Hrvatska
Klimatolog Güttler: Jadran ima potencijala narasti još pola metra
Sutra u egipatskom Sharm el Sheiku počinje COP 27, UN-ova Konferencija o klimi. Jesu li međunarodne konferencije o borbi protiv klimatskih promjena samo poligon za pranje savjesti političara ili platforma za međunarodni konsenzus oko potrebe novih politika za zaštitu od njih?
Ima li uopće efikasnih načina za zaustavljanje zagađenja? Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Kakve će biti posljedice toga? Je li energija budućnosti ipak u nuklearkama? Zašto je Europa najugroženija klimatskim promjenama?
“Na ovogodišnjem COP-u neće se ništa značajnije dogoditi”
Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a kazao je u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” kako se iza svakog COP-a postavlja pitanje ima li smisla organizirati novi COP. Većina COP-ova su razni dijalozi, rasprave, nekada se čak dogovaraju neke sekundarne teme.
– Iritiraju javnost, zainteresirane građane i znanstvenike, međutim, postoji jedna bitna stvar, koji je potrebno naglasiti. A to je ta točka jedanput u godini, kada se okupe svi predstavnici država, ne samo država, već i nekih zajednica, koje su inače podzastupljene u javnoj raspravi. I oni ipak tamo mogu dobiti svojih deset minuta i reći što žele svjetskim vođama, poručio je Güttler.
Dodao je da se na ovogodišnjem COP-u neće ništa značajnije dogoditi.
U Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije
Klimatolog Güttler istaknuo je kako u zadnjih desetak godina na tržištu i industriji ipak postoji smanjenje troškova proizvodnje instalacija obnovljivih izvora energije. Danas je situacija mnogo bolja nego 2012. ili 2002. godine kada su ti sustavi bili nepouzdani ili skupi.
– Mi danas imamo sustave koji su pouzdani i jeftini, koji se mogu instalirati na velikom području, naglasio je.
Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Güttler je poručio da ove godine u Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije, no veliki je porast solarne energije.
Samo je u Njemačkoj u listopadu ove godine instalirano petsto megavata novih kapaciteta proizvodnje električne energije iz solarne energije. Dodao je da Europa još uvijek ima dosta neiskorištenih proizvodnih kapaciteta, primjerice vjetra.
Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra
Klimatolog iz DHMZ-a kako se osjete posljedice klimatskih promjena.
– Do kraja stoljeća Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra. Neće Hrvatska stati 2100. godine. Porast mora je nešto što ne možemo zaustaviti. Možemo usporiti, rekao je Güttler.
Što se tiče atmosfere, u kombinaciji visokih temperatura i niskih količina oborina, savršena su uvjeti za požare. Ova, 2022. katastrofalna je godina što se tiče požara.
Hrvatska ima nalazišta pitke vodu, međutim, ove godine došlo je do redukcija vode u nekim mjestima. S klimatskim promjenama dolazimo do situacije da će redukcije biti češće.
Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj
Güttler iz DHMZ-a osvrnuo se i na česte tuče na području Europe. Dodao je kako je ove godine količinaa tuče u Europi veća, nego u Sjedinjenom Američkim Državama.
Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj, u svibnju je uništila veliki broj staklenika. Tuča se ne može zaustaviti.
Cilj meteorologa je da dan ili dan prije tuče upozore građane na rizik od tuče.
“Postoji signal tople zime”
Kakva nas zima čeka? Güttler je istaknuo kako postoji signal tople zime.
– Imali smo ekstremno topao listopad na većem dijelu područja Hrvatske. Početak studenog također je topliji od prosjeka, poručio je.
Bit će situacija kada će biti hladnijeg prodora zraka, ali tendencija je da ćemo imati relativno normalnu ili topliju zimu.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega