ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMA ZA ZGRABLIĆEVO BISKUPSKO REĐENJE U nedjelju Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njene nadbiskupe i svećenike
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić odredio je da Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njene nadbiskupe i svećenike bude na 7. vazmenu nedjelju, 29. svibnja, kao dio duhovne priprave za biskupsko ređenje mons. Milana Zgrablića.
Nadbiskup Puljić uputio je poziv svim svećenicima i redovničkim zajednicama Zadarske nadbiskupije, u sklopu kojega je priložio i svoje prigodno razmatranje o ulozi biskupa u mjesnoj Crkvi. Potaknuo je župnike da na misama 29. svibnja vjernike upoznaju sa sadržajem homilije nadbiskupa Puljića koju je tematski naslovio „Biskup – učitelj vjere i tumač Božjega plana s ljudima”.
„Biskupsko ređenje u Zadru zadnji put bilo je prije 32 godine, kad je 9. lipnja 1990. zaređen mons. Ivan Prenđa (1939.-2010.) kao zadarski nadbiskup koadjutor. Svako ređenje, đakonsko, svećeničko ili biskupsko, važan je događaj za Nadbiskupiju. Za taj sveti čin mjesna Crkva pripravlja se na razne načine, posebice molitvom i drugim duhovnim sadržajem“ poručuje nadbiskup Puljić u Okružnici o pripravi za biskupsko ređenje mons. Zgrablića koje će biti u subotu, 25. lipnja u zadarskoj katedrali sv. Stošije.
„Neka zadnja nedjelja u svibnju, 29. svibnja 2022., bude Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njezine pastire nadbiskupe i svećenike, koji su ređenjem i poslanjem postali navjestitelji Radosne vijesti, djelitelji Svetih tajna i odgojitelji naroda Božjega. Zahvalni smo Božjoj Providnosti za dar Crkve, svetih sakramenata i duhovnih zvanja. U vidu priprave za biskupsko ređenje, molit ćemo Velikog Svećenika, Isusa Krista, da svi oni koje je po svojoj dobroti uzvisio na službu nebeskih tajna, budu dostojni službe koju im je Gospodin povjerio. Molit ćemo za svetu Crkvu Božju i za papu Franju, da uspješno vlada pukom svetim Božjim, koji neka urešen kršćanskim krepostima napreduje ovdje na zemlji dok ne prispije u vječno spasenje“ piše nadbiskup Puljić u Okružnici.
U prigodnom razmatranju uz Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njene nadbiskupe i svećenike, a tragom ulomka iz Matejevog evanđelja (Mt 10, 5-10), nadbiskup Puljić podsjeća kako je Isus, nakon što se pomolio Ocu, odabrao dvanaestoricu i poslao ih neka „propovijedaju da se približilo kraljevstvo nebesko“.
“To je božanska misija i poslanje koja će trajati do svršetka svijeta. Dokument Drugog Vatikanskog sabora o Crkvi, „Svjetlo naroda“, govori da su „biskupi po božanskoj odredbi nasljednici apostola“ (LG 20) te da „polaganjem ruku i riječima posvećenja dobivaju puninu sakramenta“ i po tome stječu ulogu učitelja, pastira i svećenika“ (LG 21). Među poglavitim dužnostima biskupa ističe se upravo navještaj evanđelja i slavlje sakramenata (LG 25), posebice euharistije, kao i upravljanje zajednicom po uzoru Dobroga pastira koji „nije došao da bude služen, već da služi“ (Mk 10, 45)” ističe nadbiskup Puljić.
Prema brojnim slikama i usporedbama iz Biblije i Tradicije kojima se opisuje biskupska služba, biskup je „pastir, ribar, čuvar, stražar i učitelj“.
„Ti nazivi pokazuju da „ući u apostolsko nasljedstvo“ znači ući „u borbu za Isusovo evanđelje“, a zajednički smisao je biti „u službi dobra drugoga“. To je na slikovit način opisao Luka na susretu u Miletu gdje se Pavao zaustavio i okupio na oproštaj svećenike i biskupe koje je zaredio. Luka bilježi kako je na tom susretu Pavao rekao: „Vi znate da sam sve vrijeme služio Gospodinu u suzama i kušnjama koje me zadesiše zbog zasjeda židovskih“ (Dj 20,18- 19). Pavao ih upozorava da će „nakon njegovog odlaska među njih ući vuci okrutni koji ne štede stada. Zato ih poziva „neka bdiju imajući na pameti da je pune tri godine noću i danju suze lijevao i urazumljivao svakoga od njih“ (Dj 20,29-31)“ podsjeća nadbiskup Puljić.
Biskup je pozvan, kao što je to činio apostol Pavao, „kao revni pastir upozoravati svoje učenike na brojne rafinirane i nepredvidive zasjede s kojima će susresti. Potiče ih neka budu oprezni „čuvari i stražari“ koji „bdiju i predviđaju“. Onaj tko „ima budno oko“, kadar je poput stražara osjetiti i zaključiti što bi se eventualno moglo dogoditi. Stoga se i kaže kako „budni stražar“ ima srce i dušu mame koja „bdije, gleda i djeluje“ – poput Marije u Kani Galilejskoj koja srcem majke i dobre domaćice vidi i putem intuicije shvaća potrebu mladoženje pa veli: Sine, vina nemaju (Iv 2, 3). Budni stražar, dakle, prepoznaje stanje i čita „znakove vremena“. Zato se u crkvenim dokumentima kaže da su biskupi „pastiri, čuvari i stražari““ poručuje nadbiskup Puljić.
Biskup je i učitelj vjere, navjestitelj Božje Riječi i tumač Božjega plana s ljudima, a “u tom poslu, poslanju i zadatku, biskup nikada nije sam. Tu su svećenici, kao prvi i neposredni suradnici na njivi Gospodnjoj. Oni s pravom očekuju da ih biskup razumije, prihvaća i voli; kao otac i brat koji ih trajno potiče i hrabri, opominje i brani. Uz svećenike, biskup može računati i na kršćanske roditelje kao važne suradnike u evangelizaciji i odgoju u vjeri. Oni su prvi vjeroučitelji svojoj djeci” poručuje nadbiskup Puljić, potičući roditelje da sudjeluju u tom svetom i nezamjenjivom odgojnom zadatku svoje djece.
“Biskup nije privatni vjernik, već javni svjedok vjere. On je dužan, ne samo svjedočiti i njegovati ono što se vjeruje, već prosuđivati i na primjeren način nalagati što se ima vjerovati. Pri tome ne smije imati straha i bojati se kritike. Pred otpadima i širenjem krivovjerja u sekulariziranom svijetu, biskup mora preuzeti ulogu proroka. Dok srcem dobroga pastira „ide tražiti ono što je izgubljeno“, on se neće bojati „razobličavati iskrivljenu sliku o čovjeku“ i otkrivati „zavodljive ideologije koje šire poluistine o njemu“.
Istim stavom jasnoće i odvažnosti, biskup mora upozoravati i na procese „štetnog sekularizma“ koji se širi i u redovima Crkve. Zato se očekuje da biskup bude „jasan smjerokaz i dobar razlučitelj“ između istine i laži. Njemu je, kao i alkaru, potrebno „oštro oko i sigurna ruka“. Jer, kao nasljednik apostolâ, biskup je snagom Svetoga Reda postao „vidljivim garantom jedinstva partikularne Crkve“” ističe mons. Puljić.
Zadarski nadbiskup podsjeća kako je papa Franjo u propovijedi jutarnje mise 22. siječnja 2022. rekao da su „biskupi stupovi Crkve za koje vjernici moraju moliti” kako bi bili „ponizni sluge koji s ljubavlju grle ožalošćene i siromašne“ te u svima koji trpe, mogli „prepoznati lice Krista patnika“ (LG). Osobito se pamte Papini slikoviti opisi biskupa kao „pastira s mirisom ovaca“ i „s osmijehom oca koji stvara ozračje opuštenosti i sigurnosti“.
“Dok se duhovno pripremamo za biskupsko ređenje, molimo neka Otac nebeski blagoslovi našu Zadarsku nadbiskupiju i obilno obdari svojom milošću naše svećenike, Bogu posvećene osobe i nadbiskupe, kako bi odano, ponizno i postojano služili Bogu, Crkvi i narodu. Neka ponavljaju poput Marije „evo službenika Kristova“ te poput Petra ponizno ispovijedaju da „nisu dostojni, ali, na njegovu riječ bacat će mreže” (Lk 5, 5). Marijo, majko svećenika, usliši nas! Ivane Marija Vianeyu – uzore svećenika, moli za nas” zaključuje nadbiskup Puljić u svom prigodnom razmatranju o ulozi biskupa.
Mons. Puljić potiče da se na kraju svake mise 29. svibnja u Zadarskoj nadbiskupiji izmoli „Molitva za svećenike i biskupe“ koja je svećenicima također upućena kao sastavni dio Okružnice.
Obrazac molitve za svećenike glasi: „Svemogući, milostivi Bože, usliši dobrostivo naše ponizne molbe i daj da oni, koje si po neizmjernoj dobroti svoje blagosti uzvisio na službu nebeskih tajna, budu dostojni sluge tvojih oltara. Neka sve što njihov glas iznese, tvojom posvetom bude i potvrđeno. Potiči roditelje da odgajaju svoju djecu najsvetijom brigom.
Posebice molimo neka naša sjemeništa i bogoslovije prožima duh Posljednje večere. A Kraljica apostola i spasenje kršćana neka prenese naše ponizne molitve pred Srce svoga Božanskog Sina. Amen“.
Molitva za nadbiskupe glasi: „Gospodine Isuse Kriste, pastiru Crkve i svoga naroda, blagoslovi naše nadbiskupe Želimira i Milana. Uzdrži ih i jačaj svojom milošću da nas vode apostolskom revnošću. Neka nas blagoslivljaju svojim molitvama i poučavaju u tvom svetom nauku. Neka s pažnjom pristupaju mladima, a strpljivo bolesnima i starima. Obdari ih skrušenošću pred siromasima i hrabrošću pred onima koji Crkvu ne vole. Neka se trude da pojedinci vjeruju bolje te budu glasnici mira ljudima dobre volje. Blagoslovi njihov rad plodovima milosti. I daruj im jednoć krunu života u vječnosti. Amen“.
Budući da je 24. lipnja blagdan Srca Isusova, kad se slavi Svjetski dan molitve za posvećenje svećenika, neka se te dvije molitve, za svećenike i biskupe, izmole na kraju svake nedjeljne mise u Zadarskoj nadbiskupiji tijekom mjeseca lipnja, potiče nadbiskup Želimir Puljić.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše