ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA Više tisuća sudionika u zadarskom “Hodu za život”
Hod za život, miroljubivi hod građana kao znak potpore svakom nerođenom i rođenom djetetu, majci, ocu i obitelji, održan je u subotu 28. svibnja u Zadru koji je među 11 hrvatskih gradova gdje se ovogodišnji Hod održava pod geslom ‘Život je zakon’.
Cilj Hoda za život je skretanje pozornosti na zakonsku i druge zaštite svakog ljudskog života, od začeća do prirodne smrti. Ovogodišnji Hod za život u Zadru drugi je po redu, nakon onoga 2019. godine kada je geslo Hoda bilo „Zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj – nerođenu djecu!“.
Okupljanje više tisuća sudionika svih generacija iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije počelo je u Parku hrvatskih redarstvenika. Povorka sudionika krenula je preko zadarskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom do Foruma gdje su održani prigodni govori.
Kao glas liječnika koji su hrabri i ustrajni u obrani znanosti i medicinske struke te svoje znanje i ljubav stavljaju u službu oba pacijenta, majke i djeteta, prisutnima su na Forumu prigodne govore uputili dr. Marija Divić, specijalistica ginekologije i porodiljstva iz Splita i dr. Damir Biloglav, liječnik opće/obiteljske medicine iz Zadra.
„Tko se u startu, na početku života odlučuje za smrt, u nečemu je odmah odustao. A do ničega u životu nije se došlo kad se odustane odmah. Zaštitimo najugroženiju manjinu, a to su nerođena djeca! Svi mi koji smo završili medicinu i u taj studij uložili puno muke, znanja i truda, svi smo išli s idejom da pomažemo ljudima, bez obzira na bilo koje određenje, stanje i opredjeljenje čovjeka. Uvijek se treba voditi idejom za život. Ne možemo sve kvalitete života dotaknuti, ali možemo educirati“ poručila je dr. Marija Divić, upozorivši: „Da naša struka i politika žele poštovati život, oni bi davno donijeli nove, prilagođene zakonske odredbe. Ali, ne može netko tko ima privatne poliklinike, tko ima priziv savjesti u javnom zdravstvu, a privatno ne, neki stručnjaci i ministri koji kasne sa zakonskim odlukama, oni ne mogu djelovati, jer previše su podložni novcu i farmaceutskim lobijima. Mnogi su voditelji nekog svog privatnog posla, nositelji nekih studija, puno su povezani s farmaceutikom“ upozorila je dr. Divić.
Podsjetila je da svi liječnici na promocijama na kraju svoga studija izriču Hipokratovu zakletvu. „Hipokrat cijeni život od začetka do smrti. I sad neki kvazi-elitisti govore da nismo na to prisegnuli. Mi smo na to prisegnuli i toga se trebamo držati. Uložili smo previše u naš studij da bi nam neke udruge, civilna društva ili netko tko je dobio sredstva iz tko zna kojih izvora, govorili da i oni to mogu raditi. I da mogu po nalogu naređivati da mi odrađujemo ubojstva za njih. Hipokrat govori o poštovanju života pacijenta od začetka do smrti“ poručila je dr. Divić, istaknuvši potrebu da se donese „osvježeni zakon za 21. st. Jer jadno je zaključiti da mladost misli kako je pobačaj, kiretaža i ubijanje prevencija i kontracepcija. Ima puno mogućnosti edukacije mladih, a medicinskom indikacijom najvažnije je štititi život žene, ali i djeteta“.
Sadašnjim Zakonom omogućava se silovanim ženama i ženama koje imaju dijete u utrobi nespojivo sa svojim životom, za zdravlje žene, siguran prijevremeni porod ili možda i pobačaj, ako je prije 22. tjedna. „Ali tada stručni eksperti na vrijeme donose odluke i uz multidisciplinarno savjetovanje sa ženom. Mora djelovati tim za savjetovanje, psiholozi, pedijatri, ginekolozi, neonatolozi. Meni je žao iskorištene žene Mirele koja je patila i trpjela sve ovo vrijeme, dok su se aktivisti igrali njenim životom. Poslije društvo žene koje su to proživjele zaboravi. Naša država po zakonu radi nezakonito. HZZO nije smio platiti feticid u Sloveniji. On je morao dovršiti trudnoću po medicinskim indikacijama“ poručila je dr. Divić.
Dr. Divić ima upisano više od 6000 pacijentica, čijim poštovanjem života skrbi o cijeloj njihovoj obitelji.
„To sam izabrala kao poziv i profesiju, ne samo kao radnu obvezu i plaću. Mislim da su svi ginekolozi koji su to specijalizirali, cijenili život. U trudnoći pratite cijeli život od početka začeća, razvoj fetusa, ploda, kasnije djeteta, do majke i njenih problema. Mi ginekolozi radimo posao održavanja života, prevencije i sprječavanje lošega. Danas je tehnologija i medicina došla do te razine da se može i intrauterino, dakle, u trudnoći, operirati neke stvari na fetusu. Znanost i medicina toliko su napredovali da je šteta raspravljati u duhu 19. st., kad je neka baka s iglom odrađivala poslove koje sad neki forsiraju. Postoji puno intrauterinih operacija koje se mogu učiniti. Cijenimo život“ poručila je dr. Divić.
Dr. Damir Biloglav je rekao: „Kad mi liječnici stupamo u naš poziv, dajemo svečanu prisegu, polažemo Hipokratovu zakletvu koja je izjava, naše svečano obećanje, na koji način ćemo koristiti znanje i vještine koje smo stekli u svom obrazovanju. Odnosno, što nećemo raditi kao liječnici. To je i naša deklaracija. Na taj način, mi i javnosti upućujemo poruku da postoje stvari koje u svom poslu i karijeri nikad nećemo raditi. Prizivanje na savjest je ustvari pozivanje na tu našu izjavu. Bez instituta priziva savjesti ne može se normalno obavljati liječničko zanimanje. Mi ćemo i dalje obavljati posao kako nam nalaže naša savjest i u najboljem interesu naših pacijenata. Učinit ćemo sve da sačuvamo živote onih koji su najmanji, najranjiviji, to su nerođeni. Ustrajno ćemo se boriti za život svih čiji je život na bilo koji način ugrožen“ poručio je dr. Biloglav, rekavši da medicina i liječnički poziv bez instituta priziva savjesti ne mogu funkcionirati.
„Tijekom obrazovanja stječemo različite vještine i znanja. Cilj toga je da pomažemo ljudima kad im je najteže, da čuvamo njihovo zdravlje, da otkrivamo i liječimo njihove bolesti, da ih nakon liječenja rehabilitiramo i vraćamo u radnu i životnu sredinu. Bez priziva savjesti, nemoguće je zamisliti naš poziv. Priziv savjesti znači da se odričemo svih mogućnosti i situacija u kojima je moguće zloupotrijebiti ta naša znanja i vještine“ upozorio je dr. Biloglav.
„Život je zakon nije prazna parola. Život je otajstvo. Čudo koje mi ljudi ne možemo dokučiti. Znanost je sada vrlo moćna i danas postižemo nevjerojatne stvari, zahvaljujući najboljim umovima među nama. U trenutku začeća postoje jedna jajna stanica i nekoliko desetaka milijuna spermija. Svaki od njih je kandidat za oploditi stanicu i samo jedan od njih uspije. I taj jedan smo na kraju mi. Kad tako razmišljate, ispada da je dobio glavni zgoditak na lutriji života. To govori koliko je život misterij, koji je dar, koliko smo nagrađeni i koliko bismo trebali cijeniti svaki dan života i boriti se za puninu života, za vrijednosti koje čovjeka čine čovjekom“ rekao je dr. Biloglav. Istaknuvši da je život prije svega dar na kojemu trebamo biti zahvalni Onome od koga život dolazi, potaknuo je da svaki dan prihvaćamo taj dar sa zahvalnošću.
U programu na Forumu rečeno je i kako je „paradoks da priziv savjesti liječnicima osporavaju muškarci koji se pozivaju na priziv savijesti kod upisa u vojnu evidenciju, jer oni „poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama“. Pravo na priziv savjesti je temeljno ljudsko pravo zajamčeno Poveljom o pravima čovjeka. Ono omogućuje liječnicima da ne vrše postupke ili ne primjenjuju lijekove koji mogu naškoditi njihovom pacijentu.
Oko 60 % ginekologa u Hrvatskoj poziva se na priziv savjesti. Ti liječnici ne rade pobačaje, jer poštuju stav znanosti da život počinje začećem. “Poštuju činjenicu da se radi o jedinstvenoj, neponovoljivoj i neprocijenjivoj osobi. Zahvaljujući tim ginekolozima koji su se držali znanosti, struke i etike, politički i medijski reket nije uspio postići da se u Hrvatskoj usmrti nerođeno dijete, dovoljno veliko da samostalno preživi izvan majčinog tijela” istaknuto je na Forumu.
Tvrtko Krpina, koordinator Organizacijskog tima Hoda za život u Zadru, zahvalio je svima koji su došli podržati proslavu života, Hod za obitelj i Hrvatsku.
„Potaknuti brigom prema nerođenom djetetu i njegovoj majci, okupljeni oko znanstvene istine da čovjekov život započinje začećem, okupljeni smo oko kulture života i zaštite života koju podržava većina ljudi u Hrvatskoj!
Pravo na život je temeljno ljudsko pravo, a znanost je dokazala da život svakog od nas započinje začećem. Znanstvene činjenice su da djetetu srce kuca od 18. dana od začeća, da su u 8. tjednu formirani svi organi, da s 9 tjedana nerođeno dijete ima otisak prsta, a da se s 12 tjedana smiješi. Tužna je činjenica da kod pobačaja dijete osjeća bol. Svako dijete, svaki čovjek u svim etapama ljudskog rasta i razvoja, tijekom cijelog života ima temeljno dostojanstvo te zaslužuje poštovanje i zaštitu” istaknuo je Krpina, poručivši: “Svaki ljudski život je neprocijenjivo vrijedan, bez obzira je li malen ili velik, zdrav ili bolestan. Bolesna djeca – nerođena i rođena, bolesni ljudi – mladi i stari, imaju pravo na još veću brigu i ljubav. Iskustvo i znanost potvđuju da je za brigu o nerođenom i rođenom djetetu ključna ljubav. Ljubav i briga o trudnici, djetetovoj majci i ljubav majke i oca prema nerođenom djetetu, potpora obitelji i lokalne, društvene zajednice”.
Istaknuvši važnost brige za oboje, majku i dijete, Krpina je rekao da smo kao građani u demokraciji suodgovorni da zakoni štite najranjivije i najslabije u društvu.
“Kad vidimo da u Hrvatskom saboru postoje zastupnici koji se zalažu za usmrćivanje nerođenog djeteta do poroda, jasno je da treba promijeniti zakon o pobačaju star 45 godina. Potrebno je postaviti novi zakonski okvir koji se temelji na znanosti, a ne na ideologiji i kulturi smrti. A znanost kaže da život počinje začećem! Želimo zakonski okvir koji će jasno štititi život bebe Grge i omogućiti mu da dostojanstveno proživi dio života pred sobom i istovremeno pružiti svu psihološku, emocionalnu i materijalnu pomoć njegovoj mami Mireli. Želimo zakonski okvir koji gradi kulturu života, koji jača i štiti ženu i osigurava dostupnost istinitih informacija o razvoju nerođenog djeteta i posljedicama pobačaja za dijete i za majku” poručio je Krpina.
Istaknuvši da pobačaj predstavlja prekid života konkretne osobe, poručio je da svako dijete ima pravo na život te da se “nijedna majka ne bi trebala naći u situaciji da prekine život svog djeteta. Sve nas ljude povezuje zajednička stvarnost da nam prvih 9 mjeseci života, još intenzivnije nego inače u životu, treba ljubav i zaštita naše majke, oca i cijelog društva. Ja sam dobio tu zaštitu. Vi ste dobili tu zaštitu! Želimo to omogućiti i drugima! Jer, svaki život je vrijedan življenja” poručio je Tvrtko Krpina.
Na Forumu je govorila i Teuta Nikpalj, članica Organizacijskog tima Hoda za život, majka šestero djece. “Među volonterima i sudionicima Hoda za život ima žena i muškaraca, majki i očeva koji su imali tragično iskustvo pobačaja. Upravo su oni najmotiviraniji pomoći drugima da ne ponove njihovo strašno iskustvo prekida života svog sina ili kćeri. Istina o ljudskosti nerođenog djeteta ne vrijeđa osjećaje žena koje su imale iskustvo pobačaja. Upravo suprotno – liječi rane! Često nam se javljaju žene koje su imale pobačaj i koje nam kažu:”Da sam ja znala onda ono što danas vidim na fotografiji i ultrazvuku, ne bih pobacila. Ili, “Da me barem netko podržao, da mi je barem netko rekao, ‘Nemoj pobaciti’, ja to ne bih učinila’. Jako su nam na srcu upravo te žene. Čekamo ih raširenih ruku” poručila je Nikpalj.
Izrazila je razumijevanje za majke koje se boje roditi dijete u današnjem društvu za koje su osobe s invaliditetom i teškim dijagnozama nepoželjne.
“Poznajem majke koje su rodile djecu s teškoćama i jako teškim dijagnozama, ali gdje su ta djeca donijela toliko sreće i blagoslova u obitelj. Sreće za kojom pati jako puno ljudi danas koji, na prvu, imaju sve, zdravi su, imaju dovoljno novaca, obitelj, posao, prijatelje, a opet su nesretni. Tko od nas ima pravo odrediti je li jedan život vrijedan življenja ili ne? Zar ja mogu odlučiti tko smije živjeti, a tko ne” upitala je Nikpalj.
Podržava pravo na izbor želi li se žena u životu ostvariti kao majka, kroz karijeru ili oboje. “Društvo se treba boriti protv nasilja nad ženama svake vrste. Žena treba imati pravo činiti sa svojim tijelom što želi, ali dok to pravo ne ugrožava pravo drugog ljudskog bića. Pravo na usmrćivanje djeteta u utrobi ne možemo nazvati pravom žene da čini što god želi sa svojim tijelom. Većina ljudi u Hrvatskoj jasno i glasno poručuje da su za zaštitu čovjekovog života” poručila je Nikpalj, istaknuvši da sudjelovanje mnogih u Hodu za život “pomiče Hrvatsku prema boljoj i većoj zaštiti prava na život od začeća do prirodne smrti. Kao društvo trebamo dati svim ljudima podršku i nadu: starijima, mladima, djeci, bolesnima, a na poseban način nerođenoj djeci, jer život svake osobe od trenutka začeća do prirodne smrti je važan. Jer život je zakon” poručila je Teuta Nikpalj.
U glazbenom dijelu programa na Forumu pjevali su Rokatanski bend i Ivica Sikirić Ićo.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
ZADAR / ŽUPANIJA
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 24. studenog…
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 13
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
LIDL:
Put Murvice 18 – od 8 do 21
INTERSPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Radno vrijeme pregledajte OVDJE.
RIBOLA
Put Petrića 51C, Zadar 7:00-21:00
Ulica Zrinsko Frankopanska 18, Zadar 7:00-21:00
Put Šimunova 2, Zadar 7:00-21:00
Ulica Krste Odaka 5a, Zadar 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše