Hrvatska
Dobitnik Nobelove nagrade: Hrvatska mora pričekati s eurom, moglo bi biti dosta štete
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz (79) rekao je da bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura jer bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu, a različito utječu na zemlje.
“To je otvoreno pitanje”, rekao je Stiglitz hrvatskim novinarima u Bruxellesu, gdje sudjeluje na 8. Kohezijskom forumu.
“Iz ekonomskog kuta gledanja, potencijalni benefiti (uvođenja eura) mnogo su ograničeniji od potencijalnih troškova. Postoje argumenti zašto bi trebalo pričekati s ulaskom u eurozonu. No o tim stvarima odlučuje politika”, izjavio je.
Hrvatska iduće godine ulazi u eurozonu
Hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić žele što prije uvesti Hrvatsku u područje zajedničke valute eura.
“U konačnoj smo fazi da Hrvatska pristupi eurozoni. Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura 1. siječnja iduće godine (2023.)”, izjavio je Plenković u srijedu u Madridu nakon sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom.
Euro je valuta u 19 od 27 država EU, a neke, poput Švedske, godinama je odbijaju uvesti, smatrajući da je nacionalna valuta neophodna za upravljanje ekonomskom politikom.
Nobelovac od ranije dosta kritizira euro
Stiglitz u svojoj knjizi Euro kritizira tu zajedničku valutu i način na koji je ona uvedena.
Taj bivši glavni ekonomist Svjetske banke rekao je u kolovozu 2020. godine kako Hrvatska “apsolutno ne bi trebala uvesti euro”.
“Euro oduzima dva važna instrumenta neophodna u prilagođavanju gospodarstva na šokove. Oduzima (zemlji) mogućnost promjene tečaja te joj oduzima monetarnu politiku, a time i mogućnost mijenjanja kamatnih stopa”, rekao je tada.
U međuvremenu je malo ublažio stajalište.
“Postoje neke prednosti, stvari su bolje nego što su bile prije nekoliko godina jer je više fleksibilnosti”, rekao je u petak, misleći na 750 milijardi eura koje su zemlje članice prikupile izdavanjem euroobveznica i koje mogu iskoristiti za oporavak svojih gospodarstava.
“U planu nisu ni mjere štednje, što je povijesna promjena u odnosu kako eurozona funkcionira”, rekao je Stiglitz.
“Još uvijek je puno problema”
“No još uvijek je puno problema. Kao što sam naveo u svojoj knjizi, potrebno je imati bankovnu uniju sa zajedničkim osiguranjem depozita. Potrebno je i više fleksibilnosti u Paktu o rastu i stabilnosti. O tim promjenama se raspravlja, ali jako sporo”, dodao je.
Stiglitz godinama govori kako iste krize različito utječu na pojedine zemlje i da zato monetarna politika koja odgovara zemljama poput Njemačke ili Nizozemske ne odgovara nužno i onima poput Hrvatske ili Španjolske.
“Šokovi u svijetu, poput ovoga s pandemijom, utječu različito na pojedine na zemlje. Stoga ulazak u jedinstveno valutno područje, koje nije potpuno institucionalizirano, izaziva sumnju da će koristi biti veće od troškova (štete) kada zemlja postane članica (tog zajedničkog valutnog područja)”, izjavio je Stiglitz.
Nobelovu nagradu dobio 2001.
Dobitnik Nobelove nagrade iz 2001. godine je napomenuo kako ulazak u eurozonu “oduzima zemlji fleksibilnost” koju ima dok upravlja vlastitom monetarnom politikom.
“Kada su zemlje u očajnoj gospodarskoj situaciji, a imaju jedinstvenu kamatnu stopu, one ostaju bez fleksibilnosti (kojom bi potaknule rast svojih gospodarstava). To zato uvijek izaziva zabrinutost oko uvođenja zajedničke valute”, rekao je.
Stiglitz, profesor na Sveučilištu Columbia u New Yorku, 2015. je tijekom posjete splitskom sveučilištu kritizirao HNB. Ustvrdio je da je HNB fokusiran na održavanje niske inflacije, čime zanemaruje zapošljavanje i rast, te se negativno izrazio o kreditima u švicarskim francima i stranoj valuti koji su se nudili hrvatskim građanima.
Hrvatska i Bugarska su u srpnju 2020. godine ušle u europski tečajni mehanizam (ERM II), koji neki nazivaju “čekaonicom za euro”, što je ključan korak u procesu uvođenja eura. Središnji paritet hrvatske kune utvrđen je na 7.53 kune za jedan euro.
Članica EU koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije u siječnju 2023. godine.
Prije toga treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije, to jest “mastriške kriterije”, koji se odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.
Povlačenje se odnosi na trgovce u Sjedinjenim Američkim Državama, ali se šampon, koji potencijalno sadrži bakteriju Klebsiella oxytoca, može kupiti i putem interneta u Europi.
Više od 1.000 boca šampona povlači se iz prodaje u SAD-u nakon što je proizvođač otkrio da mogu biti kontaminirane bakterijom koja može uzrokovati ozbiljne infekcije.
Boce Tec Italy Shampoo Totale distribuirane su u SAD-u, konkretno u državama New York i Kalifornija, ali su možda proslijeđene i u druge savezne države, priopćila je matična kompanija Henkel, sa sjedištem u Njemačkoj, koja proizvodi i druge poznate proizvode poput sapuna Dial i omekšivača Snuggle.
Povlačenje je pokrenuto iz meksičkog ogranka tvrtke i odnosi se na 1.068 boca, javlja Euronews.
Što se događa ako ste izloženi bakteriji?
Henkel je naveo da šampon može sadržavati bakteriju Klebsiella oxytoca, koja je inače prisutna u crijevima, no izloženost izvan probavnog sustava može uzrokovati infekcije očiju, nosa i kože. Bakterija se češće širi u zdravstvenim ustanovama.
Osobe s oslabljenim imunitetom izložene su većem riziku od štetnih reakcija, upozorili su iz tvrtke.
Koji se proizvodi povlače?
Povlačenje se odnosi na boce šampona pakirane u zelene plastične boce od 1 litre. Univerzalni proizvodni kod (UPC) – koji se nalazi na stražnjoj strani boce i služi za identifikaciju proizvoda – je 7501438375850.
Potrošači u Europi mogu kupiti proizvode Tec Italy putem interneta.
Studenti, nastavnici ili umirovljeni profesori nerijetko se odlučuju osobni budžet popuniti zaradom od instrukcija ili pripremama za maturu. Jedini legalan način na koji smiju nuditi tu uslugo otvaranje je obrta za instrukcije. Međutim, to se nerijetko zaobilazi i instrukcije postaju jedan od onih poslova koji se obavljaju ‘na crno’.
Od siječnja prošle godine tržišna inspekcija Državnog inspektorata obavila je 50 nadzora, od čega u 38 slučajeva djelatnost pružanja instrukcija nije bila registrirana.
Predajete u školi ili ste student pa ste si odlučili podebljati budžet. Računate da dobro znate gradivo nekog predmeta, primjerice fizike, pa biste mogli ući u Facebook grupu maturanata i ondje ponuditi instrukcije za pripremu mature iz tog predmeta. Nemojte se začuditi ako na kućnu adresu dobijete poziv iz Državnog inspektorata. Naime, ako nemate registriranu djelatnost za obavljanje instrukcija, zapravo radite ilegalno. I riskirate veliku novčanu kaznu, piše Srednja.hr.
U zadnjih 14 mjeseci provedeno 50 inspekcijskih nadzora
Iz podataka od Državnog inspektorata vidljivo je da je, kada jednom dođe do nadzora, ishod većine slučajeva takav da osobe koje su nudile instrukcije rade ‘na crno’.
“Tržišna inspekcija Državnog inspektorata je u razdoblju od 1. siječnja 2024. godine do 20. ožujka 2025. godine, vezano uz možebitno obavljanje neregistrirane djelatnosti pružanja poduka od strane fizičkih osoba, obavila ukupno 50 inspekcijskih nadzora. U tim inspekcijskim nadzorima utvrđeno u 38 slučajeva oglašavanje pružanja usluga poduka (instrukcija) od strane fizičkih osoba bez registracije i obavljanje neregistrirane djelatnosti pružanja usluga poduka od strane fizičkih osoba”, otkrivaju iz Državnog inspektorata.
Protiv takvih osoba poduzete su upravne i/ili prekršajne mjere podnošenjem optužnih prijedloga i izdavanjem prekršajnih naloga.
“Ističemo da Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisuje što se smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti te iznimke, sudionici, ovlasti za suzbijanje neregistrirane djelatnosti, nadzor nad provođenjem Zakona, upravne mjere te prekršajnopravne sankcije. Člankom 2. navedenog Zakona je propisano da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na obavljanje neregistrirane djelatnosti sankcionirane posebnim zakonom. U slučaju obavljanja neregistrirane djelatnosti te oglašavanja istih, ističemo da takvi nadzori uključuju prethodno obavljanje istražnih radnji od strane inspektora, u cilju utvrđivanja svih činjenica vezano uz obavljanje neregistrirane djelatnosti i oglašavanja bez registracije, što tada predstavlja obavljanje neregistrirane djelatnosti”, navode iz Državnog inspektorata.
Kazne mogu biti i više tisuća eura
Isti zakon propisuje da se, među ostalim, obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatra ‘aktivnost kada fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, kao i kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti’.
“Ukoliko se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da fizička osoba obavlja neregistriranu djelatnost propisane su novčane kazne u iznosu od 1.327,23 eura do 3.981,68 eura, te u slučaju oglašavanja neregistrirane djelatnosti novčane kazne u iznosu od 663,61 euro do 1.327,23 eura. Isto tako, u slučaju utvrđene povrede obavljanja neregistrirane djelatnosti, inspektor poduzima i upravne mjere zabrane obavljanja neregistrirane djelatnosti sukladno odredbama Zakona”, odgovaraju iz Državnog inspektorata na pitanje o tome kolike su kazne.
Nemaju, dodaju, podatke o tome u koliko je slučajeva bila riječ o studentima, a u kojim se slučajevima radilo o osobama koje već rade, primjerice, u školama jer takvu evidenciju ne vode. No, podsjećaju da ukoliko fizička osoba pruža usluge instrukcija, ta osoba podliježe i obvezama uređenima kroz porezne propise, o čemu se valja informirati ako se odlučite držati instrukcije.
Umjereno do pretežno oblačno je jutros u većini krajeva Hrvatske, kiša je zastupljenija na Jadranu i uz njega. Na Jadranu probleme stvara i olujna bura, udari su preko 100 km na sat pod Velebitom, još će i jačati prema večeri.
U nastavku ponedjeljka lokalno kiša i pljuskovi, češće u Dalmaciji te u Gorskom kotaru i Lici. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Utorak će isto biti nestabilan, uz češću oborinu duž Jadrana i uz Jadran, pri čemu u najvišem gorju može još lepršati koja pahulja snijega. Poslijepodne kiše može biti i na istoku unutrašnjosti.
U srijedu rjeđa oborina, većinom još prijepodne na istoku Hrvatske i u Gorskoj Hrvatskoj.
Od četvrtka sunčanije no ne i posve stabilno. Lokalno slabe oborine može biti i tijekom četvrtka i petka. Bura će oslabjeti, temperatura će malo porasti, i na kopnu i na moru.
Za vikend je moguće novo jače pogoršanje, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali. Zahladnjenje bi moglo biti praćeno i snijegom, prije svega u gorskom predjelima.
FOTOGALERIJA / Započeli Dani iznajmljivača 2025. u hotelu Kolovare
PRIOPĆENJE / Dukić: “Danas je postalo jasno zašto sam digao ruke od takve većine u Vijeću koja je osramotila čitav Zadar”
REAGIRANJE / Rogić uzvraća Radeti: “Što je on ikada za nas napravio? Zna li uopće gdje je naš trg i je li ušao u našu crkvu?”
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
