ZADAR / ŽUPANIJA
GRADONAČELNIK DUKIĆ NA KONFERENCIJI O TURISTIČKIM POTENCIJALIMA MOSTARA: “Pružamo potporu kolegama koji imaju jasnu viziju razvoja”
Prva međunarodna stručna konferencija iz oblasti turizma i zaštite okoliša pod nazivom „Mostar – neotkriveni turistički potencijali“ održana je u četvrtak, 26. svibnja, u svečanoj dvorani Ljetnikovac Radobolja u Mostaru. Događaj se održao u organizaciji udruga Naš Rodoč, Naša Radobolja, Eko Kop i Zvonigrad, uz glavno pokroviteljstvo Grada Mostara.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić sudjelovao je na konfereciji na koju se i osvrnuo:
“Imali smo prigodu sudjelovati u ovoj konferenciji i pružiti potporu kolegama u gradu Mostaru koji imaju jasnu viziju razvoja i smjernice kojima kreću prema jačanju prepoznatljivosti svoje destinacije u suradnji s tamošnjim udrugama. Razmjena iskustva s primjerima dobre, ali i loše prakse u nastojanjima jačanja turističkog proizvoda i prepoznatljivosti na svjetskom tržištu, obuhvatila je i izazove utjecaja turizma na gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, a ponajviše svakodnevni život stanovništva. Raduje me uspostavljena suradnja s Mostarom na temu turizma, a ta suradnja nastavit će se i ubuduće na različitim područjima i u različitim djelatnostima.“
Međunarodnu stručnu konferenciju otvorio je domaćin konferencije gradonačelnik Mario Kordić te se zahvalio udrugama koje su postavile ovu važnu turističku temu na agendu kojom će se baviti.
,,Prostor u kojem možemo napraviti dodatni iskorak u svekolikoj prepoznatljivosti definitivno jeste turizam. Sretni smo da smo uspjeli dovoljno često razmišljati o ovoj temi što je rezultiralo angažmanom naših četiriju udruga koje su napravili izniman napor da organiziraju ovu konferenciju. Ovo je i primjer suradnje lokalne razine vlasti i nevladinog sektora.’’
Središnji dio konferencije bila je panel rasprava zamjenika gradonačelnika Solina Ivica Rakušić, Osijeka Ivan Radić, Zadra Branko Dukić, Ljubuškog Vedran Markotić te domaćina konferencije – gradonačelnika Mostara Marija Kordića. Panelisti su sudionicima predstavili uspješne prakse svojih gradova, a sve s ciljem uspostavljanja trajnog dijaloga između gradova, predstavljanja i iznalaženja rješenja za turistički manje atraktivne lokalitete ovih gradova.
Glasnogovornica konferencije Nela Ćosić istaknula je kako je Mostar odavno prepoznat kao turistički grad ali je nužno raditi na poboljšanju i promociji turističke ponude neotkrivenih prirodnih ljepota grada na Neretvi. Udruge Naš Rodoč, Naša Radobolja, Eko Kop te Zvonigrad prepoznali su važnost uključivanja lokalne zajednice u promociji turističke destinacije. Predstavljeni su potencijali koje je potrebno strateški oblikovati u jedan paket te isporučiti Mostarcima te domaćim i stranim gostima. Na tisuće turista koji svake godine posjete Mostar bez daha ostavljaju brojne ljepote, ali nažalost atrakcije poput Bunskih kanala, parka Goranci, rodočkog Bezdana, Cimske bazilike, Zvonigrada i drugih, ostaju poznate malom broju ljudi, kazala je Ćosić.
Docentica na studiju Turizam i zaštita okoliša Fakulteta prirodoslovno matematičkih i prirodnih znanosti Sveučilišta u Mostaru (FPMOZ) dr. sc. Danijela Madžar, ističe kako je nužno odlikovati smjer u kojem će se Mostar razvijati kao turistička, održiva destinacija.
„Pravac u kojem se Mostar mora razvijati kao održiva turistička destinacija jeste planirani razvoj s jasnim modelom koji će imati fokus na osiguranju rasta kvalitete života i održive budućnosti svih dionika posebice lokalnog stanovništva, kao i kontroliranom povećanju kvalitete usluge. Potrebno je oblikovati model razvoja destinacije kao integrirani procesni sustav upravljanja što znači intenzivno aktivirati prirodno i kulturno nasljeđe u okolini destinacije, interpretirati ih u kvalitetne turističke proizvode što će u konačnici rezultirati diversifikacijom turističke ponude, dodatnom vrijednošću i održivosti Mostara kao destinacije“, poručila je doc. dr. sc. Madžar.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić naglasio je važnost zadovoljstva lokalnog stanovništva te kada je stanovništvo zadovoljno onda je to slučaj i sa turistima.
Na marginama konferencije „Mostar – neotkriveni turistički potencijali“ potpisalo se bratimljenje Grada Mostar s Gradom Osijekom, s ciljem razvijanja kulturnih, gospodarskih i drugih odnosa ova dva grada.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!