Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREZENTACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Geografi istraživali je li Zadar gastro grad. Gdje dominiraju restorani, gdje fast food, a gdje pekare?

Objavljeno

-

„Može li Zadar postati gastro grad?“. Odgovor na ovo pitanje prošlog su tjedna ponudili doc. dr. sc. Silvija Šiljeg i mag. geogr. Lovre Panđa s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, koji su u okviru obilježavanja Dana Grada Zadra u Gradskoj knjižnici Zadar prezentirali istraživanje studenata Odjela za geografiju, provedenog u okviru kolegija „Modeliranje prostornih podataka“. Cilj istraživanja bio je provesti prostornu analizu gastronomskih objekata primjenom kriterija dostupnosti, rasprostranjenosti i demografske napučenosti te predložiti kriterije za razvoj teorijskog koncepta gastro grada s aspekta geografije.

Metodologija je uključivala izradu GIS baze podataka kojom je utvrđeno da je duljina prometnica unutar grada 382,87 km (Izvor: Geofabrik) te da je u gradu 161 gastronomski objekt. Generirane su zone dostupnosti restorana (konoba, pizzerija, bistroa, sala za vjenčanja), objekata brze prehrane i pekara, te je izvršena korelacija između broja stanovnika i gastronomskih objekata, između zona dostupnosti i statističkih krugova i između broja stanovnika i izdvojenih zona dostupnosti.

Najbolju dostupnost restorana (do pet minuta hoda) imaju Poluotok, Voštarnica, Borik i Puntamika, a najlošiju (duže od 15 minuta hoda) žitelji Novog Bokanjca, Bokanjca, Bilog Briga, Ploče, Dračevca, dijelovi Gaženice i sjeverni dijelovi Dikla. Najbolje su prostorno distribuirane pekare, koje su unutar pet minuta hoda dostupne za 58 posto stanovnika, dok su najlošije prostorno distribuirani objekti brze prehrane.

– U svijetu su popularna istraživanja u kojima se gradovi srednje veličine nastoje prikazati kao pametni gradovi, zeleni gradovi, sportski gradovi… Jedan od koncepata je i gastro grad, u kojemu se istražuje može li posjetitelj kroz gastronomiju naučiti puno o području u koje dolazi. U istraživanju smo obuhvatili 41 statistički krug s 21 mjesnim odborom, u kojima smo provjeravali dostupnost svih gastro objekata, uključujući pekare i objekte brze prehrane. Posebnim alatom ažurirani su podaci o prometnicama te je ispravljeno oko sto pogrešaka u odnosu na javno dostupne planove, rekao je na prezentaciji mag. Panđa.

Na području Zadra 52 posto svih gastronomskih objekata su restorani, 33 posto su pekare a manje od 15 posto su objekti brze prehrane. Na Poluotoku se situacija značajno mijenja – restorana je skoro 70 posto, pekara tek 13 posto. Poluotok je očekivano najgušće premrežen gastronomskim objektima, iako je (nestvarno zvuči) slabije naseljen, ali je centar turističkog i poslovnog života. Kako se ide prema periferiji, gastronomskih objekata je sve manje (s izuzetkom Dikla i Puntamike), dok pojedini dijelovi na periferiji grada, koji su napučeni stanovnicima, nemaju niti jedan gastronomski objekt.

Najviše objekata brze prehrane je na Poluotoku, Branimiru, Relji te nekoliko izdvojenih zona.U dosta zona uopće ih nema unutar 15 minuta hoda (jedan sat – pet kilometara), što ne čudi jer se često baziraju na dostavi.

Odgovor na pitanje s početka teksta je da se u ovom trenutku, prema kriteriju prostorne distribucije i demografske napučenosti, Zadar ne može brendirati kao gastro grad.

Gastronomski objekti trebali bi pružati uslugu ne samo za turiste, nego i za lokalno stanovništvo, pa s geografskog aspekta nisu zadovoljeni kriteriji za razvoj Zadra kao gastro grada. Također, treba poraditi na ponudi u samim gastronomskim objektima. Postojeći ne prezentiraju u potpunosti sve okuse ovog podneblja te bi trebalo razvijati objekte koji imaju tradicionalnu mediteransku hranu i različite vrste usluga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NAJAVA KONCERATA / Zadre, sretan rođendan!

Objavljeno

-

By

21. 11. u Koncertnoj dvorani braće Bersa održan je koncert Marija Zbiljskog i Konstantina Krasnitskog. Duo je predstavio djela A. Schnittkea, V. Čauševa, J. S. Bacha, B. Bartóka i D. Bobića kroz jedan neobičan spoj instrumenata – bisernice i brača uz pratnju klavira. Koncert je organiziran u suradnji s Hrvatskom udrugom glazbenih organizatora.

U povodu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana slijede dva koncertna događanja iz ciklusa Zadarski krug. Ciklus je to koji okuplja glazbene snage, umjetnike i izvođače koji su rođenjem ili djelovanjem vezani za Zadar, a koji aktivno djeluju u stvaranju glazbene kulture našega grada.

U nedjelju, 24. 11. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Nikole održat će se koncert Hrvatskog pjevačkog društva Zoranić, uz dirigenticu Branku Višić Karavida, a već sljedeću večer, u ponedjeljak, 25. 11. na rasporedu je koncert profesora Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar čiji je početak zakazan u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ulaz na oba koncerta je slobodan.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) UZ DAN GRADA / Održan okrugli stol „Darovitost u sustavu redovne škole – stanje i perspektive“ 

Objavljeno

-

By

U povodu obilježavanja Dana grada Zadra Odjel za pedagogiju Sveučilišta u Zadru u Kneževoj palači održao je okrugli stol „Darovitost u sustavu redovne škole – stanje i perspektive”. O darovitoj djeci i izazovima u otkrivanju i realizaciji njihovih punih potencijala govorili su pročelnica Odjela za pedagogiju izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, prof. dr. sc. Rozana Petani i izv. prof. dr. sc. Jasmina Vrkić Dimić s Odjela za pedagogiju, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Magaš, Iva Slačanac iz Centra za uočavanje i rad s darovitima Zadar te Lucija Katalinić iz Odsjeka za kvalitetu obrazovanja u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije.

 Ume Sveučilišta u Zadru, rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića i uprave, sudionike je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

 – Od najranijih škola do današnjeg modernog Sveučilišta, naš grad prepoznaje značaj ulaganja u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala. Danas, kada govorimo o darovitosti u školskom sustavu, nastavljamo tu tradiciju i otvaramo vrata budućim generacijama da ostvare svoj puni potencijal. Zahvaljujem organizatorima, predavačima i sudionicima što svojim znanjem i iskustvom pridonose raspravi o ovoj važnoj temi. Siguran sam da će zaključci okruglog stola donijeti nove uvide i smjernice koje će unaprijediti naš obrazovni sustav i osigurati podršku darovitim učenicima, rekao je Penezić.

Okrugli stol bio je usmjeren na znanstveni i praktični kontekst u radu s darovitom djecom i učenicima s ciljem naglašavanja dobrobiti djeteta i učenika, kao i kvalitetnog procesa stjecanja potrebnih kompetencija za školovanje, život i rad.

 – Uloga ključnih dionika u sagledavanju darovitosti kod učenika kao koncepta inkluzivne pedagogije, polazi od pretpostavke da svako dijete ima pravo na različitost te da mi kao stručnjaci na različitost gledamo kao na poticaj za rad. Postojeće resurse, kako kadrovske, tako i organizacijske i programske, koristimo bez marginaliziranja učenika koji su prosječni. U nastojanju realiziranja inkluzivnog koncepta kroz rad s darovitim učenicima, škole postaju mjesta koja imaju zadatak osigurati svim učenicima primjerenu podršku u postupku stjecanja potrebnih kompetencija za daljnje školovanje, uvažavajući harmonijski, emocionalni i socijalni razvoj učenika te kvalitetnu suradnju istih sa svojim vršnjacima, ističe izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić.

Osiguranje podrške darovitim učenicima na emocionalnom, socijalnom i intelektualnom polju postaje zadaća svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja, unutar odgojno-obrazovne institucije i izvan nje.

 – Rasti i učiti zajedno, socijalno i emocionalno razvijati se i graditi učenikovu osobnost znači prihvaćati i spoznavati različitosti. Sustav odgoja i obrazovanja prepoznaje ulogu i značaj kvalitetnog rada s darovitom djecom i učenicima te ulogu i značaj kvalitetnog odgovora odgojno-obrazovnih ustanova na izazove u okviru svakodnevne školske prakse. Naglasak je posebno usmjeren na kvalitetnu umreženost nadležnih tijela i institucija na lokanoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Tek tada možemo dati kvalitetan odgovor na izazove rada s darovitom djecom i učenicima. Iskoristimo kod djece kapacitete koje imaju, ne kažnjavajući ih zbog onih znanja koje ne posjeduju u određenom trenutku, poručila je Karamatić Brčić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu, od ponedjeljka opet oblačno…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano, uglavnom na istoku s ponegdje umjerenom naoblakom. Ujutro u unutrašnjosti mraz, lokalno i magla. Vjetar većinom slab, na istoku do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Na Jadranu mjestimice umjerena bura i sjeverni vjetar, prema otvorenom moru sjeverozapadni, navečer na sjevernom Jadranu u okretanju na jugozapadni. Najviša temperatura zraka između 4 i 9, na Jadranu od 9 do 13 °C.

U nedjelju pretežno sunčano uz postupni porast naoblake na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. U noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice magla. Bit će i mraza. U većem dijelu zemlje će zapuhati umjeren jugozapadni vjetar, u gorju i jak. Najniža jutarnja temperatura od -8 do -3, na Jadranu uglavnom od 1 do 6 °C. Najviša dnevna između 5 i 10, a na moru 9 i 14 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom, a u ponedjeljak na sjevernom Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj uz više oblaka može mjestimice biti malo kiše. U utorak promjenljivo oblačno, mjestimice kiša, na ponajprije na sjevernom Jadranu te u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, u Dalmaciji i jugo. U nedjelju jutro na kopnu hladno uz mraz. Najviša dnevna temperatura posvuda u postupnom porastu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu