Hrvatska
Božinović objavio nove, strože mjere koje kreću od ponedjeljka!
Ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite, Davor Božinović te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, objavili su u petak nove epidemiološke mjere koje na snagu stupaju u ponedjeljak.
Božinović kaže da su već danima u dogovorima sa stožerima županija gdje se zaraza najviše širi.
“Došli smo do nekih rješenja koja će stupit na snagu u ponedjeljak. Ovaj novi val će napraviti pritisak na zdravstvo”, rekao je na početku Božinović.
“Što se tiče konkretnih stvari, zabranjuju se javna okupljanja na otvorenom za više od 50 osoba. Okupljanja s covid-potvrdama više neće biti moguća s neograničenim brojem osoba, već se taj gornji broj ograničava na 200. Takožer, tu je i zabrana svih javnih okupljanja u zatvorenom s preko 25 osoba, a ne 50 kao ranije”, rekao je Božinović.
Privatne svečanosti ograničuju se na 20 osoba, a ne na 30 kao do sada. Izuzetak su ipak svečanosti s covid-potvrdama, tu može biti do 50 ljudi.
Uvest će se i obveza za poslodavce da se uvede rad od kuće kad god je to moguće, najavio je ministar.
“Što se tiče ugostitelja, više će se kontrolirati stanje u objektima i pridržavanje mjera”, rekao je Božinović. Zasad neće biti skraćivanja radnog vremena.
“Ograničava se broj gledatelja na sportskim natjecanjima. Što se tiče zatvorenih sportskih objekata, dopušteno je 20 posto popunjenosti tribina. Na otvorenom je taj broj 40 posto”, rekao je.
Maske će, kaže Božinović, biti obavezne u crkvama, kinima, muzejima…
Krunoslav Capak je rekao da se radi na ojačavanju kapaciteta za brze antigenske testove i da se ti testovi priznaju kao dijagnostički. “Testirali smo više od milijun državnih službenika i namještenika, imamo više od tisuću subjekata koji rade testiranja, sada radimo na tome da se ta testiranja rade na uputnicu”, kazao je.
Božinović je rekao da bi još jednom naglasio da je omikron soj izazvao jednu novu situaciju, ali da “po svemu što vidimo, oni koji su se cijepili bi trebali proći kud i kamo bolje”.
Capak je govorio i o hospitalizacijama.
“Do srijede smo imali pad, a u srijedu smo imali za tri više hospitaliziranih nego dan ranije. To može biti slučajno, a može biti da nam se zaustavio taj pad. Može se dogoditi da nam počinje peti val na silaznoj putanji četvrtog vala, može biti da će nam sad biti jedan plato pa da će onda taj broj pratiti novozaražene koji sad rastu. Što se tiče broja omikrona, on još nije dominantan. Mi smo 22. studenog u ECDC poslali 1100 slučajnih uzoraka na sekvencioniranje. Tada su tri uzorka pokazala omikron. Kasnije smo sami provodili testove. U Zagrebu smo u utorak imali 80 posto omikrona. U Splitu smo ranije utvrdili da je omikron oko 30 posto. Omikron brzo i rapidno raste, očekujemo da već sad u ovom trenutku imamo dominaciju omikrona, posebno u Primorju, Dalmaciji i Zagrebu. Za kontinentalnu Hrvatsku to još ne možemo reći.
Objasnio je i što se dogodilo s Pfizerom, odnosno zašto je u dvije županije došlo do nestašice.
“Ono što mogu reći, imali smo izvrsnu suradnju s Pfizerom, oni su uvijek bili na visini svojih obveza. Ovo nam se prvi put dogodilo, oni nisu isporučili 149.000 doza u ponedjeljak, ne znamo zašto. Kasnije smo saznali da su imali tehničkih problema. Dobili smo obavijest da će nam preko Ljubljane u srijedu isporučiti te doze. Mi smo to preuzeli u srijedu i jučer je počela distribucija. 10. siječnja nam dolazi 170.000 doza, nestašice više nema i neće je biti”, kazao je je Capak dodajući da još ne zna kad će doći proteinsko cjepivo Novavax.
Ranije danas ministar obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da škola počinje u ponedjeljak kao što je i predviđeno.
“Vidjeli ste da je Vlada RH cijelo vrijeme inzistirala na tome da se škola održava uživo, dakle, smanjili smo na najmanju moguću mjeru online nastavu”, rekao je Fuchs.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!