Hrvatska
KORNATSKA TRAGEDIJA 15. obljetnica najveće tragedije hrvatskog vatrogastva
Punih 15 godina prošlo je od kobnog 30. kolovoza 2007. kada je gašenje požara na otoku Kornat postalo najveća tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva u kojoj je smrtno stradalo 12 vatrogasaca. Šestorica vatrogasaca preminula su odmah na mjestu nesreće: Gabrijel Skočić (20) iz Vodica, Marko Stančić (17) iz Šibenika, Hrvoje Strikoman (19) iz Vodica, Dino Klarić (33) iz Šibenika, Ivan Marinović (33) iz Grebaštice, Ivica Crvelin (42) iz Tisnog, a za ostale nastradale organizira se prihvat u Općoj bolnici Zadar.
Vijesti i fotografije prevoženja stradalih vatrogasaca te večeri potresaju cijelu javnost, a informacije narednih dana bit će sve tragičnije jer je od sedam vatrogasaca njih šest preminulo u bolnici: Tomislav Crvelin (23), Josip Lučić (19) i Ante Crvelin (23) iz Tisnog, Ante Juričev Mikulin (22), Karlo Ševerdija (17) iz Vodica i Marinko Knežević (52) iz Boraje. Jedini koji je preživio ovu tragediju je Frane Lučić, koji i danas nosi teške posljedice zbog zadobivenih opeklina.
Nesretna 2007. godina
Nažalost, u 2007. godini brojne su smrti obilježile hrvatsko vatrogastvo. Tajnik DVD-a Vodice Gordan Alfirev pogođen kornatskom tragedijom počinio je samoubojstvo, a samo dan prije kornatske tragedije na gašenju požara na otoku Hvaru preminuo je Marinko Jurić, vatrogasac DVD-a Stari Grad. Nekoliko dana nakon tragedije na Kornatu, Hrvatska vatrogasna zajednica je ostala i bez svojeg predsjednika Marijana Mlinarića koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti.
Obilježavanje kornatske tragedije
Od 2008. na dan tragedije, temeljem Naputka Hrvatske vatrogasne zajednice, u svim vatrogasnim postrojbama i organizacijama, u znak sjećanja i počasti za poginule vatrogasce istaknute su državne zastave na pola koplja te su uključene u 15,25 sati vatrogasne sirene u trajanju od jedne minute. Na otok Kornat dolaze obitelji i prijatelji stradalih vatrogasaca te visoki državni i vatrogasni dužnosnici kako bi odali počast. Vatrogasne organizacije održavaju niz manifestacija kojima nastoje da sjećanje na ove vatrogasne heroje nikada ne izblijedi.
U spomen na tragično stradale vatrogasce na Kornatu, u proljeće 2010. otpočela je akcija izgradnje spomenika dvanaestorici poginulih koja je krajem lipnja 2010. privedena kraju, a u 12 spomen križeva ugrađeno je oko 700 kubika kamena koji će zauvijek svjedočiti nezapamćenoj tragediji, ali i jedinstvu više od tisuću dobrovoljnih graditelja iz svih krajeva Hrvatske.
Težina vatrogasnog posla
Kornatska tragedija prikazala je sve razmjere vatrogasnog posla i ogolila teške uvjete u kojima vatrogasci rade, težinu i opasnost s kojima se na intervencijama susreću te neizvjesnost hoće li im svaka intervencija ujedno biti i posljednja. Od 90-ih godina prošloga stoljeća do danas na intervencijama ili nakon vatrogasnog zadatka preminula su 24 vatrogasaca. Nažalost, prije samo dvadesetak dana nastradao je vatrogasac koji je dio ove tužne statistike. Goran Komlenac, pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac, smrtno je stradao 31. srpnja 2022. prilikom gašenja požara otvorenog prostora na području Orašca – Gromače kod Zatona Dubrovačkog.
I ovaj je požar bio samo jedan u nizu ionako teške požarne sezone u kojoj je prosječni broj požara dnevno oko 40, ponekad i više. Ovo je definitivno požarna sezona u kojoj za premorene vatrogasce nema predaha jer visoke temeperature, uz suhu vegetaciju, stvaraju uvjete za nastanak požara i njegovo brzo širenje, a prognoze najavljuju i iznadprosječno toplu jesen pa je i pitanje kada možemo očekivati završetak glavnog napora požarne sezone. Ove smo godine svjedočili i izgorenim objektima u velikom požaru na području Šibensko-kninske županije u kojima srećom nije bilo ljudskih žrtava, ali su zato nastradale brojne životinje, a opožarena površina je velika i oporavak će trajati godinama.
Uspoređujući prošlu godinu s ovom, vidimo da je broj požara u porastu za gotovo 24 %, a broj požara na otvorenom prostoru za gotovo 40 %. Tako do 25. kolovoza imamo zabilježenih 9200 požara otvorenih prostora, izgorjele površine 55.184 hektara što je povećanje od 156 % gledajući 2021. kada je izgorio 21431 hektar. Na žalost, zabilježen je i veći broj ozlijeđenih osoba za čak 36,26 %. U ovoj godini bilježimo 135 ozlijeđenih osoba, od čega 21 vatrogasac, što je povećanje od 42% u odnosu na prošlu godinu dok se broj smrtno stradalih osoba u ovoj godini povećao za 37%.
Sve ovo samo ide u prilog činjenici da je vatrogasni posao jedan od najstresnijih poslova, a uz opasnosti koje taj posao nosi, vatrogasci često svjedoče prizorima stradalih koji su potresni, posebno ukoliko se radi o maloj djeci, članovima obitelji i kolegama s kojima dijele svakodnevicu.
Nažalost, preminule kolege ništa ne može vratiti, ali možemo održati sjećanje na njih i neprestano raditi na tome da se tragedije poput one na Kornatu nikada više ne dogode, priopćeno je iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
KORNATSKI HEROJI
Na Kornatu 30. kolovoza i u nekoliko idućih dana u bolnicama živote su izgubili:
- Dino Klarić, rođen 16. prosinca 1974., JVP Šibenik, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
- Ivica Crvelin, rođen 12. lipnja 1955., JVP Šibenik, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
- Ivan Marinović, rođen 24. travnja 1975., JVP Šibenik, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
- Marko Stančić, rođen 25. prosinca 1990., DVD Tisno, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
- Gabrijel Skočić, rođen 15. travnja 1988., DVD Vodice, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
- Hrvoje Strikoman, rođen 11. veljače 1989., DVD Vodice, poginuo 30. kolovoza na otoku Kornat
- Ante Crvelin, rođen 26. prosinca 1983., DVD Tisno, preminuo 1. rujna u Zagrebu
- Tomislav Crvelin, rođen 18. rujna 1984., DVD Tisno, preminuo 3. rujna u Zagrebu
- Marinko Kneževič, rođen 5. lipnja 1955., JVP Šibenik, preminuo 5. rujna u Zagrebu
- Josip Lučić, rođen 12. veljače 1988, DVD Tisno, preminuo 5. rujna u Zagrebu
- Karlo Ševerdija, rođen 1. prosinca 1984., DVD Vodice, preminuo 5. rujna u Zagrebu
- Ante Juričev Mikulin, rođen 20. rujna 1985., DVD Vodice, preminuo 15. rujna u Splitu
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!