Connect with us

Hrvatska

SVE VIŠE STRANIH STUDENATA U HRVATSKOJ Najpopularnija Medicina, najbrojniji Francuzi i Nijemci

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima 1715 što je porast od 20 posto u odnosu na lani, premda se hrvatska sveučilišta nisu proslavila i nazaduju na najobuhvatnijoj ljestvici svjetskih sveučilišta. 

Times Higher Education (THE) ljestvica obuhvaća 1600 svjetskih sveučilišta u 99 zemalja, pri čemu su splitsko i zagrebačko sveučilište na njoj su rangirani između 1001. i 1200. mjesta, a Sveučilište u Rijeci nalazi se iza 1200. mjesta.

Prema podacima Sveučilišnog računskog centra (SRCE) na visoka učilišta u Hrvatskoj upisano je 1715 stranih studenata.

Tu je brojku Hini dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), a ona obuhvaća isključivo studente stranog državljanstva koji redovno upisuju i pohađaju fakultet u Hrvatskoj.

Ukupan broj studenata pada

Za njih nije evidentirana dolazna mobilnost na 114 visokih učilišta koja koriste Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), što se tumači kao da su studenti u Hrvatskoj, kazalo je Hini Srce.

Prethodne akademske godine, 2021./2022., bilo je 1427 takvih studenata, od kojih je 1311 imalo samo strano državljanstvo, dok ih je 116 imalo dvojno državljanstvo – uglavnom hrvatsko i još jedno. Tako se broj upisanih stranih studenata na hrvatskim sveučilištima u godinu dana povećao za 20 posto.

Što se tiče studenata u Hrvatskoj ukupno, u akademskoj godini 2020./2021. bilo ih je 161.077 – barem prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje obrađuje Agencija za znanost i visoko obrazovanje. To je najniži broj studenata još od 2013. kada ih je bilo 166.061, što znači da se studentska populacija tijekom sedam godina smanjila za tri posto.

Medicina najpopularnija

Na službenim stranicama MZO-a navedeno je 116 studijskih programa na engleskom jeziku. U to su uključeni programi državnih i privatnih sveučilišta i visokih učilišta. U Zagrebu je dostupno 67 takvih programa, u Splitu 20, u Rijeci 14, u Dubrovniku sedam te u Osijeku šest.

Na Medicinski fakultet u Splitu upisano je najviše stranih studenata u Hrvatskoj, njih 247, a iza njega slijede medicinski fakulteti u Rijeci, 219, i u Zagrebu, 186. Veterinarski fakultet u Zagrebu broji 148 aktivnih upisa.

Između 50 i 90 studenata upisano je na RIT Croatia u Dubrovniku, Medicinski fakultet u Osijeku i Ekonomski fakultet u Splitu, zagrebačko Sveučilište VERN i Visoko učilište Algebra te Zagrebačku škola ekonomije i managementa, s pravom javnosti i Stomatološki fakultet u Zagrebu.

Najbrojniji Nijemci i Francuzi

Nijemci su najbrojniji stranci na našim fakultetima. Njih 473 aktivno studira u Hrvatskoj, a slijede ih Francuzi i Slovenci sa 132 upisana studenta. To je gotovo polovica ukupnih stranih studenata na našim fakultetima. Uz njih su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine, njih 119, te Izraela, 93, i Crne Gore, 66. Od susjeda nam također dolazi i 37 studenata iz Srbije te njih 15 iz Mađarske.

Iz EU-a dolaze i 54 Talijana, 50 Španjolaca te 37 Norvežana, dok je po 30 upisanih studenata iz SAD-a i Velike Britanije te njih 22 iz Rusije.

“Teška prilagodba, profesori susretljivi”

Nepalac Rajesh Rimal nedavno je završio magisterij iz Automobilskog računarstva i komunikacija na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku. “Iskreno, nisam uopće razmišljao o studiranju u Hrvatskoj” priznao je Rajesh Hini.

Početni mu je plan bio nastaviti svoj studij strojarstva u inozemstvu. Iako je bio svjestan ranga hrvatskih sveučilišta, na dolazak ovdje odlučio se naišavši za vrijeme pandemije koronavirusa na FERIT-ov kolegij koji ga je zainteresirao. “Pretraživanje i proučavanje opsega ovog studija potaknuli su me da se prijavim”, dodaje Rajesh.

Kako ne govori hrvatski jezik, najveći mu je problem predstavljalo to što je većina dostupnih resursa za kolegije bila na hrvatskom – iako je smjer koji je studirao bio na engleskom jeziku. Prilagodba je bila teška, ali profesori su bili na raspolaganju te su ga motivirali i poticali. To mu je pomoglo da kolegije položi u roku i s dobrim ocjenama.

“Nije bila prvi izbor, ali nije ni skupa”

Hrvatska nije bila prvi izbor ni Brazilcu Nicholasu Andradeu Mulleru da Silvi, studentu Razvoja računalnih igra na Algebri.

Područje za koje se specijalizira nije česta pojava, ali našao ga je na Algebri, a za Hrvatsku se odlučio i jer je to unutar njegovih ekonomskih mogućnosti. “Nije skupo za one koji dolaze iz siromašnijih zemalja te da je dosta sigurna zemlja i nudi se mnogo studentskih poslova”, rekao je Hini Nicholas koji razmišlja i o upisivanju doktorata.

“Za Split sam znao od prije”

Za razliku od Rajesha i Nicholasa, Norvežanin Casper Venstad upisao je medicinu u Splitu jer je za Split znao od prije.

Kvote za upis na studijima medicine u Norveškoj dosta su male pa puno Norvežana medicinu studira vani. “Ugled splitskog sveučilišta raste iz godine u godinu”, kazao je Hini Casper objašnjavajući zašto je umjesto Norvežanima bliskijima Poljske, Češke i Mađarske odabrao baš hrvatsko sveučilište. “Uspoređujući iskustva s kolegama iz različitih sveučilišta i zemalja, spoznao sam da naše Sveučilište dobro stoji”, dodao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu