Hrvatska
Hrvati švercaju sve i svašta: Što je sve zabranjeno prenositi preko granice?
Putovanja u zemlje koje nisu članice EU-a, nose sa sobom i neke zabrane te restrikcije, što se tiče prevoženja određenih proizvoda, pa tako, primjerice, preko granice nikako ne biste smjeli prevoziti meso niti mliječne proizvode. Određena roba iz takozvanih trećih zemalja smije se prevoziti u hrvatsku, no samo u određenim količinama.
Ako se dogodi preko granice pokušate prevesti nešto od proizvoda koji su zabranjeni, mogli biste se suočiti s problemima, pa i kaznama od strane Carinske uprave, koja sukladno djelokrugu rada provodi kontinuirani nadzor unosa, uvoza, provoza, iznosa i izvoza robe u i iz RH/EU carinskog područja primjenjujući jedinstvena pravila propisana za sve države članice, prenosi Net.hr.
Naplatili preko 50 milijuna kuna kazna
Sudeći prema podacima Carinske uprave, a koji se tiču kažnjavanja i zaplijene pojedinih roba i proizvoda, Carinska uprava ove je godine imala pune ruke posla, a u prvoj polovici 2022. godine na graničnim prijelazima u RH, Carinska uprava u robnom i putničkom prometu izdala je ukupno 4.617 prekršajnih naloga i naplatila iznos novčanih kazni od 53.207.520 kuna. Riječ je, dodaju iz Carine, o robnom (teretnom) i putničkom prometu.
Na vanjskoj granici Europske unije, gdje Carinska uprava djeluje na ukupno 13 graničnih carinskih ureda, od 1.7 2013. godine, odnosno od dana kada je Hrvatska postala dio Europske unije, carinski nadzor u robnom i putničkom prometu provodi se sukladno jedinstvenim, izravno obvezujućim carinskim propisima EU-a.
“Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja Europske unije dužna je nadležnom carinskom uredu, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom neovisno radi li se o osobnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora“, pojasnili su.
“S obzirom na to da smo sada u vremenskom razdoblju pojačanog putničkog prometa napominjemo, kako u putničkom prometu, unos roba se posebno se regulira u odnosu na oslobođenja i ograničenja koja su propisana carinskim i trošarinskim zakonodavstvom te ostalim propisima u kontekstu sigurnosti i zaštite proizvoda, zdravlja, okoliša itd.”, kažu iz Carinske uprave.
Rasponi kazni za prekršaje u slučajevima unosa/uvoza robe koja podliježe zabranama i ograničenjima, kao i pokušaje unosa robe bez prijave carinskim službenicima, propisani su u zakonu, a ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere da se utvrdi je li počinjen prekršajili kazneno djelo.
Ako se, primjerice, nađete u prekršaju neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, mogli biste biti novčano kažnjeni iznosom od 2.000,00 do 50.0000,00 kuna.
Jeftinije namirnice
Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba Unije bez dozvole carinskog ureda te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, propisana je novčana kazna od 3.000,00 do 100.000,00 kuna.
Preko granice, primjerice s područja BiH ili Srbije, građani često pokušavaju prevesti proizvode koji su jeftiniji nego u Hrvatskoj, a često je to hrana oko koje postoje brojni propisi što se smije, a što ne smije prevoziti, odnosno u kojoj se količini određena roba smije prevesti.
“Što se tiče zaplijenjene hrane, ona se u pravilu uništava, međutim postoji i mogućnost doniranja, ali Carinska uprava ima rezervu kod donacije, na način da ne možemo dati ispravu o zdravstvenoj ispravnosti hrane, nego to mora ishoditi onaj tko donaciju prima. S obzirom da je to složen postupak, a radi se o brzo kvarljivoj robi, često je to komplicirano”, pojasnili su za Net.hr.
Švercala se droga, lijekovi, meso, alkohol…
Osim što su naplatili preko 50 milijuna kuna kazni, Carinska uprava zaplijenila je brojnu robu. Od siječnja do lipnja 2022. godine, zaplijenjeno je 1.330.689 komada cigareta te 39.547 kilograma duhanskih proizvoda.
Bilo je tu i dosta droge pa su službenici zaplijenili 219.708 grama heroina, 61.600 grama kokaina, 686 grama marihuane te 3,90 grama amfetamina, odnosno sintetičke droge.
Zaplijenjeno je i 1.618.707 komada lijekova koji sadrže narkotike. U prvih šest mjeseci 2022. godine, 18 su puta putnici pokušali krijumčariti oružje preko granice.
Neka hrana, kao primjerice riba, slobodno se u određenim količinama prevozi. No, to ne vrijedi za meso i mesne prerađevine te mlijeko i mliječne prerađevine, koji su zabranjeni te ih nesmijete uvoziti u RH iz tzv. trećih zemalja. I ti su se proizvodi našli na popisu onih koje je Carinska uprava zaplijenila, a u porvih pola godine, zaplijenjeno je 6.482 kilograma mesa i mesnih prerađevina te 4.529 mliječnih proizvoda.
Voća i povrća zaplijenjeno je 4.730 kilograma, masti i ulja zaplijenjeno je 2.598 kilograma dok je meda zaplijenjeno ukupno 800 kilograma.
Preko granice je dozvoljeno prevozizi alhohol, no u određenim količinama. Ako se radi o alkoholnom piću koje ima preko 22 posto alkohila, tog pića dozvoljeno je prevoziti samo jednu litru, a ako pak je postotak alkohola manji od 22 posto, tada je dozvoljeno do dvije litre tog pića. Također, dozvoljeno je prevoziti i 4 litara vina te 16 litara piva. Neki su ove godine ipak malo pretjerali s količinama, pa je Carinska uprava zaplijenila 4.244 litara alkohola i alkoholnih pića te 693 litre vina.
U podacima Carinske uprave stoji i da su od siječnja do lipnja ove godine zaplijenili 1.721.431 euro, odnosno da je ta svota novca pokušana na nezakonit način biti prenešena preko državne granice.
Detalje o dozvoljenim i nedozvoljenim robama koje možete prevoziti preko granice, kao i njihovim količinama, možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Carinske uprave.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše