Ose su, budimo iskreni, prilično dosadne i neugodne, a njihovi ubodi mogu jako boljeti. No, što bi se dogodilo sa svijetom kad bi sve ose jednostavno nestale?

Prije nego što počnete slaviti ovaj scenarij, BBC donosi manje poznate, čudesne činjenice o ovim kukcima bez kojih bi došlo do velikih poremećaja u ekosustavu.

Da nema osa, ne samo da bismo ostali bez vrste kukaca, već i bez kompleksnog društva koje ima sličnosti s našim.

Važnost predatora

Svaka osa ima svoju ulogu koju mora ispuniti, bez obzira radi li se kraljici, čistačici, čuvaru ili dadilji. Osim toga, puno su pametnije nego što ljudi to priznaju.

Neke si ose međusobno prepoznaju lica i prema tome onda prepoznaju gdje su u hijerarhiji te je li osa prijateljski ili neprijateljski nastrojena. Možda to niste znali, ali ose se mogu istrenirati da pronalaze eksploziv ili droge.

Ose su vrlo važan predator, a gubitak svakog predatora ima snažan negativan efekt na ekosustav. To je zbog toga što ose čuvaju biljni život, usjeve i druga bića od paukova, stonoga, muha do gusjenica i ostalih.

Ovi leteći predatori godišnje samo u Velikoj Britaniji ulove oko 14 kilograma drugih insekata, a većina im služi za hranjenje mladih. Tako bi bez osa mnoge biljke ostale nezaštićene, a domovi bi nam bili prepuni insekata koje dosad nismo morali tjerati.

Prijeti im scenarij pčela

U posljednjih 30 godina snažno je pala populacija pčela zbog upotrebe pesticida, promjene u poljoprivredi i klimatskih promjena.

Sličan scenarij prijeti i osama, no javnost ih ne percipira u tako romantičnom svjetlu kao primjerice pčele. Studije su pokazale da ljudi s pčelama vežu pozitivnije doživljaje i slike – med, cvijeće i pelud dok ose dozivaju puno negativnije pojmove i slike poput uboda, bola i bijesa.

To je potpuno nepravedno, tvrde stručnjaci, jer ose obavljaju neke identiučne funkcije u prirodi poput pčela te su također ključni oprašivači.

Činjenica je da, kad ose ne bi postojale, izgubili bismo i više od 100 različitih vrsta orhideja i smokvi. To možda ne zvuči kao golema katastrofa, ali svaka vrsta smokve oslanja se na svoju vrstu ose koja je oprašuje. Vezano uz to, više od 1.000 vrsta tropskih ptica i sisavaca ovisi o smokvama, a samim time onda i o smokvama kako bi preživjeli.

Postoji na tisuće vrsta osa koje većinom obavljaju svoj posao u prirodi da ih ne primjećujete. Samo jedan posto osa doći će do vašeg stola. Naravno, najodbojnija karakteristika ose je njezin žalac, a njezin ubod je vrlo bolan. Naime, žalac ose sadrži vrstu toksina za koji su laboratorijske pretrage pokazale da ima aktikancerogena svojstva.

Ose imaju puno za ponuditi. Dok dođu do vašeg sladoleda ili soka, u zadnjem su stadiju života. Žive dva tjedna do mjesec dana.

Stručnjaci savjetuju – ne dirajte ose jer bez njih bismo imali puno više zaraza i bolesti, manju bioraznolikost i globalno tržište hrane bilo bi nesigurnije.

Koliko god instinktivno paničarimo kad vidimo osu i po mogućnosti počinjemo mlatiti rukama po zraku, nemojte! Zastanite i pogledajte ih. Možda primijetite koliko su čudesna ova omražena bića.