ZADAR / ŽUPANIJA
JUBILEJI Objavljena “Spomenica 2020.” Tomislava Marijana Bilosnića
U sklopu obilježavanja 75. jubileja života i 55. godina umjetničkog rada i djela književnika, slikara, novinara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića, među ostalim izdanjima, objavljena je i „Spomenica Tomislava Marijana Bilosnića 2020.“ Riječ je o knjizi obima 248 stranica koja donosi bibliografiju, vijesti, kronologiju Bilosnićeva umjetničkog djela tijekom prve pandemijske 2020. godine.
„Spomenica 2020. „podijeljena je u poglavlja: Posvete, Nagrade, Knjige, Antologije i zbornici, Poezija, Putopisi, Eseji i prikazi, Prijedlog Programa rada predsjednika DHK, Tekstovi o TMB-u, Vijesti, Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića i Foto album, što najzornije predočuje cjelovit sadržaj ovog zbornika.
Posvete Bilosniću potpisuju pjesnici Sven Adam Erwin, Franko Sorić, Fabijan Lovrić i Mijo Bijuklić Mišo, te Dario Tikulin, glagoljski krasopisac. Tijekom 2020. godine Bilosnić je, kako doznajemo iz „Spomenice“, ovjenčan prestižnom nagradom „Antun Branko Šimić“, koju dodjeljuje DHK HB za zbirku pjesama „Havana blues“. Za putopis iz Andaluzije, „Put u Alhambru, Bilosnić je na 14. Danima Franje Horvata Kiša u Loboru nagrađen Poveljom časopisa „Kaj“.
Tijekom 2020. godine objavljeno je i više izdanja Tomislava Marijana Bilosnića. Najprije valja spomenuti Dječju književnost, Knjigu VII., iz programa Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića. U Španjolskoj, u Salamanci, odjavljena je zbirka pjesama „Afrika“ u prijevodu hispanistice Željke Lovrenčić, kod istog izdavača (Trilce) kao i Bilosnićeva kultna zbirka „Tigar“. Tijekom godine svjetlo dana ugledala je i zbirka „Naranče Federica Garcije Lorce“, kao i „Spomenica 2019.“
Što se antologija i zbornika tiče, Bilosnić je 2020. godine zastupljen u antologiji hrvatsko- njemačke suvremene lirike „Pod jednim zvonom dva jezika / Zwei Sprachen unter einer Glocke““, koju je sastavila Nada Pomper. Tu je i višejezična svjetska antologija „World Anthology“, koju je sastavila Noëlle Arnault, te antologija „Razlog za pjesmu“ objavljena u Cetinju u Crnoj Gori, a koju su sastavili Željka Lovrenčić i Božidar Proročić. Isto tako, Bilosnić je uvršten i u drugo izdanje antologije „Molitvenik hrvatskih pjesnika“, u redakciji Josipa Brkića.
Što se zbornika tiče, možemo spomenuti zbornik „Za Vesnu“, posvećen Vesni Parun, a koji je tiskan u Grohotama na otoku Šolti, koji donosi nekoliko Bilosnićevih priloga posvećenih ovoj velikoj hrvatskoj pjesnikinji. U Zborniku „Moderato Dolcissimo“ s pjesničkim posvetama Antunu Gustavu Matošu Bilosnić je zastupljen s pjesmom „Matošev vrt“. Bilosnićevi kritičarski i pjesnički prilozi nalaze se i u zborniku“ Tisuće milja opletenih stihovima“, izdanje pjesničke Udruge HIL iz New Yorka, te u zborniku Poezija jednostavno “Poj – poezija“.
„Spomenica 2020“ donosi najnovije pjesničke priloge iz Bilosnićeve pjesničke radionica, kao što je poema Alhambra, koja je u međuvremenu prevedena na španjolski jezik i objavljena u Španjolskoj. Zastupljene su i pjesme iz zbirke „Afrika“ prevedene na španjolski jezik, te objavljene u Španjolskoj kao zasebna knjiga, ali i na više španjolskih književnih portala, kao što se Crear en Salamanca i Tiberije. Uz putopis „Put u Alhambru“ u „Spomenici 2020.“ objavljena je i Bilosnićeva slika „Alhambra“, iz ciklusa slika u gvašu nastao tjekom lipnja 2020. godine.
Pred obilježavanje 100. godišnjice rođenja najveće hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, Bilosnić u „Spomenici 2020.“ objelodanjuje veći tekst sjećanja na Vesnu Parun pod naslovom „Vesna Parun je otok koji je odlebdio i postao dalekom zvijezdom“, kao i pjesničku prozu „Na Grobu Vesne Parun u Šolti“. Od eseja zastupljen je onaj koji govori o „Zverinškim pričama Branka Škifiča naslovljen „Priče napisane sa šarmom i ljubavlju“. U ovom dijelu „Spomenice“ Bilosnić se na vrlo emotivan način oprašta i od svog prijatelje i kolege, rano preminuloga Ivice Matešića Jeremije. Kao kandidat za predsjednika DHK, Bilosnić donosi i prijedlog Programa rada predsjednika DHK za mandatno razdoblje 2020-2023.
Posebno bogat prilog „Spomenica 2020“. odnosi se na recepciju Bilosnićevog pjesničkog djela u svijetu. Na prvome mjestu spomenuti je vrlo obiman esej Davida Cortesa Cabana, kritičara, portorikanskog pjesnika i profesora sa Sveučilišta u New Yorku, koji piše o Bilosnićevoj zbirci „Tigar“. Naslov eseja je „Živjeti unutar tigra u „Tigru“ Hrvata Tomislava Marijana Bilosniča“. David Cortes Caban također će se u opširnom eseju baviti i s Bilosnićevom zbirkom „Afrika“, prateći njezin španjolski i engleski prijevod. Akademik Alfredo Perez Alencart, peruansko-španjolski pjesnik, o Bilosniću piše pod naslovom „Tigar se vratio korijenima: Afrika“. Izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević donosi prinos o „Dječjoj književnosti“ Tomislava Marijana Bilosnića, a dr. sc. Željka Lovrenčić, Franko Sorić i Sanja Knežević pišu o zbrci „Havana blues“ dok Mato Nedić i dr. sc. Davor Šalat pišu o zbirci pjesama „Naranče Federica Garcie Lorce“. Sanja Knežević piše i tekst naslovljen „Umjetnički portret Tomislava Marijana Bilosnića“.
Slijede vijesti koje prate svestran rad i djelo Tomislava Marijana Bilosnića tijekom 2020., godine, kao i iscrpna Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića tiskana na pune 32 stranice. Tako „Spomenicu 2020.“, kao i ranije „Spomenice ovog autora, može se držati kao vrlo vrijednim biografsko-bibliografskim prilogom o svestranom i nadasve vrlo plodnom radu ovog hrvatskog umjetnika poznatog i u međunarodnim okvirima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše