Svijet
Ogromna nestašica lijekova u Njemačkoj: Oko 300 ih nije dostupno
Oko 300 različitih lijekova trenutno nije dostupno – samo u Njemačkoj. Većinom je dostupna alternativa, ali ne uvijek. Problem postoji širom svijeta.
I u apotekama u Njemačkoj pacijentima sve češće kažu: “Taj lijek trenutno nije dostupan”. Na popisu Saveznog instituta za lijekove i medicinska sredstva (BfArM) nalaze se lijekovi za HIV, kao i inzulin koji ljudi s dijabetesom tipa 1 moraju redovito ubrizgavati. U Njemačkoj postoje uska grla s isporukama narudžbi, ali prema BfArM-u još uvijek nema problema u opskrbi pacijenata, piše Deutsche Welle.
“Usko grlo u isporukama je prekid isporuke uobičajenog obujma za koji se očekuje da će trajati duže od dva tjedna ili značajno povećana potražnja koja se ne može adekvatno zadovoljiti”, navodi se na web-stranici tog Saveznog zavoda.
Ovdje je posebno važno postoje li alternativni preparati za terapiju i jesu li ti lijekovi trenutno na tržištu. Ali kratkoročni problemi s isporukom također predstavljaju značajan dodatni teret za apoteke, jer čak i ako su alternative dostupne, prvo ih treba pronaći i nabaviti.
Pored toga, to stvara stres pacijentima: možda su godinama uzimali isti lijek, a sada se od njih iznenada traži da pređu na drugi lijek – samo zato što tog njihovog lijeka nema na tržištu.
Sve duži popis lijekova kojih nema
Osim inzulina i lijekova protiv HIV-a, nedostaju i antibiotici, sprejevi za astmu, lijekovi protiv visokog tlaka, protiv karcinoma, protiv epilepsije, pa čak i ibuprofen i paracetamol, i tako dalje…
Pritom nisu svi aktivni sastojci u različitim lijekovima nužni za liječenje pacijenata. “Na primjer, od više od 250 izvještaja o uskim grlima u isporuci, samo 10 izvještaja se tiče aktivnih sastojaka koji su kritični za liječenje”, navodi BfArM.
Martin Scherer iz DEGAM-a, Njemačkog društva za opću i obiteljsku medicinu smatra da najvažnijih lijekova ima dovoljno, barem u Njemačkoj:
“Uska grla u isporuci nisu razlog da ja kao doktor propisujem veća pakiranja. To bi moglo biti čak i opasno, jer se osjetljive vrijednosti kao što su krvni tlak, razrjeđivanje krvi ili vrijednosti štitne žlijezde moraju redovito provjeravati kao i doza lijeka”.
Problem postoji širom svijeta
Zemlje širom svijeta su pogođene nestašicom lijekova. Koliko su ozbiljni problemi za svakog pojedinca ovisi ne samo od toga o kojoj bolesti je riječ.
Ljudi koji pate od raka ili dijabetesa, na primer, ili HIV-pozitivni pacijenti moraju hitno i redovito uzimati lijekove. Ako se tretman prekine ili čak potpuno obustavi, to može dovesti do komplikacija.
Prema British Medical Journal (BMJ), nedostatak lijeka remifentanil u Velikoj Britaniji već ima posljedice: opioid, koji u tijelu djeluje samo kratko vrijeme, koristi se pri operacijama. Ovim preparatom pacijenti se brže oporavljaju od anestezije. Tako se mogu izbjeći dugotrajni neželjeni efekti. Međutim, sada postoje problemi s isporukom.
U međuvremenu je i Vijetnam zabrinut zbog nedostatka važnog lijeka koji se koristi pri operaciji srca.
Afrika: Posebno pogođena djeca
U mnogim afričkim zemljama je situacija još puno gora. Tamo ionako postoji ozbiljan nedostatak lijekova. Situaciju dodatno otežavaju dijelom uska grla u isporuci. Prema Centru za istraživanje infektivnih bolesti Sveučilišta u Minnesoti (CIDRAP) manjka oko četiri milijuna doza cjepiva protiv rotavirusa.
Ovo posebno pogađa djecu u Keniji, Tanzaniji, Senegalu i Kamerunu. Rotavirusna infekcija izaziva dijareju kod male djece, što dovodi do dehidracije njihovog tijela. Kao rezultat toga, više od dva milijuna djece mora biti hospitalizirano svake godine.
Problem s lijekovima za HIV
HIV se liječi takozvanim antiretrovirusnim lijekovima. Do sada je to dobro funkcioniralo, barem u industrijaliziranim zemljama.
U zemlji kao što je Indija, na primjer, gdje je stopa infekcije posebno visoka, postoji mnogo manje mogućnosti liječenja. Antiretrovirusni lijekovi su jednostavno preskupi. U Njemačkoj, liječenje HIV-pacijenta godišnje košta između 20.000 i 30.000 eura.
U Indiji, međutim, mnogi ovise o besplatnim lijekovima za HIV. Iako ih ima i u privatnim apotekama, rijetko tko u toj zemlji može ih sebi priuštiti. Distribuiraju se u državnim antiretrovirusnim centrima. A ako više nema lijekova za HIV, ne mogu se opskrbiti ni privatne apoteke ni državni centri.
Lepra, ujedi zmija…
Širom svijeta postoje i brojne bolesti koje su Europljanima strane. Bez medicinskog tretmana, mnoge od njih mogu biti fatalne. Ovo uključuje, na primer, Hansenovu bolest, poznatija kao – lepra. Drugi primjer su ujedi zmija, koji nisu neuobičajeni u Indiji. Oni također mogu biti smrtonosni, ako potrebni lijekovi nisu dostupni.
Na tržištu lijekova je sve veća monopolizacija. Ako se farmaceutske firme nađu u nevolji, to može imati ozbiljne posljedice – jer često nema drugih kompanija koje bi mogle odmah nastaviti proizvodnju.
Mnogi lijekovi se proizvode u Aziji jer su tamo troškovi proizvodnje mnogo niži. Premještanje proizvodnih kapaciteta u Europu nije moguće preko noći. Globalizacija ima svoju cijenu: “U globaliziranom svijetu, farmaceutska proizvodnja također ovisi od globalnog razvoja”, kaže Scherer. “Na primer, ovisi od međunarodnih problema sa sirovinama, povećanja cijena i poteškoća u transportu, na primer iz Kine ili Indije. Osim toga, i rastući troškovi energije utječu na opskrba lijekovima.”
Mnoge okolnosti dovode do toga da proizvodnja lijekova kratkoročno stagnira ili čak mora biti zaustavljena. Odgovarajuće alternative tada često nisu dovoljne. I tako doktori i farmaceuti, farmaceutske kompanije i proizvodne kompanije moraju uvijek iznova žonglirati s postojećim resursima i nadati se da je nestašica lijekova samo kratkoročna.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše