Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.

Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.

Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.

“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.

Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.

Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.

U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.

Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.

Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.

Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.