Hrvatska
Đikić: “Virus je pomiješao karte, stvorio opasniju varijantu. To stvara probleme”
Ivan Đikić, molekularni biolog sa Sveučilišta Goethe, gostovao je u emisiji Hrvatskog radija Intervju tjedna. Zašto je Europa postala svjetsko žarište korone? Je li situacija u Njemačkoj dramatična? Koliko znanstvenici pridonose zbunjenosti i otporu građana? Vraća li se masovno testiranje na koronu kao ključna kontrola zaraze? Može li se i ove zime očekivati lockdown? Hoće li se pandemija smiriti kombinacijom cijepljenja i novih lijekova i kada bi se to moglo očekivati, tek su neka od pitanja na koja je odgovarao znanstvenik Đikić.
Od 6. prosinca 2020., kada je znanstvenik Ivan Đikić gostovao u emisiji Intervju tjedna, cjepivo se najavljivalo kao rješenje za pandemiju koronavirusa. U međuvremenu koronavirus ne posustaje, iako je sve više ljudi koji su cijepljeni ili su preboljeli. Đikić je kazao da dovoljan broj populacije nije procijepljen te zaštićen imunitetom.
“Virus je pomiješao karte”
“Druga važna informacija je da je virus pomiješao karte. Stvorio je puno opasniju, brzo šireću varijantu, tzv. delta varijantu. Ona stvara probleme i u državama koje imaju puno veći broj procijepljenih, nego što je to Hrvatska”, kazao je u razgovoru za HRT.
Komentirajući izjave onih da će virus ionako doći do svakoga i da nema drugoga rješenja, kazao je da su one dosta općenite i vrlo parcijalne. Smatra da zaključci na temelju takvih podataka mogu krivo doći do građana pa se onda oni krivo i ponašaju.
“Ako u bilo kojoj državi tvrdimo da imamo slabiji virus ili da on nije opasan, onda je to ogroman problem za javnost. Građani se onda ponašaju kao da virusa nema. S druge strane, ako netko tvrdi da ćemo cijepljenjem od 80% i potpunim otvaranjem, kao da virusa nema oko nas, pobijediti virus, također je netočno”, kaže.
“Ozbiljni podaci su tjedna incidencija novozaraženih”
“Ozbiljni podaci su tjedna incidencija novozaraženih. Svaka država na temelju toga i s obzirom na broj zaštićenih, cijepljenjem ili prebolijevanjem bolesti, mora donositi pravilne mjere u pravo vrijeme. Onda je glavni broj koji trebamo pratiti broj preminulih u zadnje dvije godine na temelju milijun stanovnika u toj državi”, priča.
“Tako možete vidjeti da je Nizozemska dobro, također i Danska, a Norveška ima samo 200 preminulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj imamo 2000 preminulih na milijun stanovnika, a u Bugarskoj 3600. Na temelju toga možemo gledati kako se države ponašaju, koliko je vlada uspjela građane uvjeriti da je virus oko nas, da je opasan i da imamo oružje protiv virusa – cijepljenje, epidemiološke mjere te sloboda, kada se može građanima ponuditi slobodno ponašanje. Na temelju toga se može vidjeti kvaliteta zemlje i snaga građana koji vjeruju u znanost i znanstvene podatke”, kazao je Đikić.
O kontaktu s virusom
Odgovarajući na pitanje je li nam u konačnici sudbina da svi dođu u kontakt s virusom i prebole ga, rekao je kako se nada da se to neće dogoditi nikada.
“Tko god dođe u kontakt s virusom otvori vlastiti rulet. Mnogi ljudi imaju blage simptome, ali sve veći broj, pa i mlađih ljudi, imaju ozbiljnije simptome. Ljudi umiru od te bolesti. Osim toga, ostaju posljedice o kojima još malo znamo, tzv. post-covid sindrom. Preporučio bih da se što manji broj zarazi virusom, a što veći broj zaštiti cijepljenjem”, kazao je.
A oko toga hoćemo li se uspjeti riješiti te bolesti, pa i ako se cijepimo i prebolimo bolest, čak i 100%, na temelju podataka s kojima sada raspolažemo može se reći da je najvažniji faktor vrijeme.
“Ako se to dogodi unutar dvije-tri godine, virus će naći svoj put u populaciji koji je cijepljen i prebolio bolest. Njihov imunitet je snažan nakon prvih tri do šest mjeseci, ali nakon toga pada. Ljudi koji su preboljeli bolest prošle godine više nisu zaštićeni. Stoga se i preboljeli trebaju cijepiti”, kaže.
“Na temelju podataka kojima raspolažemo, preboljele osobe nisu zaštićene doživotno, već tri do šest mjeseci, ali nakon šest do devet mjeseci obrana antitijelima pada. Stanični imunitet je vrlo važna komponenta i postoje oni koji su zaštićeni staničnim imunitetom bitno snažnije, ali to je tek manjina”, izjavio je Đikić.
Kaže da će se on uskoro cijepiti trećom dozom, a cijepit će se i njegova djeca
Bitno je potaknuti imunitet u najkritičnijim mjesecima, za vrijeme zime, jer će ljudi biti izloženi virusu, opasnim varijantama, smatra Đikić te je istaknuo da će se uskoro cijepiti trećom dozom, a cijepit će se i njegova djeca.
Slaže se s izjavom čelnika Svjetske zdravstvene organizacije da je skandalozno da neke države kreću s trećom dozom cjepiva, a da se dio država zbog siromaštva nije uspio cijepiti niti prvom.
Kaže da nismo pokazali solidarnost prema siromašnim zemljama
“Skandalozno je da nismo pokazali solidarnost prema siromašnim državama. Neke imaju ispod 10% procijepljenosti. Žalosno je da nismo došli do 40% procijepljenosti širom svijeta. Cjepiva ima dovoljno i trebali bi se svi procijepiti. Važno je zaštititi svaki život”, izjavio i istaknuo da je cjepivo siromašnima trebalo biti organizirano na temelju političke odluke, na temelju ekonomske snage koje države imaju neovisno o tome da se ljudi cijepe trećom dozom.
Govoreći o iskustvima u Njemačkoj kazao je da je tjedna incidencija 250-290 novozaraženih na 100.000 stanovnika. To je alarmantno za njemačke znanstvenike. Traže ozbiljne i učinkovite mjere.
O incidencijama
“Iako je Njemačka vrlo dobro organizirana, sada možete vidjeti da onda kada nemate odlučno vodstvo, pravilne mjere, incidencija ide prema gore. U Njemačkoj je incidencija 290, a u Hrvatskoj 960. Tri puta je veća incidencija u Hrvatskoj, a još uvijek ne razgovaramo o ozbiljnim mjerama, već o covid-potvrdama koje ne mogu jednostavno pomoći u takvoj situaciji”, istaknuo je Đikić.
Napominje da se virus treba zaustaviti na početku te da mu ne treba dopustiti da se proširi po cijeloj populaciji.
Kaže da nikad nije bio za lockdown
Odgovarajući na pitanje je li za lockdown kazao je da on za to nikada nije bio.
“Ta riječ je izmanipulirana. To je strašenje ljudi. Uvijek sam govorio da su neophodne pravilne mjere u pravo vrijeme. Prošle jeseni smo imali istu diskusiju. Znanstvenici su govorili političarima da ne odlaze na političke skupove u većem broju nego što je potrebno. Sve je to bilo ignorirano. U Hrvatskoj se govorilo kako je tu najliberalniji sustav”, kaže.
“Uoči prošlog Božića nitko od znanstvenika nije tražio da bude potpuno zatvaranje ljudi iz jedne županije u drugu. Tu odluku su donijeli stožer i vlada, a prije su rekli da nikada to neće napraviti. Političari obećavaju ljudima i dodvoravaju im se. Ne smiju to raditi. Na temelju podataka epidemiolozi, znanstvenici, stožeri, moraju na temelju struke donositi pravilne mjere koje će spriječiti povećanje mjera koje će dovesti do zatvaranja između županija”, izjavio je.
O covid-potvrdama
Naglašava da je slična situacija danas s covid-potvrdama.
“Imate potpunu paniku. Nitko ne zna što će se dogoditi u ponedjeljak, utorak. Mnoge države su uvele covid-potvrde prije mjesec dana. Nigdje nema nikakvih velikih problema. Moram istaknuti da covid-potvrde ne štite 100%, ali velikim dijelom štite nekontrolirano širenje virusa u populaciji”, izjavio je Đikić.
Kako covid-potvrde štite kada čovjek npr. može s potvrdom doći na posao, jer cijepio se prije šest-sedam mjeseci, a u međuvremenu je možda zaražen ili je mogući prijenosnik zaraze, upitala je voditeljica.
“Sve je u brojevima. Covid-potvrde pomažu, ali ne 100%. Znamo da oni koji su cijepljeni prije šest mjeseci zaštićeni su od prijenosa šest puta, a od oboljenja 11 puta. Svaka osoba koja uđe npr. u restoran s covid-potvrdom smanjila je mogućnost da će širiti zarazu, iako možda ima u sebi virus. Kada ljudi dođu u restoran s covid-potvrdom također se moraju pridržavati epidemioloških mjera”, istaknuo je.
Spomenuo obavezno cijepljenje
Govoreći o masovnom testiranju kazao je kako smatra da se ljude treba jako educirati i motivirati ih da poštuju odluku.
“Uz covid-potvrde trebaju postojati i epidemiološke mjere. Što se tiče testiranja, u ovoj situaciji kada imate pozitivnih oko 40% ili 50% nakon toga, onda je testiranje izgubilo funkciju. Tada je neophodno prekinuti ciklus virusa jer je virus svugdje oko nas. Apeliram na ljude da se ponašaju odgovorno i da se zaštite”, kazao je.
U vezi s idejom obveznog cijepljenja smatra da se takva odluka treba donijeti onda kada dođe do situacije da je ugrožen veliki broj života i da nema drugog načina.
“Cijepljenje je najveći doseg medicine koji pomaže u borbi protiv virusnih bolesti. Tu komunikaciju moramo nastaviti prenositi građanima. Pravilnim prenošenjem dobit ćemo potporu građana. Ali ako uz to, uz mjere, uz lijekove koje razvijamo, ništa ne djeluje, onda se mora razgovarati o obveznom cijepljenju”, dodao je.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše