ZADAR / ŽUPANIJA
PREMIJER U PUNTA SKALI: “Turizam trenutno jača naš fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni”
Premijer Andrej Plenković predstavio je danas na sastanku s turističkim sektorom izvrsne rezultate turističke sezone, naglasivši kako je već do sada ostvareno 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine, a iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine. Turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade sastali su se danas u Hotelu Punta Skala u Petrčanima s predstavnicima turističkog sektora, županima priobalnih županija i gospodarstvenicima. Razgovarali su o dosadašnjim turističkim rezultatima i daljnjim planovima za turističku sezonu.
Otvarajući sastanak, premijer Plenković da je cilj raspraviti trenutne okolnosti vezane uz ovu turističku sezonu i općenito sva pitanja koja su bitna kako bi ta grana hrvatskog gospodarstva dala još značajniji doprinos razvoju gospodarstva i rastu BDP-a.
Podsjetio je da je glavna sintagma rekordne 2019. godine bila – održivi turizam. Nakon te uslijedile su dvije pandemijske sezone koje su u potpunosti promijenile optiku na turizam. Međutim, dodao je, dosadašnji podaci iz ove sezone već ukazuju na to da se turizam u potpunosti oporavio.
Do sada smo, naveo je premijer Plenković, već ostvarili 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine.
Naglasio je da je, prema izvješću HNB-a, ove godine ostvareno najuspješnije prvo tromjesečje u prihodima od stranih turista u povijesti Hrvatske.
Iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine.
Vladine mjere u pandemiji očuvale ogromni broj radnih mjesta u turističkom sektoru
Na svim je tim postignućima čestitao svim djelatnicima u turističkom sektoru, istaknuvši da turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.
U vremenu kada je trebalo očuvati radna mjesta, istaknuo je premijer Plenković, Vlada je napravila ogromne iskorake isplativši 800 tisuća plaća za radnike u privatnom sektoru, a veliki dio tih sredstava isplaćen je upravo turističkome sektoru.
Bio je to, dodao je, pravi potez koji je u tom trenutku jedino mogla napraviti država.
“To je bio potez koji je omogućio da hrvatske kompanije ostanu na nogama, radnici ostanu zaposleni, a hrvatske obitelji u egzistencijalnom smislu ne budu ugrožene”, poručio je.
Podsjetio je da je u godinama pandemije i ograničenja u Hrvatska provela brojne aktivnosti kako bi osigurala siguran boravak u Hrvatskoj, što je i tada omogućilo odlične rezultate turističke sezone.
Članstva u europodručju i Schengenu, kao i otvaranje Pelješkog mosta, posebno važna upravo za turizam
Osvrnuo se i na Strategiju razvoja turizma, koja je u javnom savjetovanju, a koja govori o konceptu cjelogodišnjeg turizma.
“Treba vidjeti što još možemo učiniti kako bi Hrvatska, s obzirom na konkurentska tržišta, osobito na Mediteranu, i dalje bila privlačna i omiljena destinacija brojnih turizma”, kazao je premijer Plenković.
U ovoj, 2022. godini, koju često naziva i godinom isporuke, napravljeni su ogromni iskoraci, rekao je premijer, govoreći o članstvima u europodručju i Schengneskom prostoru, koja su posebno važna upravo za turistički sektor.
Hrvatska je i važna auto-destinacija, a s izgradnjom Pelješkoga mosta i južni dio Dubrovačko-neretvanske županije odjednom postaje također auto-destinacija, što je premijer ocijenio velikim vjetrom u leđa ukupnom hrvatskom turizmu.
Kad se na to doda najbolji kreditni rejting koji je Hrvatska ikada imala prema sve tri vodeće svjetske agencije onda se može reći da su u makro okviru napravljeni iskoraci koji potiču gospodarstvo općenito, a osobito ovaj sektor.
Ovakvi susreti, dodao je premijer Plenković, prigoda su da se u fokus stave teme koje su od velike važnosti za turistički sektor – bilo da se radi o bržem izdavanju dozvola, ili pitanjima koja se tiču Zakona o radu, ili porezne politika, prometa, sigurnosti – kako bi Vlada mogla još više pomoći, pogotovo u kontekstu korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira ili Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Teza o održivom turizmu vratila se u naš diskurs
Nakon sastanka predsjednik Vlade kazao je kako je u vrlo otvorenom razgovoru ocijenjeno da je dosadašnji tijek turističke sezone izrazito uspješan. Ponovio je da je bilo gotovo 11 milijuna dolazaka, 56 milijuna noćenja te su prihodi bolji nego 2019. godine.
„Vratila se teza o održivom turizmu u naš diskurs”, poručio, zahvalivši svim koji su tome pridonijeli i učinili da upravo ova grana gospodarstva pridonese još više rastu BDP-a i da nam omogući fiskalni kapacitet kako bismo mogli djelovati u vrijeme jeseni u kontekstu ove energetske krize i inflatornih pritisaka i još agilnije intervenirati na pomoć hrvatskih građanima i hrvatskom gospodarstvu.
„Vrlo koristan sastanak, odlična atmosfera i ocjena svih da je ova sezona izrazito dobra“, zaključio je premijer.
Milanović jedini predsjednik koji odšuti Dan državnosti
Upitan o nedolasku ministara na svečani prijem koji organizira predsjednik RH Zoran Milanović danas na Kninskoj tvrđavi, Plenković je rekao da on nije pozvan na to i da ne razumije zašto mu se postavlja to pitanje.
“Što se tiču onih koji su pozvani, oni šalju svog predstavnika. Ono što je meni indikativno je da je to uopće tema. Kako nije bila tema čestitanje Dana državnosti. Milanović se nije oglasio. To je vjerojatno jedini slučaj u svijetu da jedan predsjednik odšuti Dan državnosti”, rekao je, dodavši da će sutra svi biti na svečanosti u Kninu.
“Imamo svoj program. Sutra je Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, praktički će cijela Vlada biti tamo gdje mora biti”, kazao je, dodavši da je predsjednik ove godine odlučio organizirati prijem te da će doći predstavnici onih resora koji su pozvani.
Ponovio je da nema sukoba, da postoji predsjednik koji svojim građanima ne čestita Dan državnosti, što većina medija doživljava kao normalno, a njemu se, koji nije ni pozvan, postavlja pitanje zašto ne ide na prijem.
„Sutra je praznik i mi ćemo biti tamo kao i svake godine,“ naglasio je.
Upitan o jučerašnjoj izjavi Milorada Pupovca o pustim selima u nekom dijelovima Hrvatske, premijer Plenković kazao je , kazao je da Vlada vodi politiku suživota, pomirenja i otvorenosti za povratak svih onih koji se žele vratiti u Hrvatsku.
„Ide li taj proces nekom željenom dinamikom ili ide nekakvim realnim tijekom s obzirom na protok vremena 27 godina, to je drugo pitanje“, dodao je.
Želimo da svi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima
Istaknuo je da je Hrvatska danas riješila sve svoje nacionalne zadaće.
„Želimo da vi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima. Zato imamo posebne programe za ona područja koja su dijelom područja koja su bila okupirana od strane JNA i velikosrpskog Miloševićevog režima od 1991. do 1995., želimo da na ta područja, osobito u zabačena sela, stigne i voda i struja. I da nivo života bude kakav je i u većini hrvatskih gradova i općina“, kazao je Plenković.
Rekao je i da misli da predstavnici SDSS-a u Vladi neće doći.
“Što se mene tiče, ne moraju svi biti svaki put. Bio je potpredsjednik Milošević 2020. godine kada je bila važna, 25. obljetnica. Doći će sigurno nekom drugom prilikom”, rekao je.
Upitan o kašnjenju remonta kanadera, Plenković je naglasio da je bitno što su ove, puno zahtjevnije protupožarne sezone od lanjske, postojeći kapaciteti od četiri kanadera bili dovoljni, ne samo da riješe sve požare u Hrvatskoj, nego da pomognu u nizu požarišta u BiH i u Sloveniji.
ZADAR / ŽUPANIJA
Podignite glas protiv nasilja – Pridružite se obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Zadru
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u ponedjeljak, 25. studenoga 2024., Dalmatinska podružnica Hrvatske udruge za odnose s javnošću, uz podršku Zadarske županije (Povjerenstvo za ravnopravnost spolova), Krav Maga Hrvatska i PU zadarske, organizira događaj pod sloganom „Glas protiv nasilja” u sklopu kojega će se stručnjaci iz različitih područja okupiti u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar kako bi raspravljali o ovom gorućem društvenom problemu.
Program započinje u 17 sati, a uključuje:
1.„Godina(ne) promjena: Stanje i borba protiv nasilja nad ženama”, predavanje Ljiljane Gašperov-Dujmović, voditeljice grupe za mladež u Odjelu općeg kriminaliteta Službe kriminalističke policije PU zadarske
2.„Intuicija kao alat”, razgovor s Marijanom Škiljićem , glavnim instruktorom Krav Mage Hrvatska, o tome kako prepoznati i izbjeći potencijalno opasne situacije
3.„Senzacionalizam vs odgovornost: kako izvještavati o nasilju nad ženama?”, panel rasprava uz sudjelovanje renomiranih novinara Nikoline Radić, Vladimira Šetke i Ivice Nevešćanina te glasnogovornice PU zadarske Ivane Grbin.
Pozivamo sve zainteresirane da podrže borbu protiv nasilja nad ženama i pridruže se važnoj raspravi i edukaciji za jačanje osobne sigurnosti i podizanje svijesti.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu na blagdan sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra
Blagdan sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra, ranokršćanskog mučenika iz 4. stoljeća, proslavljen je svečanim koncelebriranim misnim slavljem koje je u nedjelju, 24. studenoga, u katedrali sv. Stošije u Zadru, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Ovogodišnji blagdan sv. Krševana, čije se relikvije u Zadru nalaze i časte već 14 stoljeća je na zadnju nedjelju u liturgijskoj godini kad se slavi svetkovina Isusa Krista, Kralja svega stvorenja, pa je nadbiskup u propovijedi razmatrao značenje Isusa kao kralja.
„Kraljevstvo Kristovo, cijeli njegov život, njegova povijest, događaji iz njegovog života, od začeća do smrti i uskrsnuća, uzašašća na nebo i poslanja Duha Svetoga su ‘svjedočanstvo istine’“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić, tumačeći razgovor između Pilata i Isusa navješten u evanđelju po Ivanu, u kojem Isus Pilatu kaže: „Ja sam se zato rodio i došao na svijet, da svjedočim za istinu“.
„Iako Isus nije odgovorio Pilatu što je istina na način kako bismo to i mi možda očekivali, Isus je svojim životom otkrio i posvjedočio Istinu i to na najveći mogući način, osobito svojom smrću na križu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da nas blagdan Krista Kralja poziva da razmatramo „svjedočanstvo istine“ ljubavi Boga Oca sjedinjenog sa Sinom u Duhu Svetom za svakog čovjeka, za cijeli svijet.
„Kristovo kraljevstvo je „svjedočanstvo istine“ o besplatnoj i bezuvjetnoj, bezgraničnoj i vječnoj Božjoj ljubavi po kojoj se ostvaruje Božji plan savezništva i spasenja za cijelo čovječanstvo“, poručio je nadbiskup.
U suđenju pred rimskim upraviteljem Poncijem Pilatom, „u kontekstu tadašnjeg političkog uređenja, neposredno pred svoju smrtnu presudu, Isus potvrđuje Pilatov upit: „Ja sam kralj“. U isto vrijeme, Isus pojašnjava rimskom prokuratoru: „Moje kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima“. Kraljevstvo na koje Isus misli ne odgovara zemljopisnim granicama i ljudskim politikama. Isus nije imao na raspolaganju strukture koje bi branile i štitile granice fizičkog prostora, kako smo navikli slušati o narodima koji imaju monarhije, diktature ili demokratska društva. Kristovo kraljevstvo je, kako kaže Predslovlje blagdana Krista, Kralja svega stvorenja, „neizmjerno, vječno i sveopće“, „kraljevstvo istine i života, svetosti i milosti, ljubavi i mira““, poručio je mons. Zgrablić.
Istaknuvši da Isus nikad nije prekinuo svoje zajedništvo s Bogom Ocem, nadbiskup je rekao da „Isus nije usamljeni kralj Kraljevstva nebeskog. Uvijek je ostao sjedinjen s Bogom Ocem u poslušnosti njegovoj volji, svjedočeći „ja i Otac jedno smo“. Isus, u jedinstvu s Ocem, svjedoči da nas Bog ljubi, da nas je prolivenom krvlju svoga Sina, tj. ljubavlju, otkupio od naših grijeha i učinio nas kraljevstvom i svećenicima Bogu našemu, Ocu svojemu i Ocu našemu. Isusovo Kraljevstvo odgovara našem iskustvu spasenja, tj. „biti oslobođen od grijeha“. To je pobjeda besplatne božanske ljubavi protiv svih sila zla ljudske zarobljenosti, pobjeda protiv svakog idolopoklonstva“, naglasio je mons. Zgrablić.
Isto tako, Isus svoju kraljevsku vlast „dijeli s nama koji svojim životom postajemo proroci istine života, slušajući njegov glas. Vrhunac njegovog ljudskog poslanja, njegova smrt na križu, otkriva svu istinu Božje ljubavi prema čovjeku, istinu da je život koji je Isus donio svojim uskrsnućem jači od smrti“, rekao je nadbiskup, dodavši da nas je Isus učinio kraljevstvom, svećenicima, da bismo mu zauvijek mogli dati slavu i moć, u jedinstvu s Ocem i Duhom Svetim.
Vjernici su „kraljevstvo, svećenici Bogu i Ocu svome“ po svojim djelima ljubavi, istaknuo je mons. Zgrablić. U ljubavi gradeći zajedništvo s Bogom i međusobno, postajemo dionici Kristovoga „ja i Otac jedno smo“.
„Duh Sveti koji se izlijeva u naša srca i savjesti, dolazi nam u pomoć i postaje snaga našeg poštovanja prema drugima, naše zauzetosti za dobro drugoga. U Kristu, jedinom i Velikom Svećeniku, učimo kako ispravno ispunjavati našu svećeničku ulogu u svakom trenutku i situaciji našeg života, kao ljudi koji se ne suobličavaju ovome svijetu, nego preobražavaju svoje pameti kako bi mogli razabrati što je volja Božja, što je dobro, Bogu milo“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da se Krist, do svoga konačnog dolaska, u svom kraljevstvu očituje svijetu preko nas koji smo udovi njegovog Tijela.
„Svatko od nas pozvan je živjeti Božju ljubav i milosrđe u životu u ime besplatne Božje ljubavi koju smo primili, u ime bezgraničnog Božjeg dostojanstva koje nam je darovano. Po našem krsnom svećeništvu, općem svećeništvu, pozvani smo slaviti Boga po međusobnoj ljubavi i poštovanju.
Što više napredujemo u slušanju i vršenju Isusovih riječi, u proročkom svjedočanstvu, u vršenju djela milosrđa, to više otkrivamo naše dostojanstvo koje primamo kao ljubljena djeca Božja. Što smo više sretni da možemo biti „progonjeni zbog pravednosti“, da i pod cijenu žrtve prihvaćamo vršiti Božje djelo, to nam više pripada kraljevstvo nebesko“, poručio je mons. Zgrablić.
Riječ Božja i spomen Krista Kralja pozivaju nas i potiču „da ne izgubimo nadu u Kristovu pobjedu u globalnom kontekstu, u kojem čovječanstvo trpi uzdajući se u moć oružja, novca i osobnosti koje silovito uzdižu vlastitu sebičnost“, poručio je mons. Zgrablić.
U tome nam je uzor i sv. Krševan, koji je kao vjerni svjedok vlastitim životom dao osobito svjedočanstvo za Istinu, za Krista Kralja, za njegovo kraljevstvo, rekao je nadbiskup. Sv. Krševan je postao dionik punine života Kraljevstva nebeskog te mu Zadarska Crkva pjeva: “Evo pravoga mučenika koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih i tako je ušao u kraljevstvo nebesko”.
„Sv. Krševana, čije ime Chrysogonus dolazi iz grčkog i znači ‘rođen iz zlata’, Crkva časti niz stoljeća i spominje svakog dana u Kanonu sv. Mise. Sv. Krševan povezan je sa sv. Stošijom, mučenicom. Dok je bila u zatvoru, kao njen vjeroučitelj on ju je tješio svojim pismima. I sv. Krševan bio je stavljen na veliku kušnju. Uz uvjet da se odrekne Isusa Krista, nudili su mu visoki društveni položaj – prefekturu rimske provincije. Nudili su mu da bude dio kraljevstva ovoga svijeta. Krševan je odbio tu laskavu ponudu, izabravši radije smrt i svjedočanstvo za kraljevstvo koje nije od ovoga svijeta, nego odreknuće od Isusa Krista. Zbog toga mu je odrubljena glava, 24. studenog 303. godine, u Aquae Gradatae, mjestu udaljenom oko dvanaest milja od Akvileje. Njegovo tijelo ostavljeno je na morskoj obali, u blizini imanja gdje su živjele tri kršćanke, Chione, Agape i Irene sa starim svećenikom Zoilom. Oni su uzeli njegovo tijelo i odsječenu glavu i dostojno ga pokopali. Tijelo sv. Krševana preneseno je u Zadar 649. godine, prije 1375 godina“, rekao je nadbiskup Zgrablić, poželjevši da nam sv. Krševan, „vjerni svjedok Istine, bude zagovornik i zaštitnik, poticaj i primjer, da i mi svojim životom gradimo Kraljevstvo nebesko u svojim životima i budemo istinski svjedoci Istine“.
Na kraju mise, mons. Zgrablić blagoslovio je puk relikvijarom sv. Krševana u obliku ruke, za kojeg je nadbiskup rekao da svojim uzdignutim oblikom pokazuje prema Nebu i vječnim vrijednostima koje nadilaze zemaljsko.
U misi su sudjelovali Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra sa suradnicima iz Gradskog poglavarstva i Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Naime, lik sv. Krševana nalazi se na zastavi, grbu i pečatu Grada Zadra, a pred njegovim relikvijarom nekad su upravitelji grada Zadra polagali prisegu da će časno raditi za opće dobro građana.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE: Predavanje dr. sc. Mirka Sardelića “Renesansni brodovi kao ploveći sustavi i posrednici međukulturne razmjene”
Odjel za povijest organizira javno predavanje dr. sc. Mirka Sardelića “Renesansni brodovi kao ploveći sustavi i posrednici međukulturne razmjene”.
Predavanje će se održati u srijedu 27. studenog 2024. u 10.30h na Odjelu za povijest, Velika dvorana DHM (2. kat), Ruđera Boškovića 5. Svi su dobrodošli!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci