Svijet
Je li BiH sljedeća Putinova meta? Evo što Rusija sada želi
Već prvi dan ruske agresije i invazije na Ukrajinu postavilo se pitanje je li BiH sljedeća na listi za taj scenarij? Dok bjesni rat i traju razaranja u Ukrajini, mnogi strepe za budućnost, a police trgovina se prazne.
Ili zbog rata u Ukrajini ili zbog povećanja cijena, zabrinutost je natjerala žitelje BiH na pojačanu kupovinu živežnih namirnica. Iako još uvijek nema masovnog nagomilavanja zaliha, u mnogim trgovinama i supermarketima pojačano se kupuje, piše Deutsche Welle.
“Još se nije zaboravilo rat i nestašicu, a i poskupljuje sve. Dobro je da se kupi. Za svaki slučaj”, kaže jedna mostarska gospođa koja je uzela 15 kg brašna u supermarketu. Kao da se među kupce uvukla neka tjeskoba, nema žamora i smijeha, a pitanje koje ‘visi u zraku’ je: hoće li biti rata?
Čini se da donekle umirujuće zvuče izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH kako nisu povećali pripravnost svojih oružanih snaga, a značajan pomak je učinjen i podrškom Srbije rezoluciji UN-a u osudi ruske agresije na Ukrajinu.
Dok su sve brojniji apeli da lideri zemalja zapadnog Balkana preuzmu odgovornost, prestanu sa zapaljivom retorikom i sačuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu, dok svijet uživo promatra stradanja u Ukrajini i novi rat na europskom tlu.
“Nemojte poslije da niste znali”
Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.
“Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali”, napisala je ona na Twitteru. Ovo prijeteće upozorenje bh. parlamentarke koja, kao i njezina stranka, zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a, ima itekako temelja.
U ožujku prošle godine Veleposlanstvo Rusije u BiH iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH NATO-u. “U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, poručeno je. Treba li tu prijetnju uzeti ozbiljno ili ne?
“NATO i EU imaju obvezu prema BiH”
Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u “ukrajinskom scenariju”.
“Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koji je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva”, rekao je Krešić za Večernji list BiH.
Snažnije djelovanje obavještajaca i uloga političara
Slično misli i Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak u području sigurnosti, koji podsjeća da su jamac Daytonskog sporazuma NATO i međunarodne snage te da je tu razlika između BiH i Ukrajine. Ali ipak kaže da niti jedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO-u i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.
“BiH je trom geostrateški prostor i samim tim područje gdje se preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka. Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija”, kaže Dizdarević za DW.
On skreće pozornost na odgovornost regionalnih političara za stabilnost regije, posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kaže da je u dosta teškom razdoblju.
“Ovo je vrijeme kada dolaze do naplate sva ranija “igranja na dvije stolice”. Uopće, svi politički zagovaratelji vodećih politika i u BiH u teškom periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da ipak mogu racionalizirati i izdignuti se iznad osobnih interesa”, kaže Dizdarević.
No, on podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svakom polju te da na rat na ukrajinskom području dnevno troši skoro milijardu dolara te da time nedvojbeno slabi i njezin utjecaj.
“Ono što je bitno je da upravo ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer važno je shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava”, zaključuje on.
“Sukobi su već prisutni – ali ne oružani”
Ali, profesor Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost za izbijanje sukoba u BiH.
“To je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni – ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pozornost s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine”, komentira Trifunović za DW.
Osvrćući se na ratove od Afganistana, bivše Jugoslavije, a sada i Ukrajine, ističe da je to interesna borba NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti i mnoge teške teme iz proteklog rata na Balkanu i to o ruskoj ulozi u zločinima na području BiH.
“Srbija je najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu, uz BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Stoga je važno da političari pruže ruke jedni drugima i odgovore na pitanje služe li za zavađanje naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija je odrasla pod stravičnom propagandom i naša je obveza biti promotor normalnog života”, komentira uz zaključak da “političarima sa zapaljivom retorikom treba što manje dopustiti mikrofon u ruke”.
Sigurnosni kišobran za BiH
Profesorica Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, u tom smislu sličnog je stajališta. “Političarima sa zapaljivom retorikom, kao što je gospodin Dodik i gospođa Majkić, koji predstavljaju ovu državu i od nje primaju vrlo visoke plaće, a istodobno rade protiv te iste države i imaju tako sramotne postupke, zaista treba zabraniti bavljenje politikom i ne želim da mene, kao građanku BiH, zastupaju takve osobe”, kaže Gupta za DW.
No, unatoč svemu, ona kaže da bh. žitelji mogu mirno spavati, a njeni argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao “sigurnosnog kišobrana”.
“U BiH je NATO-ov stožer u Sarajevu, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinskim sporazumom dana je mogućnost obrane ako bi došlo do oružanih sukoba. Također, BiH je primljena u Akcijski program za članstvo, MAP, i ispunili smo značajan dio zahtjeva što je Savez od nas tražio i to BiH pozicionira drugačije od Ukrajine”, zaključuje Gupta.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše