Hrvatska
Koordinator popisa stanovništva: Trendovi su jasni – starimo i to brzo
Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne rezultate popisa stanovništva. Hrvatska ima 3 871 833, što je 413 tisuća manje nego prije deset godina. Broj stanovnika smanjio se u svim županijama. Hrvata je malo više od 91,5 posto, Srba 3,2 posto, a pripadnika ostalih nacionalnosti manje od 1 posto. Podaci pokazuju znatan pad broja katolika, kojih je 79 posto, a prije deset godina bilo ih je 86 posto, dok je porastao broj ateista.
Konačne rezultate popisa stanovništva “U mreži Prvog” su komentirali sociolozi Krunoslav Nikodem i Sven Marcelić, glavni koordinator popisa Damir Plesac te demograf Dražen Živić.
Najviše je bure u javnosti izazvao podatak o padu broja katolika u Hrvatskoj.
– Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti to je bilo potpuno otvoreno pitanje i osoba se mogla slobodno izjasniti. Državni zavod za statistiku je podatke bilježio upravo onako kako s osoba izjasnila, popisivač nije smio niti na koji način navoditi ili usmjeravati osobu koju je popisivala. Podaci o broju katolika koje je objavio DZS odnose se samo na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici, rekao je glavni koordinator popisa Damir Plesac koji se u emisiju uključio telefonom iz Ženeve.
Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana oni se odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od nešto manje od 187 tisuća onih koji su potpali pod modalitet – ostalih kršćana – njih nešto više 180 tisuća ili 96 posto su se izjasnili kao kršćani, a od njih se nešto više od 157 tisuća izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi, objasnio je dodavši da oni moraju poštivati slobodnu volju građana.
No onda se postavlja pitanje koliko je katolika u našoj zemlji – 78 ili 83 posto. Plesac odgovara:
Plesac: Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje
– Katolika je po ovom kako su se izjasnili građani nešto manje od 79 posto. Međutim, zavod će idućih dana objaviti podatke o pripadnosti vjerskim zajednicama pa će sociolozi i demografi dobiti dodatne podatke koje će onda moći podrobnije analizirati, poručio je.
Sociolog Krunoslav Nikodem kaže da ni dogovor na pitanje – koliko je katolika u našoj zemlji – niti ovog objašnjenja nije jasniji.
– Ovo je relativno jednostavno pitanje. Iz ovih odgovora nažalost nismo dobili objašnjenje o čemu se ustvari radi, ustvrdio je.
Plesac kaže da je stvar vrlo jednostavna.
– Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje gdje se osoba sama izjasnila kojoj vjeri pripada, a osoba se mogla izjasniti i općenito recimo kao kršćanin. Mi ne možemo pretpostaviti da li je taj kršćanin katolik ili je možda pravoslavac ili neki drugi kršćanin. Mi to ne znamo niti možemo znati. Međutim mi smo prikupljali i podatke o vjerskoj zajednici i onda smo vidjeli d unutar tih kršćana koji su se izjasnili kao kršćani daleko najveći postotak pripada katoličkoj crkvi. Međutim konačni podatak je onaj koji smo mi dobili o vjeri – znači kako su se točno građani izjasnili. Ja ne vidim ovdje nikakvih nepoznanica, istaknuo je Plesac.
– Mi smo prvi puta postavili pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i to je jedno drugo pitanje koje mi ne možemo vezati uz ovo prvo. To mogu, kada se dodatni podaci objave, na temelju tih pitanja raditi dodatne analize i demografa i ostalih stručnjaka, ali sada je ovo posve jasno i nedvojbeno – koliko se ljudi izjasnilo kao katolici, a koliko ih se izjasnilo da su kršćani ili neke druge vjere. Nikakvih nejasnoća ja tu ne vidim, poručio je Plesac.
Plesac je komentirao i podatak da je po ovom popisu u postotku više Hrvata nego 2011. ali manje Srba i svih ostalih nacionalnih manjina.
– Ja ne mogu komentirati podatke koje smo dobili već samo način na koji smo ih dobili. Točno kako su se ljudi izjasnili na taj smo ih način kategorizirali i tabelirali i to je sve. Toliko se ljudi izjasnilo kao Hrvati, toliko kao Srbi, toliko kao Muslimani itd, znači potpuno realno stanje na terenu, naglasio je.
Plesac: Neupitno je da starimo, određene mjere se trebaju poduzeti što prije
Što se podataka o dobnom skupinama stanovništva tiče, Plesac kaže da su trendovi jasni.
– Neupitno je da starimo, starimo brzo i jasno je da se određene mjere trebaju poduzeti što prije, poručio je.
U svakom popisu bude i egzotičnih vjerskih, ali i nacionalnih opredjeljenja. Plesac kaže kako je imaginacija naših ljudi fascinantna.
– Fascinantna je imaginacija naših ljudi. I sama obrada podataka zbog toga teče nešto sporije nego što smo planirali, baš zbog te imaginacije. Imate nevjerojatne stvari – od toga da ljudi ne znaju gdje žive, da se žele popisati nekoliko puta da utvrde gradivo. Ali ima i imaginacije što se tiče nacionalnosti, bilo je toga i 2001., ali sad je eskaliralo. Ali kako su oni upisali tako smo mi to i na kraju tabelirali, stvarno je tu bilo svega, rekao je.
Sociolog Krunoslav Nikodem kaže kako ga nije iznenadio pad broja katolika u Hrvatskoj.
– Nema iznenađenja, rezultati su u skladu s rezultatima velikog europskog istraživanja vrijednosti koja periodično provodimo i rezultati popisa odgovaraju trendu polaganog opadanja broja katolika u Hrvatskoj, rekao je.
Marcelić: Rezultati su očekivani
Taj podatak nije iznenadio niti sociologa Svena Marcelića.
– To je nešto što možemo pratiti empirijski već duže vrijeme. Jednako tako znamo da je Hrvatska zemlja koja pripada zapadnome krugu, krugu relativno modernih zemlja, u procesu modernizacije koji među ostalim donosi i opadanje pripadnosti institucionalnim religijama te okretanje nekim alternativnim religijskim praksama, objasnio je Marcelić.
Marcelić je opovrgao teze da je broj katolika u Hrvatskoj opao zato što su se oni iselili u većem broju.
– Ta teza ne drži vodu. Znamo da se iseljava mlađe, radno sposobno stanovništvo koje nije tako tradicionalno, tako da bih ja čak rekao da postoji mogućnost da se oni nisu iselili da bi broj katolika bio još i manji u postotku, rekao je.
Živić: Hrvatska demografski osiromašuje
Demograf iz Vukovara Dražen Živić ističe kako podaci nisu iznenadili demografe, ali niti hrvatsku javnost budući da već godinama stručnjaci upozoravaju da Hrvatska demografski osiromašuje, da je osiromašenje sve brže te da će imati negativne implikacije na brojne segmenta života i rada.
– Ovim je rezultatima taj zamah depopulacije i potvrđen. Ništa nas tu nije iznenadilo, ništa se nije dogodilo što nismo očekivali. Unatoč svim pozivima da se intervenira u pitanje demografske revitalizacije pozitivnih pomaka nema, već bih ja rekao da se urušavamo sve brže. To nije prihvatljivo sa sastajališta hrvatskih nacionalnih interesa i mora se naći neko rješenja, poručio je dodavši da je kod nas došlo do tzv. inverzije piramide starosti.
– Populacijska nam je baza sve uža, a nadgradnja odnosno udjeli starijeg stanovništva postaju sve širi, kaže.
Marcelić: Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava
Marcelić je komentirao i manji broj Srba nego na prošlom popisu iz 2011.
– Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava, a koliko znam oni pripadaju i demografski starijim skupinama i što se toga tiče tu imamo vrlo jasne pokazatelje zašto broj opada. Što se situacije u Vukovaru tiče, tu nisam dovoljno upućen, znam da su na prošlom popisu bilin negdje rubno. Da li tu postoje neki dodatni poticaji za iseljavanje Srba ili je u prošlom popisu bilo nekih netočnosti kao što tvrdi Penava, ne znam kontekst, rekao je Marcelić. S njim se složio i demograf Živić.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše