Hrvatska
Smanjuje se cijena police osiguranja HZZO-a za cijepljene dodatnom dozom?
Dva milijuna doza cjepiva protiv COVID-19 na zalihama je spremno za primjenu jer 900 tisuća Hrvata čeka na treću, dodatnu dozu, a ocijeni li epidemiološka struka potrebnim i četvrtu dozu za starije i kronične bolesnike, ima dovoljno cjepiva za sve, obavijestili su danas iz Ministarstva zdravlja.
U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, još oko pola milijuna osoba između 30 i 55 godina starosti koje bi trebale primiti dodatnu, treću dozu cjepiva protiv COVID-19. Dodamo li tome i one starije od 55 godina, kojih je oko 400 tisuća, hrvatskim liječnicima i epidemiolozima ostaje docijepiti oko 900 tisuća građana.
Pandemija još nije završena
U našoj se zemlji među stručnjacima još razmatra potreba za cijepljenjem četvrtom dozom, odnosno drugom dodatnom dozom kojom bi se dodatno ojačala otpornost organizma od zaraze nekom od varijanti virusa COVID-19, kako su to počeli primjenjivati u Sjedinjenim Američkim Državama ili Izraelu. Iskustva u tim zemljama, u Izraelu, na primjer, koje su provele istraživanje o učinkovitosti četvrte, odnosno druge dodatne doze, pokazuju znatno veću spremnost organizma da se odupre zarazi ili njenim težim oblicima, posebno potrebi hospitalizacije, a najznačajnija je prednost bitno smanjena smrtnost zaraženih osoba. Kada bismo se vodili tim podacima, u Hrvatskoj bi se četvrtom dozom moglo cijepiti oko 860 tisuća građana starijih od 60 godina.
Hrvatska Vlada, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo osigurali su dovoljne količine svih vrsta cjepiva za hrvatske građane. Na zalihama je oko dva milijuna doza cjepiva što pokriva sve navedene moguće potrebe. Smanjeno zanimanje građana za cijepljenje, osobito dolaskom proljeća i poboljšanjem epidemiološke slike, implicira da će dio nabavljenog cjepiva ostati neiskorišten. Dio je doniran drugim državama, a minimalan dio u odnosu na ukupne količine uništen je zbog isteka roka trajanja s obzirom na složenost procesa donacije koji uključuje za poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva je relativno kratak. No, napominjemo da radi o vrlo malom gubitku u odnosu na 5.220.878 utrošenih doza.
Međutim, epidemiolozi upozoravaju da pandemija zaraze COVID-19 još uvijek nije završena bez obzira što su brojevi zaraženih osoba, ne samo u Hrvatskoj, već i u mnogim drugim zemljama u značajnom opadanju, posebno teži pojavni oblici zaraze, pa stoga podsjećaju građane i dalje na potrebu pridržavanja epidemioloških mjera radi čuvanja od zaraze, ali i dodatnog cijepljenja kao najučinkovitijeg načina zaštite. Posebno se to odnosi na osobe starije životne dobi te one koji imaju teže oblike kroničnih bolesti, od onkoloških, kardiovaskularnih, dijabetesa i drugih koje im inače otežavaju normalno životno funkcioniranje.
“I dalje prijeti opasnost od virusa”
Hrvatski zavod za javno zdravstvo uskoro pokreće novu nacionalnu kampanju za cijepljenje protiv COVID-19 kojom želi potaknuti građane da zaštite svoje zdravlje od težih oblika oboljenja. Tim povodom počet će emitiranje video spota u elektronskim medijima i na društvenim mrežama kojim podsjećaju sve da je važno zaštiti se od zaraze, a time ujedno pružiti sigurnost i svojoj okolini.
“Ne bi nas smjeli zavarati aktualni trendovi u zarazi od COVID-19 koji su znatno povoljniji nego prijašnjih tjedana, jer i dalje prijeti opasnost od virusa i njegovih mutirajućih varijanti kao i mogućnosti težih oblika bolesti, posebno među starijom i zdravstveno ranjivijom populacijom”, ističe ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i dodaje da je upravo to glavni razlog zašto je važno da su u Hrvatskoj osigurane dovoljne količine svih vrsta cjepiva protiv COVID-19, te da su građanima stalno na raspolaganju mogućnosti primarnog cijepljenja ili docjepljivanja kod liječnika obiteljske medicine ili u zavodima za javno zdravstvo diljem Hrvatske.
“Troškove zdravstvenog sustava, bolničkog liječenja, naknada za bolovanja i izolacije tijekom epidemije brojimo u milijardama kuna, pa je svaka preventiva i zaštita od zaraze, osim čuvanja vlastitog i tuđeg zdravlja, izravni doprinos zdravstvenom proračunu naše zemlje”, kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da se razmišlja o omogućavanju dodatnog financijskog poticaja za sve osiguranike cijepljene dodatnom dozom i to kroz smanjenje cijene police osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
“Također, protekle dvije godine epidemije dodatno su naglasile potrebu jačanja osobne odgovornosti prema zdravlju, stoga, razgovaramo o uvođenju ciljanih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama kojima želimo prevenirati i na vrijeme otkriti razvoj bolesti te potaknuti građane na što aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje”, ističe ministar Beroš dodajući da svaka kuna uložena u prevenciju zaraze višestruko će se vratiti u naš zdravstveni, ali i ukupni državni proračun. „Ono što ima još veću vrijednost i ne iskazuje se brojkama jest zdravlje naših građana, sačuvani životi i poboljšanje kvalitete življenja,” – zaključuje ministar zdravstva Vili Beroš.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica 72. bojne Vojne policije
-
magazin5 dana prije
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
VEČERAS U KATEDRALI: Adventski koncert – Nela Šarić i Pavao Mašić