Connect with us

Hrvatska

Milanović: Ne želim da naši vojnici idu tamo gdje ne moraju

Objavljeno

-

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovao je na obilježavanju 28. obljetnice ustrojavanja Počasno-zaštitne bojne te je tom prilikom dodijelio beretke, odlikovanja i pohvale pripadnicima Počasno-zaštitne bojne. 

– Hrvatske vojnikinje i vojnici, vi koji ste danas primili crvene beretke, nosite ih s ponosom i odgovornosti.  Prije točno dvije godine bio je također vaš dan, prisustvovao sam, i to je dan kad je došla vijest o prvom slučaju COVID-a, točno dvije godine kasnije bogatiji za ogromno iskustvo, svjesni onoga što je bilo dobro i onoga što nije bilo dobro, danas suočavamo se s jednom većom krizom. Rat je uvijek gori od epidemije. To je rat koji je blizu naših granica, rat i agresija na Ukrajinu koju ne možemo ne osuditi i osuđujemo je. Što je tu naša uloga, naša uloga je kao saveznici u NATO-u budemo lojalni svojim saveznicima, da s diplomatske, humanitarne i ljudske strane učinimo sve što je moguće i da budemo svjesni da smo zemlja zapadne kulture i civilizacije i da smo zato u NATO savezu, rekao je Zoran Milanović.

– Dragi pripadnici Počasno-zaštitne bojne, jedan od ponosa Hrvatske vojske, želim vam sretan vaš dan. Želim da se kao vojnici usavršavate, radite na sebi, da idete u zadaće u svom opasno poslu i da prije svega vaša zadaća bude mir i stabilnost hrvatske granice, to je uvijek bila vaša zadaća  talko će ostati, poručio je.

Sankcije najstrože do sada, ali ne djeluju

Milanović je nakon svečanosti odgovarao na pitanja novinara. Upitan jesu li sankcije Rusiji dovoljne te kako gleda na svoje nedavne izjave o Ukrajini, odgovorio je:

– One su najstrože do sada, ali ne mogu zaustaviti napredovanje ruske vojske, na žalost ne djeluju. To su samo sankcije. Podržali smo ih, drugog izbora nema, bile su nužne.

Na pitanje novinara treba li Ukrajinu pustiti u NATO, Milanović je rekao: “Ne, ne, to nikako nije tema, možda da je ranije jasno rečeno, što nije opravdanje za agresiju, bilo bi bolje.”

Kazao je kako ne želi da vojnici idu tamo gdje nije njihova dužnost. Baltičke države, kazao je, nešto su drugo.

– Ne vidim da su ugrožene, ako budu, tu smo. Ušli smo u NATO, znali smo gdje ulazimo, i opet bih se za to ulagao. SAD kad smo u NATO-u pita nas se gdje je granica, rekao sam gdje je. To ne opravdava rusku agresiju na Ukrajinu.

Rekao je kako će potpisati sudjelovanje hrvatskih vojnika u pridruženim NATO snagama, što je dogovorio s načelnikom Glavnog stožera i premijerom.

– Ovo neće izložiti hrvatske vojnike,  čak i ako odu u Mađarsku, to je granica do koje sam spreman ići. Više od toga ne.

– Odlazim sa stavom koji sam jučer dao u priopćenju, nema se tu što bitno dodati. Na summitu NATO-a ne očekujem ništa novo. Mogu izraziti samo čuđenje da se u ovako ozbiljnoj situaciji, ne opasnoj za Hrvatsku, summit saziva telefonski, da se nije mogao sazvati u Bruxellesu. To ne ostavlja dojam ozbiljnosti. Meni se ne putuje u Bruxelles, međutim…

Neozbiljno da se sjednica NATO-a saziva telefonski

Premijer je poslao prijedlog da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

– Čuo sam se s njim ujutro, razgovarali smo i o VNS-u, ja sam postavio tezu VNS da ili ne, moj stav je bio da ne treba žuriti, Hrvatska nije u opasnosti. Ja sam neke ljude godinu dana morao nagovoriti da se kao točka dnevnog reda stavi status i oduzimanje prava Hrvata u BiH. Ukrajina je važan problem i rekli smo da ćemo biti u kontaktu. Dva sata kasnije došao je dopis koji je proslijeđen medijima. Hrvatska neće propasti ako pričekamo još koji dan i vidimo što se događa pa sazovemo sjednicu VNS-a. Meni instrukcije VNS-a prije summita NATO-a ne treba, kao što Plenkoviću ne trebaju od mene, u kontaktu smo i to je dovoljno. Nevjerojatno briga za proceduru.

– Zanima me više od bilo čega efekt sankcija na dvije velike ruske banke u sustavu Agrokora i hoće li to imati eventualno negativne posljedice za Hrvatsku, za to ne treba VNS, ali za to treba press konferencija ministra financija.

– Moja poruka hrvatskim građanima – “neugodna je situacija, ali možete biti mirni”.

NATO mora biti ekskluzivni klub

Može li ruska invazija na Ukrajinu utjecati na regionalnu stabilnost?

– Politika EU-a prema tim državama zapadnog Balkana, Gruzija ne može biti članica EU-a i ne treba joj davati tu perspektivu. To je neodgovorno, to je Zapad radio u više navrata, ljudima obećavao i dovodio ih u nemoguću poziciju. Bruxelles što radi Tirani, Podgorici i Sarajevu je neodgovorno, zavlačenje, stvaranje iluzija da će se nešto dogoditi. Ako ćemo lagati te narode, onda je bolje da nikome ništa ne obećajemo. Gruziju upletati je avanturistički. Ona treba imati poseban status i uređene odnose s Rusijom tkogod bio na vlasti. Danas se plaćaju neki stari dugovi, osuđujem to. Ovo je avanturistička politika koja Europi nije donijela ništa dobro. NATO mora biti ekskluzivni klub samo najboljima. Na nama je da ocijenimo kamo idemo, koga uključujemo i koliko nas to može koštati. S Ukrajincima ćemo biti solidarni koliko god to možemo.

– Premijer je vjerojatno mislio na Srbiju, to je država čije je vodstvo u ovom trenutku kao na žeravici – ne zna što bi reklo. Beograd igra igru, čekaju da vide kad će Rusi ući u Kijev, ali toliko su slabi, to je njihova pozicija trenutno. Čime će napasti Kosovo, pištoljima na vodu? Ruski avioni ne mogu preletjeti teritorij NATO članica. Takve stvari nepotrebno stvaraju tenziju i uznemiravaju ljude. Ja trenutno te entitete vidim kao izuzetno slabe, šćućurili su se i gledaju što će se dogoditi. Sad je možda vrijeme da se odluče žele li u EU, no teret Kosova i drugih stvari dovele su Vučića u situaciju da više ne može ni pragmatično očitovati. Ako prizna Donbas, onda treba opravdati priznanje Kosova što su učinile skoro sve zemlje EU-a. To je začarani krug u kojem se beogradska politika nalazi.

Hoće li biti sjednice VNS-a?

Milanović je rekao da će s Plenkovićem dogovoriti hoće li biti sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Danas se sigurno neće naći. Kazao je da je jučer sazvao vojni vrh i da znaju ono što znaju saveznici, no nemaju ljudi na terenu da bi znali detalje.

– Premijer i ja u ovom trenutku dijelimo stavove. Sve što sam ranije, iza toga stojim. Materiju poznajem. Mislim da se ovo moglo izbjeći, ali sada nije vrijeme da o tome govorim. Rusija je napravila ono što nije smjela i za to će biti sankcionirana. Koliko će to utjecati na njih, moja procjena je vrlo malo. Dolazi do strateškog sljubljivanja Rusije i Kine što možda nije idealno, ali do toga je isto dovela određena vrsta kratkovidne politike, ponovio je.

Cijenu rata će svi platiti

Govorio je o ekonomskim efektima rata.

–  Nažalost vidio sam da je ruska vojska u 24 sata napravila šokantne prodore. Nije mi to bilo drago gledati. To sigurno nije kraj Rusije, a je li Putinov, ne znam. Svatko od nas ima kraj. Na nas se to direktno ne odnosi. Ekonomski, Hrvatska nabavlja plin i energente, ali smo u boljoj poziciji od dosta država. Cijenu će platiti svi na određeni način. Sve velike države su potencijalni monstrumi i njihov potencijal da naprave štetu treba shvaćati ozbiljno. Treba shvatiti da Rusija nije Srbija, ni Francuska, puno je veća, puno drugačija. Druga su pravila života. Mi moramo čuvati svoj način života. EU to radi trenutno Mađarskoj i Poljskoj. ne slažem se s tim državama, ali to je njihovo pravo. Ne vidim ih kao otpadnike nego kao drugačije, gledam s podsmijehom na neke od tih politika, ali mene to ne ugrožava.

Milanović je istaknuo da je Ukrajina prepuštena samoj sebi.

– Kako je toliki broj ruskih vojnika tkao brzo ušao u centar Kijeva? Ja neću nikoga poticati ni na što. Ako se ljudi žele boriti, to ću poštivati. Uvjeren sam da je Hrvatska spremna prihvatiti izbjeglice, bude li ih. Ja bih prihvatio kao što sam bio spreman prihvatiti stotine tisuća izbjeglica u prolazu s Bliskog istoka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu