Hrvatska
Ministar Primorac: “Vjerujemo da Hrvatska neće u recesiju”

Može li se inflacija zauzdati i istodobno, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, izbjeći globalna recesija, ključno je pitanje o kojem se razgovara i na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Inflacija je i u Hrvatskoj dosegnula rekordnu razinu. Na pitanje hoće li se rast cijena napokon zaustaviti, odgovarao je sinoć ministar financija Marko Primorac.
Upitan ima li Vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je rekao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno, ne veseli.
“To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da, ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji. Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna, rekao je Primorac o rastu inflacije”, rekao je za HRT.
“Što se tiče paketa mjera, očekujemo kako se približavamo kraju godine, značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjiti i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko deset posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja”, rekao je ministar financija.
Ulazak Hrvatske u eurozonu i inflacija
“Sam ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0,2 do 0,4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura. Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo”, rekao je.
Primorac je komentirao činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju “zemlje tehničke recesije” u idućoj godini.
“Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle, naša procjena stope rasta je 0,7%, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU-a i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast”, zaključio je ministar Primorac.
Hrvatska
HRVATSKA NA UDARU / Stiže veliko zahlađenje, evo gdje će biti najgore

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.
Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.
Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.
U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.
Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.
Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.
Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.
Hrvatska
Sindikati objavili koliko je zaposlenika sudjelovalo u štrajku i najavili nove aktivnosti

Sindikati koji organiziraju cirkularni štrajk u obrazovanju i visokom školstvu izvijestili su u srijedu kako očekuju veliki odaziv na sutrašnji štrajk u pet slavonskih županija te najavili nove aktivnosti nakon Uskrsnih blagdana, uključujući i mogućnost višednevnog štrajka.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare kako je ugodno iznenađen odazivom na štrajk u četiri dalmatinske županije, u kojem je sudjelovalo 7200 članova i nečlanova sindikata.
U pet slavonskih županija djelujemo u 189 od ukupno 253 ustanove, a već sada vidimo da će se štrajkati u svim ustanovama u kojima djeluje naš sindikat, kao i tamo gdje ne djeluje ili smo zastupljeni s jednim ili dva člana, ustvrdio je Stipić.
Reagirajući na izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk u obrazovanju nije primjeren jer su im jako povećane plaće glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na “dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca”, koje je Vlada nagradila povećanjem plaća za 25 posto.
Je li primjereno da početna plaća općinskog suca početnika bude veća od najviše plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upitao je Kroflin dodajući kako o tome je li štrajk primjeren najbolje govori broj ljudi koji se odazivaju na štrajk, bez obzira na Vladino plašenje neplaćanjem dnevnica.
Naš resorni ministar, kada se trebao “laktariti” za poziciju naših koeficijenata i boriti se za naš sustav, taj posao nije radio već ga je prespavao, a zaposlenima u znanosti i visokom obrazovanju dosta je da budu “zadnja rupa na svirali,” rekao je Kroflin.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ocijenio je kako je ministar Radovan Fuchs postao “baba-roga” obrazovnog sustava, kojeg ne razumije, za kojeg nema empatiju i iz kojeg je odavno trebao otići.
Govreći o jučerašnjom štrajku u srednjim škoama u četiri dalmatinske županije, Turalija je kazao kako tamo njegov sindikat ima 89 podružnica, od kojih je štrajkalo 85.
Od 5128 zaposlenih u 85 škola imamo 2405 članova, a štrajkalo je njih 79,63 posto. Po našoj evidenciji, u štrajku je sudjelovalo i 1075 djelatnika koji nisu članovi sindikata, pa dolazimo do broja od ukupno 2990 osoba, koje su sudjelovale u štrajku, rekao je Turalija.
Najavio je da će sindikati odraditi cirkularne štrajkove do Uskrsa, nakon čega će nastaviti s akcijama, a ako bude trebalo organizirat će i višednevni štrajk.
Hrvatska
Stručnjak za sigurnost o Thompsonovom koncertu u Zagrebu: “Bilo bi lakše da su dva ili tri termina”

Podatak da je u manje od 24 sata prodano rekordnih 280 tisuća ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja ove godine, među pjevačevim obožavateljima vjerojatno izaziva euforiju, a javnim službama zadaje glavobolje jer treba takav događaj organizirati i osigurati.
Uostalom, u utorak je sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio da je kontakt s Perkovićevim menadžmentom uspostavljen, dok mediji pišu da će uskoro biti oformljen i sigurnosni stožer.
“Vremena ima, ali mora se početi odmah”, kazao je Božinović novinarima.
Iznimno velik i izazovan događaj
Na zagrebačkom Hipodromu održan je već niz velikih koncerata na kojima se skupilo i 70 do 80 tisuća ljudi. Prvi takav bio je koncert grupe The Rolling Stones 1998. godine, a zadnji u nizu nastup Eda Sheerana u ljeto prošle godine. Ti su koncerti brojem gledatelja bili značajno veći od 30.000 koliki je službeni kapacitet Hipodroma. Koncert Marka Perkovića Thompsona po svemu sudeći brojnošću publike nadmašit će taj kapacitet čak devetorostruko.
Ipak podsjetimo da je najviše ljudi na tom prostoru – čak milijun – bilo 1994. godine kada je ondje mislu služio papa Ivan Pavao II. prilikom svog prvog posjeta Hrvatskoj.
“Bit će to iznimno velik događaj, time i izazovan sa sigurnosnog stajališta. No, uvijek volim reći da je naš sektor sigurnosti – a to osim javnih službi, policije i sigurnosne agencije uključuje i zaštitarske tvrtke – može kvalitetno udovoljiti tom izazovu”, smatra stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.
“Hipodrom je zahvalan za organizaciju takvog događaja”
Pritom je najizazovnije to što će skoro tristo tisuća ljudi u jednom trenutku biti na istoj lokaciji. No, Marjanović napominje da ne treba promatrati samo mikrolokaciju Hipodroma.
“Pod posebnom paskom bit će cijeli grad, sve prilazne ceste i ulice. Bit će potrebna posebna regulacija prometa. Sve je to vrlo zahtjevno, ali ufajući se u iskustvo nadležnih tijela, mislim da će sve biti dobro odrađeno.”
Hipodrom je, dodaje Marjanović, zahvalan za organizaciju takvog događaja jer, iako u gradu, ipak je disociran.
“Nije unutar samog naselja, prostran je, a ima omeđene pristupe dijelom i po prirodnoj konfiguraciji. Uz pretpostavku kvalitetne organizacije unutarnjeg prostora događanja, ondje se, na određen način, može napraviti sterilna zona. Odnosno, kad se postave punktovi i sve to regulira, da se uspostavi režim sigurnosti i da svatko tko ulazi unutra može biti pregledan”, ističe Marjanović dodajući da je koncert sa sigurnosnog aspekta još zahtjevniji jer se sam Thompson često spominje u kontekstu koji izaziva polemike.
“Već neka jača petarda može izazvati stampedo”
“Dobro znamo što u tim okolnostima znači toliki broj ljudi, što znače evakuacijski putevi i dobra kontrola ulaska u štićeni prostor. Već u slučaju eksplozije neke jače petarde mogao bi se dogoditi stampedo. To su te neke izazovne stvari koje će, vjerujem, organizator sustava sigurnosti imati u vidu”, dodaje.
Marjanovića smo pitali bi li bilo jednostavnije ili možda kompliciranije da ipak budu dva koncerta. Uostalom, sam izvođač i njegov tim tražili su dva termina, isprva i tri, a dobili jedan.
“Sama logika kaže da bi bilo mudrije, a sa sigurnosnog aspekta i lakše, da su dva ili tri termina i da manji broj ljudi u isto vrijeme bude tamo. No, mislim da je u pitanju nešto drugo. Da je koncert pred 80 tisuća ljudi, a ne pred 280 tisuća, tada to ne bi odjeknulo u cijelom svijetu, nego ipak malo uže. Na ovaj način to će biti svojevrsni rekord pa je intersantno da se ta vijest širi svijetom. Ipak, mislim da bi sigurnosni zahtjevi bili zadovoljeni i u jednoj i u drugoj varijanti”, napominje Marjanović.
Pritom objašnjava kako će zbog dolaska skoro 300 tisuća ljudi, a možda i više, biti potrebno osigurati dovoljno pristupnih pravaca, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, parkirališnog prostora, sanitarnih čvorova… I da će to, u smislu veličine događaja, biti značajan dan za Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin3 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…