Hrvatska
POLITIČKA ANALIZA Trogrlić: “Milanoviću trojka, HDZ nema oponenta, a Možemo se susreće s realnošću”
Što se tiče komunikacije, Milanoviću dajem trojku. Ima iznimnu ulogu u hrvatskoj demokraciji iz razloga jer ne postoji nikakva relevantna oporba. HDZ u ovom trenutku ni s desnice niti s ljevice nema oponenta, a Možemo doživljava susret s realnošću. SDP je u traženju sebe, pokušava se na različitim razinama isprofilirati, ali siguran sam da neće doći do raspada koalicije u Zagrebu, rekao je Jerko Trogrlić, politički analitičar, gostujući u “Studiju 4”.
Oporba pokreće inicijativu za smjenu ministra Horvata, kojeg je prepoznala kao glavnog krivca u Vladi Andreja Plenkovića za kašnjenje obnove na Banovini i u Zagrebu.
– Sigurno da je njegovim radom nezadovoljan i sam premijer, ali kad to oporba radi na ovakav način, sigurno neće popustiti. Ta situacija neće stati s ovom interpelacijom koja će s obzirom na saborsku većinu proći neuspješno. Nezadovoljstvo građana će rasti i ne bih se iznenadio da do te smjene dođe na proljeće, ali ne kao posljedica ove interpelacije, rekao je Jerko Trogrlić.
– Previše bi bilo staviti teret samo na jednu osobu – ministra Horvata, ali kao zadužen za taj resor će snositi najveću političku odgovornost. Standard da dolazi do smjene ministara, ne zbog korupcijskih afera, nego zbog njihovog lošeg ili nedovoljnog rada, mislim da ne bi bio loš, dodao je.
Je li ovoj Vladi potrebna rekonstrukcija?
– Nemamo standard takav da se ministri mijenjanju jer nisu dovoljno dobri ili jer se netko umorio. To je posao koji određeni ministri rade već pet godina, to je posao koji nosi težinu, stres, frustracije i umor, u konačnici nekom se otvaraju i druge opcije u karijeri. Ne bi bilo nelogično da do toga dolazi, ali u Hrvatskoj dosad nismo imali ministre koji svojevoljno odlaze, bar ne prečesto, ili da netko pogotovo u Plenkovićevoj vladi odlazi jer nije dovoljno dobro radio svoj posao.
Trogrlić je rekao da ne bi bilo loše da dođe do rekonstrukcije, a smatra da bi najveći udar mogao biti na ministra Beroša zbog pandemije, ministra Horvata zbog situacije s obnovom nakon potresa…
– Mislim da ministra Banožića upravo spašava taj sukob s predsjednikom. Ministar Ćorić već neko vrijeme nije taj koji privlači negativnu pozornost. On nije netko tko donosi veliki plus na popularnost rada Vlade, ali sigurno nije onaj tko stvara problem na dnevnoj razini Plenkoviću, rekao je Trogrlić.
Sukob oko nabave oklopnih vozila?
Nastavlja se sukob premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića preko ministra Banožića. Sukob oko nabave oklopnih vozila poprima i međunarodni predznak.
– Ta situacija je donedavno bila jako podcijenjena. Za Hrvatsku je bitan odnos sa SAD-om, ima puno šire političke reperkusije nego je do zadnjih dana bilo prepoznato. Sad smo došli u vrijeme kad moramo donijeti odluku. Izlaze nekonzistentne informacije od strane MORH-a u usporedbi s onim što dobivamo iz Ureda predsjednika. Izgledamo neozbiljno, a radi se o važnim stvarima, nacionalnoj sigurnosti, upozorio je Trogrlić.
Što ako se Hrvatska odluči za europska borbena vozila, a ne američka?
– Sigurno da Amerikanci na to ne bi gledali na pozitivan način pogotovo nakon što smo odabrali Rafale. Vidi se da je Amerikancima jako stalo da pokažu utjecaj i prisustvo u zemlji. Ti Bradleyji su se pretvorili u zadnju točku spasa odnosa, rekao je politički analitičar.
– Ono što nitko nije objasnio dovoljno jasno jest koja je razlika između američke i drugih ponuda, postoje li njemačka borbena vozila i tko ih u ovom trenutku ima. Amerikanci svoju ponudu dobrim dijelom predstavljaju donacijom, znamo da se radi o starijim vozilima, znamo da moramo ispuniti kvotu prema NATO-u. Ima reperkusija na puno faktora, vjerojatno na BiH. Radi se o važnoj odluci i vidi se da Banožić nije samostalan u donošenju odluke, premijer je intenzivno preuzeo komunikaciju, ali očito i donošenje odluke, rekao je Trogrlić.
Dvije godine Milanovićeva mandata
Protekle su dvije godine mandata predsjednika Milanovića. Trogrlić je rekao kako Milanović ima iznimnu ulogu u hrvatskoj demokraciji iz razloga jer ne postoji nikakva relevantna oporba.
– Imamo njega koji je oponent na razini premijera, ali prečestim reakcijama i komunikacijom koja ide ispod razine predsjednika, on svoj utjecaj smanjuje. On je svakako ispušni ventil za sve koji su protiv HDZ-a i postojeće Vlade. Mislim da je mogao puno više napraviti, rekao je Trogrlić dajući ocjenu tri Milanovićevu dosadašnjem mandatu.
– Ljevica nije otišla od njega jer nema kome otići. Mi u ovom trenutku nemamo isprofilirane potencijalne kandidate na predsjedničkim izborima. Dok nemate protukandidata, pogotovo sa svoje strane biračkog spektra, onda on nema tu ugrozu. Jako je bitno hoće li se pojaviti kandidat kojeg će birači prepoznati kao onog koji može pobijediti. Ako se takav pojavi, sve ovo što je radio, dodvoravao se desnim biračima, onda će to Milanoviću doći na naplatu. Ako tog kandidata ne bude, onda je napravio dobar strateški potez, rekao je Trogrlić.
Za HDZ, rekao je Trogrlić, ni s desnice niti s ljevice ne postoji oponent.
– Desnica se fragmentirala više nego ikad u zadnjih pet godina. Osim Mosta koji je dosta kohezivan, imamo raspad Domovinskog pokreta koji se sad konsolidira, imamo Suvereniste koji su u problemu…
Možemo se susreće s realnošću
Možemo, istaknuo je politički analitičar, doživljava susret s realnošću.
– Kao da još nisu preuzeli vlast, kao da se svakodnevno iznenađuju sa svim što susreću .Za njih će problema biti, niz teških odluka. Oni imaju stabilnu većinu u Skupštini. SDP je partner koji ih sigurno neće rušiti. ako nekad i trebaju donositi teške odluke, to su prve dvije godine mandata. Imat će vremena za popravak. Njima slijede ozbiljni unutarstranački organizacijski izazovi, nedovoljno kadrova, rekao je Trogrlić.
Svaki potez koji rade, kazao je, izgleda smislen i politički dosljedan u odnosu na ono što su obećavali. Međutim, Možemo ima problem u operativi jer, dodao je Trogrlić, većina njihovih članova nema iskustva u vođenju velikih sustava.
– SDP je u traženju sebe, pokušava se na različitim razinama isprofilirati, ali siguran sam da neće doći do raspada koalicije u Zagrebu. To ne bi bilo dobro za Možemo, ali prije svega za SDP koji nije spreman za izbore. Oni će biti stabilan i čvrst partner, rekao je.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše