Hrvatska
Nezaposlenost u Hrvatskoj u travnju ispod prosjeka EU-a!
Nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni bila je nepromijenjena u travnju, a u Hrvatskoj spustila se ispod prosjeka Unije, prvi puta od početka pandemije covida 19, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
Stopa nezaposlenosti u EU-u, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u travnju 6,2 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na ožujak, pokazuje izvješće Eurostata.
Promjena nije bilo ni u eurozoni, gdje se stopa nezaposlenosti u travnju zadržala na 6,8 posto.
U travnju prošle godine iznosila je 7,5 posto u EU i 8,2 posto u eurozoni.
Eurostat procjenjuje da je u travnju u EU bez posla bilo 13,264 milijuna građana, od čega njih 11,181 milijuna u eurozoni.
U odnosu na ožujak njihov se broj u EU smanjio za 89 tisuća, te za 96 tisuća u eurozoni.
U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem manji je za 2,543 milijuna u EU, te za 2,175 milijuna u eurozoni.
Hrvatska u društvu Litve
Španjolska i Grčka i u travnju su bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, najviše u EU, od 13,3 odnosno 12,7 posto.
Slijedi Italija s 8,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 6,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u ožujku, prema revidiranom Eurostatovom podatku. Time se spustila ispod prosjeka Unije prvi puta od veljače 2020.
U travnju prošle godine iznosila je 8,2 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u travnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 111 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na travanj 2021. njihov je broj smanjen za 37 tisuća.
Najbliža je Hrvatskoj po stopi nezaposlenosti u travnju Litva gdje je iznosila 6,2 posto.
Češka i dalje bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,4 posto. Slijede Njemačka i Poljska s tri posto, te Malta s 3,1 posto.
Neznatni pad nezaposlenosti mladih
Blago je u travnju smanjena nezaposlenost u skupini građana u dobi do 25 godina, iskazana u padu stope nezaposlenosti u EU i eurozoni za 0,1 postotni pod u odnosu na ožujak, na 13,9 posto.
U prošlogodišnjem travnju iznosila je 18,4 posto u EU, te 18,6 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u travnju ove godine bilo 2,6 milijuna mladih, od čega 2,12 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s ožujkom broj nezaposlenih smanjio se u EU za šest tisuća, a u eurozoni za tisuću.
U odnosu na prošlogodišnji travanj njihov je broj manji za 685 tisuća u EU, te za 555 tisuća u eurozoni.
Irska perspektiva
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u travnju bilježile Španjolske i Grčka, od 28,9 odnosno 36,8 posto.
Prate ih Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti među mladima od 23,8 odnosno 22,2 posto.
Stopa nezaposlenosti građana u skupini do 25 godine visoka je i u Portugalu i Slovačkoj, gdje je iznosila 19,9 odnosno 18,6 posto, pokazalo je izvješće.
Irska je u travnju Njemačkoj preotela poziciju zemlje s najnižom stopom nezaposlenosti mladih, od 5,6 posto. U Njemačkoj iznosila je 5,7 posto.
U skupini su i Malta i Nizozemska sa 6,8 odnosno 6,9 posto.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, koje ih dostavljaju na kvartalnoj razini.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,9 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju revidirane tablice Eurostata.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega