Connect with us

Hrvatska

PODJELE U DRUŠTVU Uzinić: “Radije bih umro od cjepiva, nego da ja uzrokujem smrt i bolest jer nisam cijepljen”

Objavljeno

-

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med. rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako ga zabrinjava stanje do kojeg je došlo u društvu.

– Mi smo u stanju jedne nacionalne kolektivne ugroze i to virusom koji je nepredvidiv svojim ponašanjem i žalosti me ova činjenica da smo se oko toga kao društvo podijelili. Odgovorno tvrdim ovdje pred svima, istina je samo Bog, vjernik sam i ne mogu razumjeti ovakve skupove koji se događaju u Hrvatskoj. Ljudi sebi uzimaju za pravo da nose slike Majke Božje, Isusa Krista, kao da ja nemam pravo na to, iako sam cijepljen tri puta, poručio je.

Naglasio je kako smo se našli u situaciji da moramo braniti nacionalnu sigurnost i nacionalni kolektivitet od neodgovornih pojedinaca.

Dodao je da se očito vidi kako je prosvjed u Zagrebu bio politički, usmjeren protiv aktualne Vlade. Rekao je kako je prosvjed bio dobro organiziran, ali i dobro plaćen.

– Politika snosi značajan dio odgovornost. Nalazimo se na jednoj prekretnici i jedino mjerama možemo sačuvati kolektivnu sigurnost, poručio je.

Ćorušić je istaknuo kako cjepivo nije eksperimentalno, već da to cjepivo štiti ljudske živote, jer u KBC Zagreb trenutno na 212 postelja, osamdeset posto ljudi nije cijepljeno. 

Monsinjor Uzinić: Pismo HBK je zloupotrebljeno

Ulje na vatru dolilo je i pismo Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje. Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je prestroga osuda toga pisma, jer je ono zloupotrebljeno.

– Međutim, u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo potiče se na promišljane i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je.

Dodao je kako ta poruka ne komentira papine izjave, nego komentira izjave Kongregacije za nauk vjere.

– Nakana je bila više govoriti, je li cjepivo prihvatljivo ili nije prihvatljivo. U samoj poruci se govori da bez obzira na koji se način došlo do cjepiva, to je cjepivo za nas ipak prihvatljivo, istaknuo je monsinjor Mate Uzinić.

Komentirao je i prosvjed u Zagrebu.

-To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranje vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao. Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje, naglasio je.

– Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u Crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo negoli zlo čini, rekao je. 

Kazao je kako bi radije tu poruku gledao u kontekstu one poruke pape Franje, kao što je i sam napravio s porukom na svom Facebook profilu.

– Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je Papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi, dodao je. 

Istaknuo je kako je zanimljivo primijetiti da danas u Hrvatskoj imamo mnoge koji se nazivaju katolici, a njihovo vjerovanje nama veze s katoličkim naučavanjem.

Rekao je kako je zanimljivo da se isti ljudi koji se zalažu za život, a u drugoj situaciji inzistiraju na pravu za slobodu. 0 seconds of 6 minutes, 12 secondsVolume 0% 

Maldini: Cijela situacija utječe na podjele u društvu

Podijelila se i politička scena. SDP traži strože mjere i kritizira Vladu da mjere nisu dovoljno stroge niti odluke dovoljno odlučne. S druge strane Most prikuplja referendum o COVID potvrdama, te sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbija provoditi COVID potvrde kod sebe u Uredu predsjednika.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku istaknuo je kako cijela situacija utječe jako na podjele u društvu.

 – Ako govorimo s pravno-političkog aspekta, onda cijelu ovu situaciju, odnosno mjere utemeljujemo na dva zakona – Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakonu o sustavu civilne zaštite, poručio je.

Dodao je da njihove novelacije, koje su bile i koje predstoje, na tragu su poboljšanja i da se zaštiti javni interes, odnosno javno zdravlje.

Maldini je rekao kako su i ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da nema nikakvih prijepora na način kako se provode ti zakoni u smislu mjera zaštite.

Dodao je ako gledamo s političke strane i demokratskom kontekstu, onda govorimo o pravima i obvezama.

– Imamo građanska prava i građanske slobode koji demokratski poredak jamči, ali se ne može gledati sam, već se moraju gledati i građanske obveze, naglasio je.

Maldini je poručio kako ne treba skupljati jeftine političke bodove na stvarima kao što je ova bolest. 

Ambriović Ristov: Svi cijepljeni doprinose manje epidemiji

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako su sve teze opasne koje nisu temeljene na znanstvenim istraživanjima.

Trenutno se govori o protivnicima COVID potvrda, koji temelje svoju tezu da se COVID potvrde besmislene kao da se cijepljeni i necijepljeni mogu zaraziti.

– No ta informacija je izvađena iz konteksta, no ono što je kompletna informacija je da oni koji su cijepljeni upola manje imaju vjerojatnost da će se zaraziti. Kada se i zaraze, oni kraće šire virus. Dakle, svi cijepljeni doprinose manje epidemiji, poručila je Ambriović Ristov.

Dodala je kako na raspolaganju stoji testiranje, ali se ne može testirati cijelu populaciju. Zato se testiraju necijepljenje osobe. Kazala je da je cjepivo dobro istraženo i ispitano. Ono je sigurno.

Istaknula je kako znanstvenici trebaju govoriti istinu u javnosti, a ako nemaju sve informacije onda ne mogu govoriti u javnosti. 

Vinković:  Da je jezik bio jednostavniji, možda bi se više i razumjelo o cjepivu

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je kako prosvjedi u Belgiji i Hrvatskoj nisu jednaki. U Belgiji su se okupili i lijevi i desni, srednji i umirovljenici i svi su došli bez maske. Najmanje se prosvjeduje zbog COVID-a.

Rekao je kako je problem bio jer jezik znanstvenika nije bio jednostavan i mnogi ih nisu razumjeli.

– Da je jezik bio jednostavniji, možda bi ih se više i razumjelo. Neki su govorili da cjepivo drži sigurnu zaštitu, ali se nije znalo vrijeme te zaštite. Drugi su govorili drugačije, dodao je. 

“Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt.” – monsinjor Mate Uzinić

“Treba se držati epidemioloških mjera”

Ćorušić je rekao kako koronavirus nije bezazlen, one osobe koji ne vjeruju u njega treba poslati u bolnicu da vide kako to izgleda. Smatra neprimjerenim ponašanjem predsjednika države o ovoj situaciji, te ga čudi njegova podrška pismu HBK-a.

Dodao je kako je pismo HBK-a trebao biti bolje sročen. Ćorušić je ponovio kako se treba držati epidemioloških mjera, te se treba cijepiti.

Maldini je naglasio kako odluke Stožera se ne trebaju preseliti u Hrvatski sabor, jer njihove su odluke utemeljene već na postojećim zakonima.

– Građanska sloboda, ne može biti veća od prava na život, poručio je.

Ambriović Ristov kazala je kako joj nije jasno da ljudi ne vjeruju znanosti. Dodala je kako su cijepljeni ljudi ipak zaštićeni i trebamo biti sretni, jer imamo cjepivo.

– Ne pokazujemo dovoljno zahvalnost što smo imali u protekle dvije godine, a pogotovo sada.

Vinković je rekao da se u Belgiji vidi procijepljenost prema regijama. Najviše smrtnih slučajeva ima u Brusselsu, jer je tamo i najmanja procijepljenost.

No, mjere su puno strože nego u Hrvatskoj, to očito građani Hrvatske ne shvaćaju. 

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako građani Hrvatske trebaju vjerovati znanstvenicima i liječnicima. Kazala je da bi ona uvela i puno širu primjenu COVID potvrda.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini istaknuo je kako trebamo biti solidarni, a ne slušati glasnu manjinu koja prikupe jeftine političke bodove.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je ako ljudi žele raditi u institucijama, onda se moraju i testirati.

Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako mi je žao što se zloupotrebljavaju poruke koje se šalju, a one ponekad nisu ni posve jasne, no, važno je u ovom vremenu prepoznati ne samo svoja prava, već treba prepoznati i odgovornost, koju treba pretvoriti u ljubav. Pozvao je sve ljude da se cijepe. 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    25. studenoga 2021. at 19:56

    Što se mene tiče, ono prvo.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu