Svijet
WWF: Sada je posljednji trenutak za sprječavanje klimatske katastrofe
Nakon još jedne godine klimatskih razaranja diljem svijeta, svjetska organizacija za zaštitu prirode poziva na velike pomake u financiranju prilagodbe i gubitka i štete za uspješan i pravedan ishod COP-a 27
ZAGREB, 4. studenoga 2022. – U godini koja će ostati zapamćena po najvećim sušama u povijesti, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva na jasan i odlučan prijelaz s apstraktnih obećanja na stvarna djelovanja uoči otvaranja Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP27 koja u nedjelju počinje u egipatskom Sharm El-Sheikhu. WWF upozorava globalne čelnike da se klimatska kriza kreće brže od našeg odgovora na nju te da ljudi i mjesta diljem svijeta ispaštaju zbog katastrofalnih posljedica nedjelovanja.
„Opseg klimatske katastrofe već je jasan diljem svijeta, uništava živote i sredstva za život, a biološku raznolikost ubrzano gubimo. Skrenuli smo s kursa da zadržimo zagrijavanje na 1,5°C i vrijeme za poduzimanje transformativnih radnji kako bismo izbjegli najstrašnije i nepopravljive štete za društvo i ekosustave nam istječe“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Nakon godine nezapamćenih poplava u Pakistanu koje su ostavile trećinu zemlje pod vodom, a dok su ostali dijelovi svijeta opustošeni toplinskim valovima, sušama, požarima i sve jačim tropskim olujama, WWF poziva čelnike da osiguraju napredne sporazume o prilagodbi i financiranju gubitaka i šteta. Ranjivim zajednicama i zemljama je hitno potrebna pomoć, te je ključno je da se međunarodna zajednica ujedini kako bi im pomogla u prilagodbi, izgradnji otpornosti i rješavanju nepravednih troškova klimatske krize.
„Ostaje veliki jaz između onoga što je potrebno, što su zemlje obećale i onoga što se zapravo događa u smislu smanjenja emisija, izgradnje otpornosti i pružanja potpore zemljama s niskim prihodima. Klimatsko financiranje ostaje u rascjepu. Čak i kad potražnja za financijskom potporom koja bi omogućila zemljama da se prilagode klimatskim katastrofama raste, sredstva pristižu na kapaljku“, kaže Kalauz.
Svjedočili smo brojnim požarima, nestašicama vode i općenito najvećoj suši i u našoj regiji. Katastrofalni prizori riječnih korita, a s druge strane neviđenih poplava, isticali su se među vijestima proteklog ljeta. Nezapamćeni su i prizori presušenog jezera na zagrebačkom Bundeku. A četiri najvažnije rijeke na europskom kontinentu – Dunav, Po, Rajna i Visla – suočile su se s rekordno niskim razinama, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa čak i opskrbi pitkom vodom.
“Nemamo više vremena za odgode i izgovore! Republika Hrvatska već tri godine donosi takozvani klimatski paket, i opet sve ostaje na praznim obećanjima, paket nismo vidjeli. Republika Hrvatska je kao članica EU obavezna slijediti EU regulativu kada je zaštita okoliša u pitanju, i treba biti primjer zemljama u regihi, što i građani očekuju. Ako želimo zaustaviti klimatsku krizu, države moraju ispuniti prošla obećanja i povećati svoje ambicije i djelovanje. Svaka izgubljena godina dovodi sve više ranjivih ljudi u opasnost,” naglašava Kalauz.
Klimatska kriza uzrokuje gubitak prirode, a uništavanje prirodnih ekosustava zauzvrat potiče klimatsku krizu. Priroda, međutim, treba biti dio rješenja. Rješenja koja se temelje na prirodi moraju biti ugrađena u klimatske akcije. To će biti najbolji iskorak uoči UN-ove konferencije o bioraznolikosti (COP15) koja se održava u prosincu u Montrealu. To će ujedno biti posljednja prilika čovječanstva da ponovno uspostavi svoj narušeni odnos s prirodom.
„U situaciji kada se svijet suočava s najozbiljnijom energetskom klimom u skorijoj povijesti, potrebno je da urgiramo, svatko u svojoj zemlji, da se preusmjerimo na obnovljive izvore energije i smanjimo emisije štetnih plinova. Tako ćemo sebi osigurati dodatno vrijeme da se bavimo gorućim pitanjima za opstanak planeta – očuvanje bioraznolikosti i život u skladu s prirodom“, dodaje Kalauz.
Za snažan ishod na COP27, WWF poziva Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama da osigura da grupe civilnog društva mogu u potpunosti sudjelovati na konferenciji. Sve bi rasprave trebale uzeti u obzir i iskoristiti stručnost koju su razvile skupine civilnog društva i autohtoni narodi diljem svijeta u suočavanju s izazovima koje donosi klimatska kriza.
Budući da se konferencija održava u kontekstu geopolitičkih tenzija i povećanog fokusa na energetsku sigurnost diljem svijeta, WWF poziva zemlje da se udruže kako bi postigle snažne rezultate koji će osigurati rješenja za sigurnu budućnost. Bez brze transformacije naših energetskih, prehrambenih, transportnih i sektora korištenja zemljišta kao i uklanjanja ovisnosti o fosilnim gorivima, geopolitičke tenzije samo će se pogoršati.
Svijet
Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu
Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.
Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.
Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.
Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.
Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti
Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.
Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.
Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.
“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.
Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.
Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.
No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.
“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.
Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.
“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”
Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.
Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…