Connect with us

Hrvatska

ŠTO JE 2G? Zna se i kada bi točno mogla krenuti ova najstroža mjera koju spominju Beroš i Božinović…

Objavljeno

-

Beroš je kazao da ‘možda prijeđemo na model 2G na koji je čitava Austrija prešla’

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj iz dana u dan je sve gora; posljednjih nekoliko dana obarali su se rekordi po broju novozaraženih koji su prešli sedam tisuća.

Ministar zdravstva Vili Beroš u subotu je s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem posjetio KB Dubrava, želeći dati potporu djelatnicima bolnice i osvijestiti koliko je situacija teška.

Beroš je kazao da “u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, moramo na sve biti spremni” te da “možda prijeđemo na model 2G na koji je čitava Austrija prešla”.

Što je 2G?

Što uopće označava 2G? Iza oznake “2G” krije se “geimpft oder genesen”, odnosno “cijepljeni i preboljeli”. Ovakav model podrazumijeva, dakle, covid-potvrde samo za osobe koje su ili cijepljenje ili su preboljele virus. Negativan test na koronavirus u tom se slučaju ne bi priznavao.

No, kako su Austrijanci zamislili da će funkcionirati taj model? Austrija je u petak najavila značajno pooštravanje ograničenja u cijeloj zemlji od 8. studenog te će necijepljenima biti zabranjen ulazak u restorane, frizerske salone i brojna događanja.

Gdje će sve biti potreban dokaz o 2G?

  • Gastronomija (tj. restorani, kafići, barovi, bilo u zatvorenom ili na otvorenom)
  • Hoteli
  • Usluge koje zahtijevaju bliski fizički kontakt poput frizera i kozmetičkih salona
  • Kina i kazališta
  • Događaji za više od 25 osoba, bilo da sjede ili stoje

Dakle, necijepljene osobe neće moći ući u gore navedene prostore. Za uvođenje ovog 2G pravila je predviđeno prijelazno razdoblje od četiri tjedna, tijekom kojeg će biti dovoljan negativan PCR test u kombinaciji s dokazom prve doze cjepiva protiv koronavirusa, piše austrijski The Local.

Za radna mjesta, gdje je nedavno uvedeno 3G pravilo (“geimpft, genesen oder getestet”; odnosno cijepljeni, oporavljeni ili testirani), PCR testovi i dalje će vrijediti za ulazak.

Na nekoliko mjesta će biti potrebne FFP2 maske, no u tim prostorima nije potreban dokaz o 2G ili 3G:

  • Kulturna mjesta poput knjižnica i muzeja
  • Žičara
  • Svi maloprodajni objekti
  • Javni prijevoz, te za kupce u supermarketima i ljekarnama

Također, mijenja se i valjanost austrijske aplikacije koja se koristi za dokazivanje cijepljenja, Green Pass. Osobe će se smatrati potpuno cijepljenima tek devet mjeseci nakon njihove druge doze cjepiva protiv Covid-19. Cilj je potaknuti uzimanje treće doze, koja je svima dostupna šest mjeseci nakon druge doze.

Osim toga, uklanjaju se i sve izlazne provjere, odnosno zahtjevi za pokazivanjem dokaza o 3G-u kako bi se napustili određene općine. Ove izmjene stupaju na snagu od ponedjeljka, 8. studenog.

‘Ozbiljna situacija u Austriji’

Ovakvu promjenu austrijski kancelar Alexander Schallenberg pravdao je “ozbiljnom situacijom” u Austriji, kao i “visokom stopom popunjenosti kreveta intenzivne njege koja raste brže od očekivanog”. Austrijsko ministarstvo zdravstva u petak je izvijestilo o 9.388 novih slučajeva u posljednja 24 sata.

Restriktivnije mjere usmjerene su na smanjenje širenja virusa, osiguravanje da se zdravstveni sustav može nositi s tim, te poticanje cijepljenja kako bi se dugoročno povećala zaštita.

“U autu vežete pojas [da biste se zaštitili]. Cijepljenje je sigurnosni pojas u pandemiji”, rekao Schallenberg na konferenciji za novinare u petak navečer najavljujući mjere.

Nekoliko regija već je odlučilo pooštriti svoja pravila izvan nacionalnih mjera, posebno Beč koji je 2G najavio prije sastanka vlade i regija u petak.

Jedna od kritika novih mjera bila je da su česte promjene i regionalne varijacije u ograničenjima zbunjujuće za praćenje. Prošlo je samo tjedan dana otkako je Austrija posljednji put ažurirala svoj postupni plan za ograničenja Covida, uvodeći dvije dodatne faze za izradu plana u pet koraka.

Svaka faza bila je povezana s različitom razinom kapaciteta jedinica intenzivnog liječenja. Austrija je prošlog tjedna još uvijek bila u prvoj fazi od pet, s oko deset posto kreveta intenzivne njege zauzeto pacijentima s Covidom-19. Ipak, prošlog je tjedna postalo jasno da će Austrija ući u sljedeću fazu jer se broj pacijenata s Covidom u jedinicama intenzivnog liječenja približio 300, a ovaj tjedan broj je počeo još više rasti.

Promjene znače da zemlja ulazi u razinu 4, koja je tek prošli tjedan dodana u plan.

Sljedeća i posljednja faza, razina 5, bila bi zatvaranje za necijepljene osobe, kojima bi bilo dopušteno napustiti svoje domove samo u određenim okolnostima. Prema sadašnjim pravilima, ova posljednja razina se uvodi ako stopa popunjenosti jedinica intenzivnog liječenja prelazi 600 kreveta (ili 30 posto popunjenosti).

Kako bi ovaj model izgledao u Hrvatskoj?

Nije poznato kako bi ovaj model, ako do njega uopće i dođe izgledao u Hrvatskoj. Jedino što znamo jest Beroševa izjava da je tako nešto moguće i izjava njegovog kolege iz Vlade Davora Božinovića.

On je u petak kazao kako je od 4. siječnja moguća promjena covid potvrda koja bi išla upravo u opisanom smjeru. Test više ne bi bio kriterij za dobivanje covid potvrde, već bi se ona mogla dobiti isključivo na temelju preboljenog covida ili potvrde o cjepivu. Zasad nije bilo govora o tome za što bi sve vrijedile te nove covid potvrde – kao i ove postojeće koje su pred uvođenjem – za javne i državne službe, ili bi situacija bila drugačija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu