Connect with us

Hrvatska

Plenković: Riječ je o najozbiljnijem udaru na sigurnost cijele Europe

Objavljeno

-

Rusija je ničim izazvanom vojnom agresijom grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo, rekao je u četvrtak premijer Plenković i pozvao Moskvu da odmah prestane sa svojom agresijom i povuče svoje snage iz Ukrajine.

– Ono što smo se nadali da se neće i ne može dogoditi u Europi 21. stoljeća, jutros se počelo događati. Rusija je počela svoju ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju, raketiranjem brojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo. Riječ je o najvećem vojnom pohodu na tlu Europe od II. svjetskog rata i najozbiljniji udar na sigurnost cijele Europe. Ovim brutalnim napadom  Rusija je pogazila Povelju EU, a Helsinški akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva Europska organizacija za sigurnost i suradnju. Time je udarila i u same temelje svjetskog poretka koji se zasniva na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti nacija i država. Cijela situacija je isključiva odgovornost Rusije koju pozivamo da smjesta prestane s agresijom i povuče svoje snage iz Ukrajine, rekao je premijer.

– Hrvatska kao jedina članica NATO-a i EU koja je i sama prije 30 godina bila žrtva brutalne vojne agresije najbolje zna što to znači i najbolje razumije Ukrajinu, kojoj Vlada izražava punu solidarnost. Ukrajina je 1991. bila prva članica UN-a koja je priznala neovisnost Hrvatske i svi jako znamo koliko nam je to značilo. Sada je na Hrvatskoj da bude na pravoj strani – strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava. Pogazili bi sva svoja načela kada danas ne bi stali uz bok ukrajinskog naroda. U ovoj izvanrednoj situaciji spremni smo humanitarno i tehnički pomoći  Ukrajini, o tome ćemo danas donijeti odluku, te smo spremni prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice.

– Večeras će biti izvanredno zasjedanje Europskog vijeća, tamo se očekuje da ćemo zajednički usvojiti snažan paket sankcija EU-a protiv Rusije. Nadamo se da ovakav brutalan napad ne podržavaju i mnogi u Rusiji. Ovaj napad će izazvati mnoge nedužne žrtve, za što nema opravdanja. 

– Otvorena agresija protiv Ukrajine dramatično je promijenila međunarodne odnose i sliku svijeta kakvog smo poznavali. Od presudne je važnosti da u Hrvatskoj zadržimo jedinstvo i političku stabilnost, a da na razini EU-a i NATO-a učvrstimo jedinstvo i odlučnost. Za očekivati je da će agresija imati snažne posljedice, ne samo na sigurnosnu situaciju u Europi i svijetu, već i na globalnu cijenu energenata. Od jutros cijena nafte skočila je za 6 posto, cijena plina skočila je za 30 posto, to znači da će Vlada nastaviti sa svojim mjerama ublažavanja udara na kućanstva i poduzeća. Danas je jasnije nego ikada koliko je za Hrvatsku važna diverzifikacija opskrbe plinom kako bismo očuvali energetsku neovisnost. Stoga se odluka da investiramo u LNG terminal pokazuje od strateške važnosti. Postavlja se pitanje ulaganja u vojsku, nastavit ćemo ulagati u sposobnosti vojske.

– Ujedno, tijekom jutra smo imali prvo sastanak užeg kabineta, održao sam komunikaciju i s guvernerom HNB-a i s čelnikom sigurnosno-obavještajnog sustava, svi su maksimalno angažirani kako bi održali stabilnost svih sastavnica. Čuo sam se i s našim veleposlanicama te smo u stalnom kontaktu kako bismo pratili reakcije međunarodnih organizacija. Naša veleposlanica do daljnjega ostaje u Kijevu. Ona će kao i cijelo veleposlanstvo brinuti o tome da se hrvatski državljani povuku, koji to žele, iz Ukrajine.

Plenković je rekao kako je nazvao i predsjednika Milanovića te ga obavijestio o stavovima Vlade.

– Prvo je najoštrija osuda ruske agresije na Ukrajinu te poziv Rusiji da prestane s napadom. Također, puna solidarnost s Ukrajinom. Podržavanje paketa sankcija na sastanku EU-a te spremnost da humanitarno i tehnički pomognemo Ukrajini i prihvatimo izbjeglice. Izrazio sam i spremnost da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, taj sastanak može biti već sutra što se mene tiče.

Hrvatska vlada i nadležne službe, rekao je, učinit će sve da Hrvatska funkcionira normalno.

Medved: Intenzivira se dinamika obnove

Tomo Medved
 vezano uz rusku agresiju na Ukrajinu izvijestio je da su sve sastavnice domovinske sigurnosti spremne za izvršenje zadaća u okviru svojih nadležnosti.

Što se tiče obnove na Banovini, rekao je da se intenzivira dinamika sveobuhvatne obnove što uključuje konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnove te izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih objekata.

– Ulažemo dodatne napore kako bi se svi stradalnici mogli vratiti u svoje domove, rekao je.

Do sada su potpisani ugovori s izvođačima radova za izgradnju 90 obiteljskih kuća. Do sada je u procesu nekonstrukcijske obnove obnovljeno 1596 kuća a za njih 865 radovi su u tijeku.

Hrvatska upućuje žurnu pomoć napadnutoj Ukrajini

Upućivanje žurne pomoći Ukrajini, ukupne procijenjene vrijednosti od 9,1 milijun kuna, odobrila je Vlada na sjednici u četvrtak temeljem iskazanih potreba koje je Ukrajina uputila Hrvatskoj nakon što ju je jutros napala Rusija.

Pomoć u robi i opremi bit će upućena iz raspoloživih zaliha i sredstava MUP-a, MORH-a, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske vatrogasne zajednice.

Pomoć Ukrajini upućuje se kao izraz solidarnosti, rekao je potpredsjednik Vlade Davor Božinović te dodao da je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini i u poslovima razminiranja, kroz strojeve i savjetodavno.

Plenković: Najoštrije osuđujemo rusku invaziju

Invazija na Ukrajinu utjecala je na cijeli svijet, pa tako i na Hrvatsku. Premijer Andrej Plenković sastao se jutros s ukrajinskim veleposlanikom, a u 11 sati u Banskim dvorima počeo je sastanak vladajuće koalicije na kojem je rat u Ukrajini glavna tema. 

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da najoštrije osuđuje rusku invaziju i agresiju na Ukrajinu,što smatra izravnim napadom na demokraciju, međunarodno pravo i suverenitet. Pozvao je Rusiju da odmah prestane s vojnim operacijama koje ugrožavaju nevine ljude.

Hrvatska će podržati paket sankcija EU i spremni smo pomoći i humanitarno i tehnički Ukrajini.

Tijekom jutra, već iza 8.30 počeli su pristizati ministri, sazvan je sastanak na kojem je premijer obavijestio o stajalištu Hrvatske nakon ruskog napada.

Premijer je održao sastanak i s ukrajinskim veleposlanikom, sastali su se i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ruski veleposlanik.

Premijer je razgovarao i s hrvatskim veleposlanicima u Ukrajini i Rusiji i našim partnerima u EU-u, NATO-u i UN-u.

Nakon sjednice Vlade popodne će otići u Bruxelles na izvanredno zasjedanje Europskog vijeća gdje će biti riječi o paketu sankcija Rusiji. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu