Hrvatska
Jandroković: “Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru”
“Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u emisiji “S Markova trga” Hrvatskog radija.
COVID potvrde u Saboru
– Ako nema COVID potvrdu tada će se trebati testirati, a ako se ne želi testirati i nema COVID potvrdu, tada će zastupnik moći pratiti, sudjelovati u raspravama i glasati putem video veze. Vidjet ćemo u ovim danima koji su pred nama koliko zastupnika i zastupnica ima COVID potvrdu, koliko će ih se testirati ako ju nemaju, i koliko će se odlučiti na praćenje Sabora video vezom. Što se tiče ovih prvih dana primjene, kada su u pitanju službenici, namještenici, nije bilo ni jedne sporne situacije, dakle za sada je Sabor jednostavno i efikasno primijenio ovo odredbu koju je donio Stožer, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
O prosvjedu i mjerama
Kao komentar na izjavu da su neki Sabornici bili sudionici masovnog subotnjeg prosvjeda protiv COVID potvrda u Zagrebu, i na pitanje je li ga iznenadio broj zastupnika koji je bio tamo, broj sudionika i što kaže na poruke sa skupa, Gordan Jandroković rekao je kako mu se čini da je prosvjed bio vrlo heterogen po sastavu.
– Tamo je bilo ljudi koji očito ne vjeruju da COVID postoji, neki su protiv cijepljenja, boje se ili imaju neke druge razloge. Bilo je tamo različitih lažnih proroka, ali bilo je i političkih profitera koji su nanjušili temu za koji oni smatraju da bi mogli prikupiti koji politički bod ili glas pa su se tamo zatekli, njima na savjest i njihovo političko djelovanje. Bilo je dosta ljudi, ali kao što sam rekao, sastav je bio heterogen, bilo je vjerojatno i onih koji su željeli poručiti Vladi i vladajućoj većini da se s njima ne slažu, možda i iz nekih drugih razloga, sumirao je Jandroković.
– Bilo je tu i radikala i potpuno neprihvatljivih i ekstremnih poruka, nažalost bilo je i fizičkog nasrtaja na novinare, i grubih i uvredljivih riječi na račun nekih novinskih kuća, mene najviše intrigira ta poruka slobode. Meni se čini da nije ključno pitanje u ovom trenutku da ili ne COVID potvrdama, nego je u ovom trenutku ključno pitanje što mi imamo 10 tisuća tristo, i više već, ljudi koji su umrli od COVID-a. Danas ponovno imamo rekordan broj u ovome valu od 73 umrle osobe, pa ne znam kakva je to sloboda koju bi pojedinci htjeli za sebe ako ju donosi smrt, i koja odnosi brojne hrvatske živote koji nisu trebali otići. Kakva je to sloboda koja isključuje doktore i medicinske sestre koji već godinu i devet mjeseci požrtvovno rade, oni ginu da bi spašavali ljudske živote, oni svakodnevno ulaze u prostore gdje ljudi umiru i to u teškim mukama, ističe Jandroković.
– Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje. Savjest mi nalaže da sve ostalo bude podredno, a da načelo života i zdravlja naših ljudi bude prioritetno. Vjerujem da većina ljudi tako promišlja, bez obzira na broj ljudi na trgu, puno više je onih koji su se cijepili. Danas je već 62,5 posto ljudi je cijepljeno prvom dozom, a preko 55 posto su cijepljeni s dvije doze, sve više je onih koji uzimaju i treću dozu, dodaje.
– Moramo biti svjesni da globalno živimo u nenormalnim okolnostima, jer pandemija COVID-a je nešto što nitko nije mogao predvidjeti, ne možemo nikoga optužiti da je kriv što se to dogodilo, i moramo se s time nositi. Različite zemlje djeluju na različite načine, ali model COVID potvrda i testiranja je, čini mi se, najčešći model koji primjenjuju zemlje koje su slični Hrvatskoj. Očito je da i u tim zemljama postoje prosvjedi, ppostoje nezadovoljnici, postoje različiti ekstremisti koji ovu situaciju nastoje iskristiti za promicanje vlastitih političkih ciljeva i svojih ambicija, međutim savjest mi nalaže da se zalažem za zaštitu zdravlja i života, i da branimo one koji su u ovom trenutku najizloženiji, poručio je Jandroković.
O Milanovićevim izjavama o COVID potvrdama
Na pitanje kako komentira da su neki zastupnici, lokalni čelnici, ali i predsjednik države otvoreno za nepoštivanje propisa i kako tome stati na kraj, Jandroković je rekao kako do sada nije čuo, u 30-ak godina koliko postoji i funkcionira moderna hrvatska država, da predsjednik Republike otvoreno poziva na nepoštivanje zakona i propisa.
– I danas smo čuli njegovu poruku da nikakve inspekcije ne mogu doći u Ured predsjednika jer ih on neće tamo pustiti. Ne znam koji zakon jamči tu mogućnost, ne postoji ni jedan dio institucija u Republici Hrvatskoj u koje ne mogu ući određene zakonom zadužene institucije da obave nadzor ili što već trebaju učiniti, ali to nije prva poruka kojom se poziva na kršenje zakona, sjetite se zakona o sudovima, Zakona o obrani, Zakona o državnim blagdanima, dakle to je postalo učestalo, rekao je Gordan Jandroković.
Jandroković je rekao kako uopće neće komentirati uvrede i način na koji predsjednik Republike govori jer je to nažalost postalo uobičajeno, i ljudi su to čak i prihvatili. dodao je kako to verbalno nasilje i nepoštivanje zakona može u konačnici dovesti i do fizičkog nasilja, što su i osjetili novinari na ovom skupu.
“Neprimjereno je nekoj državi slati poruku da nešto čini krivo”
Slati nekoj drugoj državi poruku da nešto čini krivo ili ih optuživati je za fašizam, meni je neprimjereno, rekao je Jandroković upitan za novu prozivku predsjednika Zorana Milanovića Austriji zbog mjera koje je uvela zbog pandemije COVID-a.
Predsjednik je, naime, na pitanje o austrijskom uvođenju lockdowna za sve stanovnike i najavi obveznog cijepljenja, rekao da je to “katastrofa”. Najavio je i kako će njegov ured pozvati na razgovor austrijskog veleposlanika zbog zabrinutosti za “temeljne ljudske slobode”, nakon što je Beč pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika zbog njegove izjave da ga austrijske COVID mjere podsjećaju na fašizam.
– Što više reći, svaka država ima svoje mjere, to je njeno suvereno pravo, vjerujem da se te odluke donose zato što su im to sugerirali stručnjaci, ljudi koji se tim poslom bave () te odluke su nužno zlo, kazao je Jandroković.
Kaže i kako je novi sukob na relaciji Milanović-Banožić u Našicama pratio marginalno te izrazio žaljenje da se Hrvatska vojska i dalje koristi za takvu vrstu političkih obračuna. No, vrijeme će sasvim sigurno donijeti bistriju sliku, kazao je.
Upitan koliko ugledu Hrvatske šteti činjenica da u mnogim važnim državama kasni imenovanje veleposlanika, odgovorio je kako je veleposlanike bolje imati, nego ih ne imati.
– Nismo jednina država koja dolazi u ovakve situacije, ovo je zastoj koji nije dobar, ali s kojim se može živjeti, izjavio je Jandroković.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!