Željko Kerum ranije je najavio kandidaturu za gradonačelnika Splita.

Kaže da ne vjeruje anketama koje se objavljuju u medijima jer ih naručuju stranke. Kerum tvrdi da su takve ankete namještene. Dodaje da su i oni radili anketu ali je neće pustiti u javnost.

Onda je objavio da traže studente koji bi im radili novu anketu.

“Dragi prijatelji, izbori su za 68 dana. Počela su velika lažna obećanja i špekulacije, pogotovo s anketama. Stranka naruči anketu, plati i pusti u medije kako hoće s netočnim brojkama. Radili smo i mi anketu na tisuću ispitanika po kojoj smo drugi u gradu Splitu. Nismo je pustili u javnost jer bi konkurencija rekla da je namještena.

Pozivam deset zainteresiranih odgovornih studenata s pravnog ili nekog drugog fakulteta da napravimo objektivnu i realnu anketu na tisuću ispitanika. Rok za javljanje je 5 dana od današnjeg dana. Honorar će biti plaćen po satu 12 eura. Moj mail: kerum1960@gmail.com”, napisao je Kerum na Facebooku.

Uzbunila se ovih dana i nacionalna i lokalna javnost nakon što su mediji objavili da je Osijek izgubio status velikog grada jer je brojem stanovnika pao ispod 100 tisuća.

Ta vijest stara je čak tri godine, otkako je Državni zavod za statistiku (DZS) u siječnju 2022. objavio podatke o popisu stanovništva održanom u jesen 2021. godine.

Stara vijest ponovno je postala svježom jer se bliže lokalni izbori na kojima će Osijek trpjeti administrativne posljedice pada broja stanovnika ispod 100 tisuća. Naime, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, umjesto dvoje zamjenika gradonačelnika imat će samo jednoga, a broj vijećnika u tamošnjem Gradskom vijeću bit će smanjen s 31 na 27.

Osijek i dalje veliki grad, Vinkovci više nisu

Osijek službeno sada ima 96.848 stanovnika, ali nije izgubio status velikog grada budući da prema već spomenutom zakonu svi gradovi u Hrvatskoj s više od 35.000 stanovnika imaju status velikog grada. U članku 19.a tog Zakona piše: “Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.”

Osijek se po svemu uklapa u tu definiciju.

No, jedan grad nedaleko Osijeka nakon prošlog je popisa stanovništva izgubio status velikog grada. Vinkovci su, naime, u deset godina s 35.312 stanovnika pali na 31.057 stanovnika.

Gradovi koji će imati manje gradskih vijećnika

I Osijek i Vinkovci, ali i još 13 gradova zbog pada broj stanovnika nakon lokalnih izbora u svibnju ove godine imat će manje vijećnika u gradskim vijećima. Broj vijećnika propisuje spomenuti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakon o lokalnim izborima koji su doneseni uoči prošlih lokalnih izbora 2021. godine. Popis stanovništva proveden je nakon toga u jesen iste godine, pa će službeni podaci o broju stanovnika općina, gradova i županija biti važeći na ovogodišnjim izborima.

Osijek time više neće biti u rangu Rijeke i Splita, gradova koji imaju između 100.000 i 200.000 stanovnika i čija gradska vijeća imaju po 31 člana. Osijek će od sada imati 27 vijećnika i pridružiti se Zadru i Velikoj Gorici u kategoriji gradova od 60.000 do 100.000 stanovnika.

U 15 gradova u svibnju će biti birano manje gradskih vijećnika nego sada, a zbog pada broja stanovnika ispod zakonom propisanih limita. Osim toga, devet će ih ostati i bez sada jedinog zamjenika gradonačelnika jer nakon posljednjeg popisa nemaju više od 10 tisuća stanovnika, što je kriterij za postojanje te dužnosti. Od tih 15 gradova, čak devet ih je na istoku Hrvatske, a četiri su u Osječko-baranjskoj županiji – Osijek, Beli Manastir, Belišće i Valpovo.

BELI MANASTIR
2011. godine: 10.068 stanovnika
2021. godine: 8.053 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.

Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

BELIŠĆE
2011. godine: 10.825 stanovnika
2021. godine: 8.884 stanovnika

Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

BENKOVAC
2011. godine: 11.026 stanovnika

2021. godine: 9.728 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

GAREŠNICA

2011. godine: 10.472 stanovnika
2021. godine: 8.672 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

HRVATSKA KOSTAJNICA
2011. godine: 2.756 stanovnika
2021. godine: 1.946 stanovnika
Umjesto 13 imat će 9 vijećnika.

IMOTSKI
2011. godine: 10.764 stanovnika
2021. godine: 9.321 stanovnik
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.

Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

KRIŽEVCI
2011. godine: 21.122 stanovnika
2021. godine: 19.052 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.

KUTINA
2011. godine: 22.760 stanovnika
2021. godine: 19.681 stanovnik
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.

OSIJEK
2011. godine: 108.048 stanovnika
2021. godine: 96,848 stanovnika
Umjesto 31 imat će 27 vijećnika i jednog umjesto dva zamjenika gradonačelnika.

PLETERNICA
2011. godine: 11.323 stanovnika
2021. godine: 9.243 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

PLOČE
2011. godine: 10.135 stanovnika
2021. godine: 8.252 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

VALPOVO
2011. godine: 11.563 stanovnika
2021. godine: 9.783 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

VINKOVCI
2011. godine: 35.312 stanovnika
2021. godine: 31.057 stanovnika
Umjesto 21 imat će 19 vijećnika.

VIROVITICA
2011. godine: 21.291 stanovnik
2021. godine: 19.366 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.

ŽUPANJA
2011. godine: 12.090 stanovnika
2021. godine: 9.246 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

Tri županije imat će manje skupštinara

Povrh toga, zbog Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija nakon predstojećih lokalnih izbora birat će šest članova županijskih skupština manje, a Istarska županija četvero manje.

Osječko-baranjska županija pala je ispod 300.000 stanovnika pa će umjesto 47 članova županijske skupštine ubuduće ih imati 41. U Istarskoj županiji zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 od sada će biti 37 umjesto 41 član skupštine, a u Šibensko-kninskoj županiji, koja je pala ispod 100.000 stanovnika, umjesto 37 bit će 31 skupštinar.

U Hrvatskoj je na prošlom popisu stanovništva pobrojano 3.871.833 stanovnika, što je 413 tisuća manje nego na popisu 2011. godine. Broj stanovnika u gradovima manji je za 238.831, a u općinama za 157.529 od broja popisanih 2011. godine.

Rimac: Teže preko izbornog praga

Manji broj vijećnika u općinama, gradovima i županijama mogao bi se odraziti i na dinamiku političkog života u lokalnim sredinama jer bi manjim strankama i nezavisnim listama put do vijeća i skupština bio teži. Time bi bila sužena i politička ponuda.

“Teoretski je moguće da se to odrazi na manje stranke jer će tada izborni prag, bez obzira na to kako je definiran izbornim zakonom, tehnički biti znatno viši. To se događa i na nacionalnim izborima gdje je čak moguće preći izborni prag, a ne dobiti zastupnički mandat”, kaže politički analitičar Ivan Rimac.

On predviđa da će se to dogoditi i na lokalnim razinama, ali i natjerati političke opcije koje se natječu da se više posvete dobivanju izbora.

“Naravno, to neće ništa značiti za reprezentativnost pojedinih političkih skupina, ali će imati reperkusija na strategiju pojedinih poltičkih stranaka”, kaže.

Jesu li Osijek i Velika Gorica u istom rangu?

Kada je u pitanju Osijek, koji “kratak” za samo 3152 stanovnika do 100 tisuća ostaje uskraćen za četiri vijećnička mjesta i poziciju drugog zamjenika gradonačelnika, Rimac očekuje da u tom pogledu dođe do izmjena zakona.

“Sadašnje definiranje statusa grada praktički prijeti da gradovi koji se još drže iznad 100 tisuća stanovnika uskoro izgube taj status i da jedino Zagreb ostane s većim brojem zastupnika u Skupštini dok bi se ostali sveli na nužni broj. To nije dobro za zastupljenost različitih političkih opcija. Veći broj zastupnika ipak daje veću specifičnu težinu u odnosu na probleme lokalne zajednice. Primjerice, Osijek i Velika Gorica sada su u istom rangu, iako se Velika Gorica po mnogo čemu naslanja na Zagreb i ne baštini sve probleme kakve ima regionalni centar poput Osijeka”, rekao je Rimac.

Glas svakog hrvatskog birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama, rekao je danas u saboru državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, tijekom rasprave o broju birača, upisanih u registar birača po izbornim jedinicama za prvo i treće tromjesečje 2024.

“Jednako vrijedi glas, i od prve do desete izborne jedinice”, rekao je Rukavina odgovarajući na pitanje zastupnika Možemo! Marinu Živkoviću.

Naime, Živković je rekao da u Hrvatskoj svaki glas ne vrijedi jednako, rekavši da je u 5. izbornoj jedinici trebalo 11.623 glasa u prosjeku za jedan mandat, dok je u 6. izbornoj jedinici za to trebalo 15.619 glasova. “To je razlika u 4000 glasova, što je puno više od onih pet posto jer nam registar birača uvelike odudara od popisa stanovništva”, dodao je.

Živković je u pravu jer je na prošlim izborima HDZ-u za jednog zastupnika bilo potrebno manje od 12.000 glasova, dok je IDS za jednog zastupnika morao dobiti 17.000, a Možemo čak 19.000 glasova.

“Fiktivni birači”
Rukavina je pak rekao i da je Ustavni sud svojom odlukom iz veljače prošle godine rekao da svi birači imaju jednako pravo glasa.

SDP-ova Sanja Radolović upitala je zašto i dalje u registru birača imamo 500.000 birača više nego što je stanovnika sa pravom glasa po Popisu stanovništva, ustvrdivši da na izborima “glasaju fiktivni briači”.

Državni tajnik joj je odgovorio da na izborima ne “glasaju fiktivni birači” jer je registar birača utemeljen na Zakonu o registru birača u kojem se nalaze osobe koje imaju biračko pravo.

HDZ: Vlada odlukom Ustavnog suda uskladila broj birača po izbornim jedinicama
Tijekom rasprave oporba je navodila da u izbornim jedinicama svaki glas ne vrijedi jednako, jer postoji nesrazmjer između broja birača i stanovnika, dok HDZ to demantira.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) rekla je da i dalje imamo više od 400.000 birača u registru kojih nema među stanovništvom Republike Hrvatske.

“To proizlazi iz HDZ-ove nevoljkosti da uredi pitanje prebivališta koje omogućava produljenje prijave prebivališta u Hrvatskoj u nedogled. Iako osoba godinama pa i desetljećima živi izvan Hrvatske”, rekla je.

“Glas u Hrvatskoj ne vrijedi jednako”
Smatra dok god se registar birača bude oslanjao na podatke o prebivalištu i ono ne bude uvjetovano stvarnim mjestom prebivanja – glas u Hrvatskoj neće vrijediti jednako

I Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je na veliki nesrazmjer u broju birača u registru birača i popisu stanovništva, koji iznosi više od 400.000 birača. “Nesrazmjer u ta dva popisa uvijek će biti prijepor i uvijek će biti kame spoticanja u proglašavanju legalnosti bilo kojih izbora”, dodao je.

Za razliku od oporbe HDZ-ov Ante Babić rekao je da je Vlada RH poštovala odluku Ustavnog suda i donijela novi Zakon o izbornim jedinicama, koji su uskladili broj birača po izbornim jedinicama. Time su, istaknuo je, ostvarili temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.

Naglasio je da registar birača danas omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka što je posebno važno za naše državljane u dijaspori te za birače koji mijenjaju prebivalište.

Rukavina: Broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača
Rukavina je uvodno izvijestio kako iz izvješća o broju birača upisanih u registar birača po izbornom jedinicama za prvo i treće tromjesečje proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru.

Tako se maksimalna odstupanja od osnove u izbornim jedinicama kreću u rasponu od – 2,22 posto na kraju prvog tromjesečja te od -2,34 posto do 2,23 posto na kraju trećeg tromjesečja.

Kazao je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati od plus-minus pet posto od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. “Broj birača u svih deset izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača od osnove”, istaknuo je.

U Hrvatskoj se već predlagala reforma izbornog zakona koji bi Hrvatsku podijelio na pravednijih šest izbornih jedinica ili pak samo jednu uz modifikaciju praga, no HDZ je to svaki put odbio. Inzistirali su na podjeli Hrvatske na 10 “frankenštajnskih” izbornih jedinica, a u tome ih je podržao i Ustavni sud.