaraca i 24 pralje, stradale su pralje koje su bile u unutrašnjosti broda, zatvorene palubskim poklopcem koji je štitio njih i rublje od nevremena. Među njima su bile i mlade lavandijere koje su se pripremale za udaju.
Posao pranja rublja radile su žene svake životne dobi, od djevojčica do baka, a bio je težak način uzdržavanja obitelji, uz jako male zarade. To je bio požrtvovan rad žuljevitih i nahlađenih ruku i tijela, jer nije bilo strojnog pranja rublja kao danas, odjeću su prale u pepelu i sapunom. Nakon pranja rublje su nosile u posudama do morske obale na izvor vode gdje ga se ispiralo. Stoga je taj način života simbol žrtve marljivih preških žena iz prošlosti koju Prečani svake godine komemoriraju. Teškoće i muke nekadašnjeg takvog življenja Prečani promatraju vjerničkim duhom i doživljavaju dijelom svoga identiteta kojemu smisao i posvećenje daje muka Gospodina Isusa Krista.
„Svoju ljubav prema preminulima pokazujemo našim sjećanjem i molitvama za njih. Najstarija poginula lavandijera imala je 75 godina, a najmlađa 14 godina. Među poginulima su bile i dvije trudnice. Imena stradalih pralja čije je ime Gospodin upisao u dlanove svoje ruke su: Matija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin, Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dorkin, Bara Jurin, Gašpa Jurin, Ivana Lovrić, Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija Martinov, Stoša Mašina, Tomica Matacin Gašpa Matacin i Kate Mazić. Sjetit ćemo ih se po imenu koje su primili na krštenju i po kojem ih i danas raspoznajemo. Lijepo je što i nakon 130 godina ne blijedi uspomena na njih“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši: „Kultura sjećanja bitni je dio našeg osobnog, društvenog, kulturnog i vjerničkog života. Isus je na Posljednjoj večeri odredio svojim učenicima „neka to čine njemu na spomen“. Svaki put kada slavi euharistiju, Crkva ispunjava taj nalog s dragim sjećanjem i zahvalnošću što nam je Isus darovao sebe i pozvao da u žrtvu Novog saveza uključimo mnoge“ poručio je nadbiskup Puljić, potaknuvši da „molimo za obitelji i za naš narod, da ostane vjeran Crkvi, Bogu i svom rodu. Neka urešen kršćanskim krepostima napreduje na zemlji, dok ne prispije u vječno spasenje gdje će se pridružiti mnoštvu spašenih“.
Potaknuvši da zahvalimo Kristu za darove života i onih koji su preminuli, nadbiskup je rekao da je vječni život kojeg su postigli pokojni i nama obećan u budućnosti.
Nadbiskup je podsjetio na umjetnička djela kojima se čuva spomen na preške lavandijere. Na lokaciji Vruljica u Preku uz obalu, gdje su lavandijere na morskom žalu ispirale rublje, kameni kip Naša mati izradio je preški kipar Anselmo Dorkin. Kip je 1991. g., na stotu godišnjicu pogibije lavandijera, blagoslovio blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Stihove pjesme Šesnaest lavandijera Stjepana Benzona uglazbio je Ivica Stamać, a na Melodijama Jadrana u Splitu 1968. g. tu je pjesmu izveo Vice Vukov. Glazbeno-scensko djelo Rekvijem za 16 lavandijera 1991. g. napisali su Slavko Govorčin i skladatelj Ivo Nižić. Ispred spomen obilježja lavandijerama na Vrulji u Preku, 1. Listopada ove godine predstavljena je ilustrirana knjiga Bijele ribice lavandijerice akademske slikarice i spisateljice Manuele Vladić Maštruko.
„Sva ta umjetnička djela žele predstaviti svima, a osobito mladim naraštajima, kulturnu i tradicijsku baštinu otoka Ugljana i mjesta Preka te podsjećati na stradanje preških lavandijera 1891. g.“ rekao je mons. Puljić, dodavši da je i taj događaj prigoda „razmišljati o našem kraju i o času kad će nas zasuti zemljom uz riječi „Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. Dušni dan je možda jedini dan kad o tome intenzivnije mislimo“ rekao je mons. Puljić. Podsjetio je kako su nekada „članovi obitelji imali živu prigodu doživjeti i u roditeljskoj kući gledati kako umiru djed i baka, otac i majka. Tako su se postupno i prirodno privikavali kako će i na njih doći red“ rekao je nadbiskup, ohrabrivši da je Isus rekao kako nas čeka stvarnost za koju „ljudsko uho nije čulo niti oko vidjelo, što je Bog pripravio onima koji ga ljube”.
Nadbiskup Puljić rekao je da suvremeni čovjek, razmišljajući o okolnostima svoga umiranja i smrti, „ima strah od suvišnosti, tereta, neizdržive boli i besmisla patnje. To je, izgleda, jače od straha susreta s vječnim Sucem. Stoga današnji čovjek pribjegava glumačkoj skupini Halloweena s mitološkim maskama vjaštica, vampira, zombija s bundevama i paukovim mrežama, kako bi zastrašivanjem otjerao smrt iz svoga dvorišta. A smrt nije u dvorištu, nego u čovjeku. Samo on to ne shvaća i ne prizna, pa živi bez nade i u neznanju, kako kaže sv. Pavao. Stoga je važno i dragocjeno biti blizu ljudima u vrijeme umiranja, osobito u trenucima pred samu smrt koje valja osmisliti, jer su dirljivi i neponovljivi. Isus ih je tako osmislio da nam je uoči svoje smrti sebe ostavio u euharistiji. Svoje učenike nazvao je prijateljima i pozvao ih neka se međusobno ljube, kao što je Isus njih ljubio“ rekao je mons. Puljić.
Pozivajući na molitvu za sve pokojne i za sve koji traže Gospodina, nadbiskup je poručio: „Kako je važno imati dobre pape, biskupe i svećenike, čestite, poštene i svete. Bez svećenika, biskupa i pape nema Crkve. A gdje nema svećenika, kršćani se osipaju i propadaju. Zato je vrlo važno moliti na tu nakanu“.
Spomenik poginulim „brižnim praljama“, kako na njemu piše, podignut je na obali otočića Školjića. Na tom mjestu pogibije počast su im odali uprava Općine Preko s načelnikom Jurom Brižićem te članovi preške Udruge žena Luzor koja čuva sjećanje na lavandijere i kulturnu tradiciju Preka.
Ines Grbić
Izvor: Zadarska nadbiskupija
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše