Connect with us

Svijet

Njemački stručnjak tvrdi da će se svi prije ili kasnije inficirati

Objavljeno

-

Mnogo više zaraženih, ali manje teških slučajeva. Stručnjaci se nadaju da soj omikron znači početak kraja pandemije. I predviđaju da će se vrlo brzo skoro svi zaraziti, pri čemu će cijepljeni bolje proći, piše Deutche Welle

Sve što Christian Drosten kaže o pandemiji tretira se kao važna vijest. Vodeći virolog berlinske klinike Charite ubraja se među najbolje stručnjake u Njemačkoj i najutjecajnije savjetnike vlade. Zato je za mnoge tračak nade njegova nedavna izjava da je novi soj virusa omikron istovremeno „šansa” da se izađe iz kriznog modusa, piše Deutsche Welle.

Svi će se prije ili kasnije inficirati, rekao je Drosten. „Tim putem se nužno ide, nema alternative”, rekao je on za list Tagesspiegel. Dok skoro cijela Europa bilježi rekordan broj zaraza, podaci iz klinika kažu da broj teško oboljelih ne skače jednakim tempom. Omikron je znatno zarazniji, ali, izgleda, i znatno blaži.

Virus će se vratiti, ali možda ne i pandemija

Je li to početak kraja pandemije? Hoće li korona prijeći u takozvano endemsko stanje poput gripe, virusa koji se javlja tu i tamo, sezonski, ali više nema potencijal za masovno ubijanje? Tako svakako misli i Hans Kluge, direktor za Europu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO/WHO). „Može se očekivati da Europa ide prema završnoj fazi pandemije”, rekao je on, kako piše DW.

U Velikoj Britaniji val omikrona popušta poslije masovnog zaražavanja oko Nove godine. Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach očekuje da rekordan broj zaraza u ovoj zemlji bude dostignut sredinom veljače, poslije čega slijedi pad.

Kluge kaže da će nakon tog vala „na nekoliko tjedana ili mjeseci” u društvu postojati jak imunitet protiv korone „ili zahvaljujući cijepljenju ili jer su ljudi preboljeli koronu”. A tu je i pozitivan učinak proljeća i ljeta, kada je ionako manje zaraza, piše DW.

„Dakle, možemo se pripremiti da ćemo imati jedno vrijeme mira prije nego što se covid vrati krajem godine”, rekao je on. No ističe da to što će se covid vratiti ne znači i povratak pandemije.

Prema procjenama SZO-a, do ožujka bi oko 60 posto Europljana moglo biti zaraženo omikronom.

Još je rano za procjene?

Gernot Marx, predsjednik njemačkog Udruženja liječnika intenzivne medicine, kaže da su u njemačkim bolnicama na respiratorima trenutno većinom necijepljene osobe. „Trenutno na odjelima intenzivne njege ne vidimo slučajeve omikrona”, rekao je on.

Drugi, doduše, upozoravaju da omikron kruži mahom među mladima koji su puno u pokretu. Valja pričekati da se vide učinci među starijima od 60 godina i među necijepljenima.

U Njemačkoj još postoje zadrške kada je u pitanju popuštanje mjera. Trenutno u većinu restorana ili prodavaonica obuće i odjeće smiju ući samo cijepljene osobe i one koji su preboljele koronu.

Stručnjaci kao moguće rizike vide pojavu sasvim novog soja koji bi davao ozbiljniju kliničku sliku nego omikron. Također je nejasno kakve dugoročne posljedice po zdravlje ostavlja omikron.

„Još je prerano za procjenu omikrona. Ostaje veliki znak pitanja, i to je razlog što još ne možemo reći: ajmo dopustiti sve kao prije”, rekla je virologinja Sandra Ciesek sa Sveučilišne klinike u Frankfurtu.

Puno toga ovisi i o procijepljenosti, ponavljaju stručnjaci. Christian Drosten kaže da virusu treba dozvoliti širenje tek kada najveći mogući broj ljudi bude stekao imunitet, inače bi „previše njih moglo umrijeti”. I ističe: „Zbog velikog udjela starijeg stanovništva u Njemačkoj moramo stvarati imunitet pomoću cjepiva.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu