Hrvatska
Trobonjača: “Što se epidemija brže širi, brže će se ispuhati”
U Hrvatskoj je registrirana nova podvarijanta omikrona o kojoj se relativno malo zna. Danski stručnjaci tvrde da je zaraznija od omikrona 33 posto. Oni koji su preboljeli omikron, navodno su otporni na novu mutaciju BA.2. No, ipak treba biti oprezan jer u Hrvatskoj pada zanimanje za cijepljenje u svim dobnim skupinama.
Zlatko Trobonjača, imunolog, rekao je za “Studio 4” kako omikron ima ukupno četiri podvarijante. Prije je dominirala podvarijanta BA.1 koja se intenzivno proširila svijetom, a u novije vrijeme sve više se širi BA.2 varijanta.
– S obzirom na to da je mala zaraznija, po svemu sudeći, onda ima određenu prednost u prijenosu. Najviše se proširila Danskom, a čini se da se i Velikom Britanijom širi, jučer su se pojavili slučajevi te varijante i kod nas. Ono što je bitno jest, prema prvim izvješćima, da ne izaziva težu bolest i čini se da preboljenje omikrona BA.1 varijante štiti podosta protiv BA.2 varijante, iako su zabilježeni neki slučajevi infekcije s BA.2 nakon BA.1, ali čini se da to neće biti učestalo, rekao je Trobonjača.
Što se tiče zaštite cjepivima od omikrona, pojasnio je Trobonjača, ono ovisi o protoku vremena od cijepljenja.
– Ono je izuzetno u prvih nekoliko mjeseci nakon boosteriranja, iznosi možda i preko 60 posto, ali protekom vremena zaštita pada. Vidimo da se cijepljeni u većoj mjeri mogu inficirati omikronom nego što su se recimo mogli s deltom, cjepivo slabije štiti, ali treba naglasiti da to cjepivo i dalje dobro štiti protiv teških bolesti i hospitalizacija. Izuzetno mali broj boosteriranih završi u bolnici i umru. Često se radi o ljudima koji imaju kronične bolesti, koje to cijepljenje ne može zaštititi u većoj mjeri, rekao je Trobonjača.
Trobonjača je rekao kako je Hrvatska najgora među svim zemljama u svijetu po stopi smrtnosti od koronavirusa.
– Jedan od temeljnih razloga je jako loša procijepljenost. Ja sam prošlo ljeto upozoravao da dolazi četvrti delta val i da se moramo cijepiti, ali naši ljudi nisu odreagirali kako treba. Ušli smo u delta val s malom procijepljenošću. Mi smo u prosincu mislim bili među pet najgorih zemalja po smrtnosti, budući da je delta izuzetno patogen virus i vodi u veliku smrtnost. Ova sada velika smrtnost dijelom je još uvijek posljedica tog delta vala, još delta donekle postoji. Naravno i sam omikron može uzrokovati smrtnost ako se širi u većoj mjeri, s tim da treba napomenuti da imamo jako lošu procijepljenost u starijoj populaciji. Zemlje poput Danske, Portugala ili Islanda imaju gotovo 100 posto, mi u populaciji 60+ imamo procijepljeno oko 77 posto ljudi, što znači da gotovo svaki četvrti čovjek u toj dobi nije cijepljen, kazao je Trobonjača.Neslužbeno: U Hrvatskoj manji broj novozaraženih, HZJZ se oglasio uoči prosvjeda
Pada povjerenje u cjepivo, a nema ni pomaka u primanju prve doze.
– Imate situaciju gdje cijele obitelji nisu cijepljene, gdje djeca vrlo često utječu na roditelje da se ne cijepe i onda kada takav virus zarazi sve, onda mlađi prežive, ali stariji umru. Stoga bih preporučio starijima da se cijepe bez obzira na bilo čiji utjecaj, svatko ima pravo primiti cjepivo i zaštititi se. Ne možete vjerovati da u situaciji kada neke zemlje imaju procijepljenost starije populacije 100 posto kod nas svaka četvrta starija osoba nije cijepljena, to je porazno, zaista katastrofalno. Normalno da to vuče lanac posljedica – strahovito opterećenje zdravstvenog sustava pa onda povećanje smrtnosti, rekao je Trobonjača.
Napomenuo je kako je Hrvatska imala vrlo blage protuepidemijske mjere u odnosu na druge zemlje, što je rezultiralo opterećenjem zdravstvenog sustava i povećanjem smrtnog ishoda.
Ima li smisla uzdati se u kolektivni imunitet i COVID potvrde?
Trobonjača je rekao da se hospitalizacije mogu smanjivati protuepidemijskim mjerama i cijepljenjem.
– Ako sustav bude opterećen, a vidimo da u nekim dijelovima zemlje jest, onda bi COVID potvrdama i protuepidemijskim mjerama na neki način rastezati taj epidemijski val da se smanji opterećenje zdravstvenog sustava. Mi imamo malu procijepljenost, u populaciji do 18 godina imamo svega 3,8 posto cijepljenih, za razliku Portugala ili Danske koji imaju preko 30 ili 40 posto cijepljenih. Jednostavno ne može drugačije biti. Antivakserski krugovi su se izborili za svoju poziciju u državi, značajno su utjecali na ljude i mnogi su zbog toga stradali.
Praćenje zaraženosti inficiranosti ljudi je izuzetno dobar alat za kontrolu epidemije. Trobonjača je pak naglasio da testiranje puno košta.
– Kad vidite koliko će se milijuna kuna potrošiti za taj školski sustav, kad bi se to primjenjivalo i u drugim radnim kolektivima, to bi bilo strašno puno. Ide se na izolaciju i samoizolaciju, iako se ona isto skraćuje zbog činjenice da mnogi izostaju s posla i da su službe oštećene, rekao je Trobonjača.
Što se epidemija brže širi, poručio je imunolog Trobonjača, ona će se brže ispuhati.
– Ona sada bjesni, vrlo je intenzivna, ali ja očekujem da neće dugo trajati. Očekujem da bi u sljedećih mjesec dana brojevi mogli početi padati, a onda ćemo vidjeti što će se dalje događati. Virus mutira i novi sojevi će se stvarati i pretpostavimo da će se širiti dalje. Ono što se događa u društvu je akumulacija kolektivne imunosti i u konačnici svaka epidemija, pa i ova, će nastati ili akumulacijom kolektivne imunosti ili nekom katastrofalnom mutacijom u samom virusu koja bi ga toliko oštetila da nestane, ali mislim da ta opcija nije moguća, rekao je Trobonjača.
Jedina što nam preostaje je akumulirati kolektivnu imunost i na taj način eliminirati epidemiju.
– To će se dogoditi u narednim mjesecima, ali vjerojatno će doći novi sojevi. Međutim, oni neće izazivati tako velike zdravstvene i druge posljedice, zaključio je imunolog.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…