Hrvatska
Hrvati će na bankomatima podizati novčanice od 10 ili 20 eura
Uvođenjem eura 1. siječnja iduće godine s bankomata ćemo podizati novčanice od 10 ili 20 eura, a i traženi iznosi kao što su 50 i 100 eura isplaćivat će se u novčanicama od 10 i 20 eura, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Od 1. siječnja iduće godine euro će živjeti zajedno s kunom još dva tjedna kada će se na snazi biti dvojni optjecaj i kada će se i ostatak novca pri kupnji u dućanima za namirnice plaćene eurima ili kunama, vraćati u eurima.
Do uvođenja eura imamo još nepuna tri mjeseca, pri čemu će se u razdoblju od 15. do 31 prosinca uvesti beznaknadno podizanje kuna na bilo kojem bankomatu.
Ono će se zadržati do 15. siječnja kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na dostupnost gotovine u kunama, rekli su Hini iz Hrvatske narodne banke.
HNB je izdao i preporuku bankama da i u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2022. ukinu potrošačima naknadu za polog gotovog novca kune na svoje račune, kako bi se građani motivirali da i prije dana uvođenja eura polože kune na svoje račune.
Tako će se sredstva automatski konvertirati u eure i smanjiti vršna opterećenja na cijeli sustav u razdoblju nakon 1. siječnja, ističu iz HNB-a.
Nakon 1. siječnja i uvođenja eura velik broj bankomata bit će prilagođen za isplaćivanje eura, kada će nastupiti razdoblje ponovnog beznaknadnog podizanja gotovine na bankomatima klijentima drugih banaka, no sada eura, a ne kuna.
Bit će objavljena i interaktivna karta bankomata na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure.
Kada je u pitanju podizanje gotovine s bankomata nakon uvođenja eura, iz HNB-a kažu kako je uređeno da se u razdoblju od tri mjeseca od dana uvođenja eura, bankomati koji se koriste s jednom kasetom za isplatu novčanica isključivo pune apoenom od 10 eura, a bankomati koji se koriste dvjema ili trima kasetama za isplatu novčanica isključivo pune apoenima od 10 i 20 eura.
Iznimno od toga, bankomati koji se koriste četirima kasetama za isplatu novčanica mogu se puniti i apoenom od 50 eura, uz uvjet da se za isplate do visine manje ili jednake 100 eura uvijek isplaćuju apoeni od 10 i 20 eura. Za iznose više od 100 eura isplaćivat će se i apoeni od 50 eura uz uvjet da se iznos od 100 eura uvijek isplaćuje u apoenima od 10 i 20 eura. navode iz HNB-a.
Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura tijekom 2022. i početne potrebe, nabavili najviše euronovčanica od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i najviše distribuirati.
U tom prijelaznom razdoblju se očekuje i postupno privremeno gašenje bankomata tijekom prosinca, a planirano je da sve banke provedu prilagodbu svoje cjelokupne bankomatske mreže za isplatu eura do 15. siječnja, zbog modela prilagodbe bankomata na valutu euro.
Novčanice će biti uništene, a kovanice pohranjene
U prvih 12 mjeseci nakon uvođenja eura zamjena gotovine kune bit će moguća bez naknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, gdje će građani moći i pribaviti početne pakete eurokovanica.
Početni paket eurokovanica za građane sadrži 33 eurokovanice svih apoena ukupne vrijednosti 13 eura i 28 centi, a moći će se nabaviti za protuvrijednost od 100 kuna, kažu iz HNB-a.
No, postojat će ograničenja količine kovanica i novčanica koje će se moći zamijeniti bez naknade, što znači da će biti moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili kovanica, navode iz Ministarstva financija.
Iz HNB-a pretpostavljaju da će se, po uzoru na zemlje koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune, koje, ilustrirali su, ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih tramvaja, a tu je i više od 500 milijuna komada novčanica kune.
Novčanice kune će se paralelno s povlačenjem iz optjecaja uništavati na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihovog uništavanja te dalje zbrinjavati.
Suprotno od novčanica, kovanice kune će se čuvati u unajmljenim halama Ministarstva obrane u trajanju od tri godine, a potom će se primjereno zbrinuti, kažu u HNB-u.
Kovanice se čuvaju jer rok za zamjenu kovanica će biti tri godine od datuma uvođenja eura, ali neće postojati krajnji rok za zamjenu novčanica kuna u eure tako da će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci kunu moći zamijeniti za euro u HNB-u u bilo kojem trenutku u budućnosti, poručuju iz Ministarstva financija.
Do kraja godine otkovat će se 420 milijuna eurokovanica
Sredinom srpnja u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a kako je tada rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, do kraja godine planira se otkovati oko 420 milijuna eurokovanica.
Proizvodnja teče u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.
Na tržište se planira pustiti oko 3.700 tona kovanica, kao i oko 350 milijuna komada novčanica. To bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja.
Bankama i poduzetnicima niži troškovi poslovanja, bez značajnijeg utjecaja na turizam
Profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter za Hinu je ocijenio da će uvođenjem eura najviše profitirati banke te da je upravo to razlog zašto su one najveći proponenti za prelazak na euro.
“Sve ono što su se prije zvale devize, a najvećim dijelom se to odnosi na euro, će sada postati domaća valuta pa će im se osloboditi devizne rezervacije, imat će niže naknade, odnosno, niže troškove poslovanja s maticama”, rekao je Sajter.
Osim banaka, Sajter navodi da će prelazak na euro biti plus i poduzećima, odnosno tvrtkama koje posluju s inozemstvom, konkretnije poduzetnicima iz područja eurozone te poduzetnicima i tvrtkama koje uvoze ili izvoze iz eurozone, a da su pritom ostvarivale negativne tečajne razlike.
Na pitanje kako će uvođenje eura utjecati na turizam, Sajter ne očekuje znatniji utjecaj na turističku sezonu.
“Ne biraju turisti Hrvatsku zbog valute, već zbog mora, prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, osjećaja sigurnosti, zapravo svega onoga što Hrvatska nudi”, kaže on.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!