Connect with us

Hrvatska

Zašto je sir u Italiji 10 eura, a u Hrvatskoj 149 kuna po kilogramu?

Objavljeno

-

Prije mjesec dana Vlada je reagirala na poskupljenja ograničenjem rasta cijena za devet prehrambenih proizvoda. Je li to utjecalo na nestašicu i je li kupnja tih proizvoda ograničena? Poštuju li trgovci Vladinu odluku? Što će biti za tri mjeseca, kada se cijene odmrznu? Zašto je hrana skuplja nego u susjednim zemljama?

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorila je sinoć na HTV-u na nestašicu mjerom zahvaćenog svinjskog mesa, dok je Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora Udruga trgovine HUP-a, rekao da su nestašice zasad djelomične, ali da će doći do stvarnih potraje li mjera dugoročno. Savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević rekao je pak da “nitko ne razmišlja da će ovo biti dugoročne mjere”. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac upozorio je da je cijena hrvatskih svinja najniža u Europi te da im proizvodnja pada.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević rekla je da ograničenje cijena potrošačima puno pomaže jer se radi o devet artikala koji se najčešće kupuju. Međutim, rekla je da, otkako je odluka stupila na snagu, nekih od njih ima znatno manje ili ih uopće nema.

“Potrošači se žale da svinjetine, lopatice s kostima i bez kosti ima jako malo ili je nema”, rekla je Knežević. “Najviše je prijava na ovo svinjsko meso. Svega ostaloga ima”, rekla je također.

Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora Udruga trgovine HUP-a, rekao je da će dugoročno doći do stvarnih nestašica, a da je to sada reducirano.

“Naše narudžbe, koje mi šaljemo proizvođačima, ne isporučuju se u stopostotnom obimu i to je djelomična nestašica u kratkom roku. Ako dugoročno potraju ove mjere, bojim se da će doći do stvarnih nestašica i da nećemo imati pojedinih artikala iz ovih paketa mjera”, rekao je Budimir.

Kao moguće rješenje predložio je direktnu pomoć ugroženim građanima, za razliku od ovih mjera kojima se, kako je rekao, pomaže svima – i onima kojima treba, i onima kojima ne treba.

Budimir je također rekao da miješanje u slobodu tržišta nije dobro te da trgovci to ne mogu pozdraviti. Međutim, dodao je, svjesni su situacije u kojoj se nalazimo pa su odluku Vlade prihvatili i provode je, iako bi mogla biti bolja.

“Mi trgovci na neki način smo prisiljeni da imamo neplanirane gubitke, što znači da smo prisiljeni prodavati robu ispod cijena po kojoj smo je nabavili”, rekao je Budimir.

Savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević rekao je da je Ministarstvo zadovoljno mjerama i njihovim provođenjem, te da će nakon najavljenog razdoblja ograničavanja oko Nove godine vidjeti kakva je situacija na svjetskom tržištu i Hrvatskoj pa odlučiti što dalje.

“Inflacija je učinila svoje i morali smo reagirati”, poručio je.

Knežević je rekla da u Hrvatskoj oko 30 posto kućnog proračuna ide na prehranu, što je ocijenila izuzetno visokim, te da još toliko ide na režije. S druge strane, navela je, prosjek europskih zemalja je 30 posto za sve skupa.

Budimir je rekao da se trgovci pridržavaju odluke i provode je. Osvrćući se na kritike zbog visokih cijena, istaknuo je da trgovci iz marže financiraju sva svoja davanja – plaće, režije, manipulativne troškove, prostore, parafiskalna davanja… Naglasio je i ulogu konkurencije.

“Mi jedni druge prisiljavamo. Ako jedan trgovac ide s nerealnim maržama, ima veliku cijenu, veliku zaradu, kako bi se to reklo, njega će drugi trgovac odmah ugroziti, srušiti cijenu”, rekao je Budimir.

“Cijena hrvatskih svinja najniža u Europi”
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac rekao je da je cijena hrvatskih svinja danas najniža u Europi – u odnosu na Njemačku su niže za 15 posto, a u odnosu na Španjolsku za 26. Naglasio je i da su im cijene električne energije i hrane porasle 100 posto.

“Naša marža ne postoji, ona je minus 2 kune po kilogramu. Rezultat toga je da se svinjogojstvo u Hrvatskoj polako urušava i proizvodnja nam pada. Ove godine proizvodnja će nam pasti 10 posto. Uvoz svinjskog mesa vam je u prvih sedam-osam mjeseci bio 13 posto veći nego što je bio prošle godine”, rekao je Kuterovac.

Ustvrdio je da postoji fama da moramo imati jeftinu hranu.

“Jeftinu hranu ćemo imati kad se građani vrate na selo i počnu si je sami proizvoditi. I onda ćete imati realnu cijenu”, rekao je Kuterovac.

Kuterovac je također poručio da je hrana nacionalni strateški interes.

“Pogledajte što se događa u svijetu. Pa sutra ćemo imati rat možda”, dodao je.

Lovrinčević je rekao da se radi o mjerama solidarnosti za građane te da je ideja bila da trgovci i proizvođači podjednako podnesu teret.

“Mislim da smo napravili kompromis oko cijena koje mogu funkcionirati, naravno, jedno kraće vrijeme. Nitko ne razmišlja da će ovo biti dugoročne mjere”, poručio je.

Zašto je u drugim državama jeftinije?
Odgovarajući na pitanje zašto su neki artikli jeftiniji u obližnjim zemljama nego kod nas, Knežević je navela primjer jednog sira uvezenog iz Italije, gdje mu je cijena 10 eura, a u Hrvatskoj 149 kuna po kilogramu.

“PDV na prehranu u Italiji je 4 posto. Kod nas je na taj sir PDV 25 posto”, rekla je Knežević.

“Slovenija ima porez 9,5, Njemačka ima 7, Francuska ima 5,5, a Velika Britanija i Irska imaju nulu. Zato su te cijene povoljnije u tim zemljama nego kod nas”, dodala je.

Poručila je da bi trebalo smanjiti stopu PDV-a te da bismo trebali imati dvije stope – jednu za prehranu i drugu za sve ostalo.

Lovrinčević je pak rekao da, kad god bi Vlada snizila stopu PDV-a na pojedine artikle, to ne bi utjecalo na konačnu cijenu.

“Tako da ispada da smo jednostavno spustili prihod državnog proračuna, a da se to nije odrazilo na konačnu cijenu i da nismo ništa napravili”, rekao je Lovrinčević.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Inflacija u EU ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao

Objavljeno

-

Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.

Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.

“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.

Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.

“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.

Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima

Objavljeno

-

By

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.

Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.

Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.

Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.

Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.

Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.

Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.

Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.

Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu