ZADAR / ŽUPANIJA
FESTIVAL HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA Teatar “Kuntrata” iz Sv. Filip i Jakova osvojio nagradu za najbolju režiju
Proglašenjem festivalskih nominacija i nagrada u nedjelju, 29. svibnja 2022. u Vodicama je završeno 62. izdanje Festivala hrvatskih kazališnih amatera.
U šest festivalskih dana, raspoređenih u dva vikenda (20. – 22. 5. te 27. – 29. 5.) vodička je publika imala priliku pogledati predstave različitih žanrova, poetika, tema i poruka te uživati u radosti igre najboljih hrvatskih amaterskih kazališnih skupina na daskama Kulturnog centra Vodice. Već sam ulazak na repertoar Festivala, temeljem županijskih smotri i video selekcija, dokaz su izvrsnosti i kvalitete svih 20 predstava odigranih u konkurenciji za nagrade, no najbolji od najboljih s Festivala se vraćaju s osvojenim nagradama u 8 kategorija te Posebnim pohvalama Povjerenstva.
Nagradu za najbolju režiju osvojio je Mirko Đinđić za režiju predstave “Ljubomora” Teatra Kuntrata iz Sv. Filip i Jakova a teatar je bio nominiran i za prilagodbu teksta predstave. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini – GRAND PRIX 62. FHKA pripala je DIVAN TEATRU, Zagreb za predstavu “Antigona” u režiji Christiana Jean-Michela Jalžečića.
Na svečanom zatvaranju Festivala publici su se obratili predsjednik Skupštine Zdravko Obradović, u ime Hrvatskog sabora kulture te ravnateljica POU Vodice Gordana Birin u ime domaćina i suorganizatora. Uz dramske amatere, entuzijaste i zaljubljenike u kazališnu umjetnost, završnoj svečanosti nazočili su i gradonačelnik Vodica Ante Cukrov kao i direktorica vodičke Turističke zajednice Anita Franin Pečarica, koji kontinuirano pružaju financijsku i drugu potporu održavanju Festivala u Vodicama. Festival financijski pomažu i Ministarstvo kulture i medija RH te Šibensko-kninska županija.
Cjelokupni festivalski program u Kulturnom centru Vodice budno su pratili stručno Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: glumica, redateljica i teatrologinja dr. sc. Dubravka Crnojević-Carić, dramatičarka i kazališna kritičarka Gordana Ostović i kazališni kritičar Igor Ružić.
Hrvatski sabor kulture članstvom okuplja oko 250 amaterskih kazališta i kazališnih družina s područja Republike Hrvatske. Većina amaterskih kazališta ili kazališnih družina sudjeluje u djelatnostima HSK-a, a dio njih koristi i bogatu Kazališnu biblioteku koja obuhvaća preko 2000 naslova – kazališna djela domaćih i stranih autora, nešto teorijskih i esejističkih knjiga o teatru i desetak monografija amaterskih kazališta i družina.
Amaterska kazališna družina “Kuntrata” osnovana je 1981. godine u Sv. Filipu i Jakovu kao pokušaj skupine kazališnih entuzijasta da teatraliziraju ozračje, povijesni trag, posebnosti i svakodnevicu prostora prepoznatog u srcu mjesta. “Kuntrata” tako baštini naziv i povijesne prizive najfrekventnije ulice Sv. Filipa i Jakova u kojoj se oduvijek glumilo, pjevalo, veselilo, tugovalo, susretalo ili kuntretavalo. Želeći od svog osnutka biti susretištem ljudi od ideja, duha i mašte. Kuntrata je svoju prisutnost u Sv. Filipu i Jakovu obogaćivala ne samo kazališnim projektima nego i drugim izvedbama i tako ostala kulturna posebnost i autentičan trag podneblja koje ju je iznjedrilo. Brojni nastupi družine Nastojeći biti kazalištem prepoznatljive poetike u svom 37-godišnjem radu “Kuntrata” bilježi brojne nastupe u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Nominacije, nagrade i posebne pohvale pripale su:
*POSEBNE POHVALE POVJERENSTVA dodjeljene su:
1) KULTURNO-PROSVJETNOM DRUŠTVU “SLOGA” PAKRAC za kolektivnu igru u predstavi “Dobri jarani”
2) DRAMSKOJ AMATERSKOJ DRUŽINI VODICE za vizualni dojam u predstavi “Penelopa ili Tko to tka”
3) MAX TEATRU, Zaprešić za dramsko-pedagoški rad i kreativnu suigru na aktualnu temu pandemije u predstavi COVID(IO) MATURALAC – 2020.
*NAGRADA ZA NJEGOVANJE KULTURNE BAŠTINE dodijeljena je Kazališnoj sekciji Češke besede Daruvar za predstavu NA TOJ ZELENOJ LIVADI
Za NAJBOLJU SPOREDNU MUŠKU ULOGU nominirani su:
1. Ivan Knežević za ulogu Brune u predstavi “Tko leži ne bježi” Satiričkog kazališta mladih Slavonski Brod
2. Luka Siruček za ulogu prof. dr. Vaclava Bulfineka u predstavi “Na toj zelenoj livadi” u izvedbi Kazališne sekcije Češke besede Daruvar
3. Hrvoje Podobnik Gero za ulogu Velečasnog u predstavi “Superzvijezda” u izvedbi Umjetničke organizacije Točka na i, Zagreb
*NAGRADU ZA NAJBOLJU SPOREDNU MUŠKU ULOGU dobio je Ivan Knežević za ulogu Brune u predstavi “Tko leži ne bježi” Satiričkog kazališta mladih Slavonski Brod
Za NAJBOLJU SPOREDNU ŽENSKU ULOGU nominirane su:
1. Gabrica Košček za ulogu Bare u predstavi “Čisti zmešeraj” KUU Lipa, Gornji Mihaljevec
2. Elza Glučina za ulogu služavke Ljubice u predstavi “Drug lovac” Metkovskog amaterskog kazališta
3. Dijana Kirić za ulogu Vipičke u predstavi “Mala seoska priredba” Dramskog studija DADA & Kazališne družine “Štolcer” Čakovec
*NAGRADA ZA NAJBOLJU SPOREDNU ŽENSKU ULOGU pripala je Dijani Kirić za ulogu Vipičke u predstavi “Mala seoska priredba” Dramskog studija DADA & Kazališne družine “Štolcer” Čakovec
Za NAJBOLJU GLAVNU MUŠKU ULOGU nominirani su:
1. Damir Kozarić za ulogu Doktora Mandića u predstavi “Drug lovac” Metkovskog amaterskog kazališta
2. Miroslav Rohtek za ulogu Štiefa u predstavi “(O)glas savjesti” u izvođenju Glumačke družine Komedijaši, Stažnjevec
3. Krešimir Tomljenović za uloge Inspektora i Šacka u predstavi “Balon” Amaterskog kazališta Gospić
*NAGRADU ZA NAJBOLJU GLAVNU MUŠKU ULOGU dobio je Miroslav Rohtek za ulogu Štiefa u predstavi “(O)glas savjesti” u izvođenju Glumačke družine Komedijaši, Stažnjevec
Za najbolju GLAVNU ŽENSKU ULOGU nominirane su:
1. Anđela Fržop za ulogu u monodrami “Penelopa ili Tko to tka” Dramske amaterske družine Vodice
2. Martina Slakoper za ulogu Antigone u predstavi “Antigona” Divan teatra iz Zagreba
3. Nina Damjanović za ulogu Marije Katarine u predstavi “Superzvijezda” Umjetničke organizacije Točka na i, Zagreb (točka utor.kom)
*NAGRADA ZA NAJBOLJU GLAVNU ŽENSKU ULOGU dodijeljena je Nini Damjanović za ulogu Marije Katarine u predstavi “Superzvijezda” Umjetničke organizacije Točka na i, Zagreb (Grupa Točka utor.kom)
Za NAJBOLJI NOVI DRAMSKI TEKST ILI PRILAGODBU nominirani su:
1. Zdravko Todorović za prilagodbu teksta predstave “Penelopa ili Tko to tka” u izvedbi Dramske amaterske družine Vodice
2. Mirko Đinđić za prilagodbu teksta predstave “Ljubomora” u izvedbi Teatra Kuntrata iz Sv. Filipa i Jakova
3. Autorski tim MAX teatra, Zaprešić za prilagodbu teksta predstave “COVID(IO) maturalac – 2020.”
*NAGRADA ZA NAJBOLJI DRAMSKI TEKST ILI PRILAGODBU pripala je Zdravku Todoroviću za prilagodbu teksta predstave “Penelopa ili Tko to tka” u izvedbi Dramske amaterske družine Vodice
Za NAJBOLJU REŽIJU nominirani su:
1. Rebecca Agić za režiju predstave “Superzvijezda” u izvođenju Umjetničke organizacije Točka na i, Zagreb
2. Snježana Puljić za režiju predstave “Ivica i Marica u začaranoj šumi” u izvedbi Gradskog amaterskog kazališta Županja
3. Mirko Đinđić za režiju predstave “Ljubomora” Teatra Kuntrata, Sv. Filip i Jakov
*NAGRADU ZA NAJBOLJU REŽIJU osvojio je Mirko Đinđić za režiju predstave “Ljubomora” Teatra Kuntrata, Sv. Filip i Jakov
Za NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI nominirane su predstave:
1. “DJEČJA IGRA” Dramske grupe Bjelokaz Bjelovarskog kazališta autorice i redateljice Ane Perković
2. “LJUBOMORA” u izvedbi Teatra Kuntrata, Sv. Filip i Jakov, Mirka Đinđića prema stihovima Drage Ivaniševića i Zvonimira Sutlovića
3. “ANTIGONA” Divan Tetra, Zagreb u režiji Christiana Jean-Michela Jalžečića
*NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI – GRAND PRIX 62. FHKA pripala je DIVAN TEATRU, Zagreb za predstavu “ANTIGONA” u režiji Christiana Jean-Michela Jalžečića
Izvor: BnM Portal
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše