ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKA NADBISKUPIJA: Mario Karadakić i Mladen Protić zaređeni za đakone Zadarske nadbiskupije
Zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić zaredio je Maria Karadakića i Mladena Protića za đakone Zadarske nadbiskupije tijekom svečanog misnog slavlja koje je predvodio u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u župi Prikazanja BDM u Kistanjama u subotu 5. studenoga.
Suslavilo je približno 40 svećenika među kojima su bili i svećenici janjevačkog podrijetla, jer je đakon Karadakić podrijetlom Janjevac čija obitelj živi u Kistanjama.
Uz župljane Sukošana, na svečanost u Kistanje koje se naziva novo Janjevo pristigli su Janjevci iz svih dijelova Hrvatske, od Dubrovnika do Zagreba, želeći podržati buduće svećenike u radosti zbog još jednog duhovnog zvanja janjevačkog podrijetla, Karadakića, koji trenutno obavlja službu tajnika zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Budući da je Karadakić diplomirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, bila je mogućnost i ponuda da se Mario zaredi za đakona u Rimu. „Ali, nadbiskup Puljić jako je želio da ređenje bude u Kistanjama. Nadbiskup je radost toga velikog čina, toga lijepog dara i milosti želio podijeliti sa svom braćom i sestrama i zajednicom u Kistanjama“ rekao je mons. Zgrablić u obraćanju zajednici Janjevaca u Kistanjama koji su poznati po velikom broju duhovnih zvanja. Tom nizu najnovije se priključio i Karadakić. Događaj ređenja u njihovoj župi, koje je prvo održano u Kistanjama, dodatno je ohrabrenje podizanju njihovog života u Hrvatskoj gdje se većina stanovnika te najstarije hrvatske dijaspore 1990.-ih godina trajno nastanila odlazeći s Kosova.
„Zadarski prezbiterij čiji ste članovi po đakonskom ređenju prima vas s velikom radošću“ poručio je koadjutor Zgrablić Karadakiću i Protiću, prenijevši im pozdrave i molitvenu blizinu nadbiskupa Puljića te mostarsko – duvanjskog biskupa Petra Palića, njegovim janjevačkim sunarodnjacima u Kistanjama.
Bilo je predviđeno da đakonsko ređenje predvodi nadbiskup Puljić, no on je bio spriječen zbog trenutno zdravstvenih razloga, pa je već pripremljenu propovijed nadbiskupa Puljića tijekom homilije pročitao koadjutor Zgrablić.
Sakrament Svetoga reda đakonata, prezbiterata i biskupstva u službi je kršćanske zajednice, poručio je mons. Puljić, istaknuvši: „Svim sakramentima zajedničko je da ih je ustanovio sâm Gospodin Isus i da im je dao spasiteljski sadržaj. Đakonatje prvi stupanj sakramenta Svetoga reda. Očituje se u službama Riječi, oltara i ljubavi. To su tri velike i zahtjevne službe koje traže potpuno predanje“.
Celibat pomaže da se te službe mogu činiti nepodijeljena srca, a đakoni će razvijati duh molitve za Crkvu i cijeli svijet te bogoslužje časova.
„Crkva kojoj poklanjaju svoj život i na raspolaganje stavljaju svoje darove i talente nije neka samoupravna zajednica niti demokratsko društvo u kojem se zakoni i propisi izglasavaju mehanizmom većine. Crkva je Božja zajednica vjernih Isusovih učenika koja je od Isusa primila unutarnji hijerarhijski ustroj s proglašenim ustavom na Gori blaženstava“ istaknuo je mons. Puljić. Zbog toga đakoni tijekom obreda svoje ruke stavljaju u biskupove ruke i tako na vidljiv način pokazuju da prihvaćaju red, disciplinu i ustroj Crkve.
„Tim činom đakoni usvajaju crkveno uređenje koje ne priznaje samoupravna ili demokratska načela ovoga svijeta, nego bez ikakvih uvjeta obećavaju poštovanje i poslušnost. Ne samo meni, nego i mojim nasljednicima. Ne samo za jedan dan, jednu godinu ili određeno vrijeme, nego do smrti. U poslušnosti i celibatu do konca života. Otajstvo je to veliko, rekao bi sv. Pavao. Ali, to otajstvo, koliko god izgledalo slabašno i klimavo, snaga je Crkve. I ne oslanja se na naše ljudske slabosti, nego na zagovor neba i pomoć odozgor“ poručio je mons. Puljić. Zbog toga se tijekom ređenja moli pomoć i zagovor nebeske Crkve.
„Zbog utjecaja sekularizma i pretjeranog aktivizma, postoji opasnost da se zanemari duhovnost i molitva. Stoga Crkva, kao dobra majka i učiteljica, obvezuje i potiče ređenike neka ‘pobožno i vjerno slave Kristova otajstva’ u znaku poznatog tropleta ‘Vjeruj što razmatraš, druge poučavaj što vjeruješ i sam vrši ono što druge poučavaš’“, obredni poticaj koji se izriče i na đakonskom ređenju, rekao je mons. Puljić.
Ohrabrivši ređenike da budu vjerni i odani službenici Crkve obdareni poniznošću, postojanošću, vjernošću i pouzdanjem u Boga, nadbiskup Puljić je poželio: „Obilovala u njima svaka vrsta kreposti te svjedočanstvom dobre savjesti ustrajali nepokolebivo uz Krista Gospodina“.
Nadbiskup Puljić podsjetio je da su Karadakić i Protić uz svoju molbu i Ispovijed vjere, pod prisegom izjavili i potpisali da bez prisile i straha, svjesno i slobodno žele primiti sveti red đakonata. Izjavili su da shvaćaju što je celibat i da će tu crkvenu disciplinu čuvati nepovrijeđenom do kraja života. Potpisali su i obvezu bezuvjetne poslušnosti zakonitoj crkvenoj vlasti.
Ređenje je održano na spomendan bl. Serafina Kodića Glasnovića čije se moći nalaze i u župi Kistanje.
Bl. Serafin Kodić rođen je 1893. u Janjevu, a mučenički je umro 1947. u Leshu. Bl. Serafin i bl. Anton Muzić (Vrnavokolo, 1921. – Skadar, 1948.) su žrtve zločinačkog komunističkog režima u Albaniji. Njih dvojica s još 36 albanskih mučenika proglašeni su blaženima 5. studenoga 2016. u Skadru.
„Osobito je bilo dirljivo na toj ceremoniji gledati kardinala Ernesta Simonija, koji je tijekom 25 godina zatvora proživio strašnu torturu komunizma, a dva puta bio je osuđivan na smrt. On je na dan beatifikacije imao čast pronijeti katedralom svete relikvije svojih supatnika s kojima je u teškim danima progona Crkve pružio divno svjedočanstvo mučeništva. Papa ga je stoga imenovao kardinalom 19. studenog 2016.“, podsjetio je mons., Puljić, preporučivši đakone Marija i Mladena zagovoru blaženika Serafina i Antona.
Kada je pročitao propovijed nadbiskupa Puljića, mons. Zgrablić uputio je i osobnu pastirsku riječ podrške novim đakonima. Podsjetio je da je ove godine i sâm primio sveti red episkopata te je promišljao o daru Svetoga reda.
Obredni čin toga sakramenta „nije samo lijepa molitva, nego svaki sakrament ima veliki učinak u našem životu. U trenutku kada zazivamo Duha Svetoga događa se čudo Božje ljubavi u kojem Duh Sveti pretvara obični kruh i obično vino u uskrslu stvarnost kruha i vina, da bismo se time mogli nahraniti i da bismo mi mogli više rasti u Kristu, da budemo što kaže sv. Pavao: ‘Ne živim više ja, nego Krist živi u meni’. Bog nas želi pobožanstveniti. Svaka euharistija čini čudo u našem životu ako je vjerom prihvaćamo“ rekao je mons. Zgrablić.
Crkva zaziva Duha Svetoga, Božje ugodnike i cijelo Nebo i na đakonskom ređenju, da Duh Sveti siđe na ređenike, „da se dogodi promjena vaše naravi, vašeg života. Da kroz taj sveti red postanete Isusove ruke, Isusovo srce, Isusove misli, za naše dobro i spasenje svijeta“ poručio je mons. Zgrablić.
Koadjutor je pojasnio i navještaj evanđelja čija riječ „na prvi pogled izgleda malo nerazumljivo“.
Naime, Isus kaže svojim učenicima: „Napravite sebi prijatelje od nepoštenog bogatstva, pa kad ga nestane, da vas prime u vječne šatore“.
„Zbunjujuće je kad nam Isus govori da napravimo sebi prijatelje od nepoštenog bogatstva. Pošteno je kada mi steknemo nešto našim trudom, radom, marom i to imamo. To je djelo naših ruku. Tako možemo poštenjem, uz veliko odricanje i trud, sagraditi kuću, kupiti prijevozno sredstvo.
Nepošteno bogatstvo znači bogatstvo koje mi imamo, koje nosimo, a mi ga nismo stekli našim ljudskim sposobnostima. Stoga ispada kao da je nepošteno to što imamo, a nismo ga stekli našim trudom.
Toga bogatstva ima puno u našem životu. Naše najveće bogatstvo je život. Nepošteno bogatstvo koje smo mi primili je naš život. Gospodin nam ga je poklonio bez naše zasluge. Vjera je najveće blago koje nosimo u životu. To je nepošteno bogatstvo, jer to je Božji dar koji nam Gospodin besplatno daruje. To su tolike milosti koje primamo u život“ poručio je koadjutor Zgrablić, rekavši da se u tom kontekstu može promatrati i dar ređenja: „Đakonat je nepošteno bogatstvo koje vam Gospodin daruje iz svoje ljubavi“.
Ređenike je Bog pogledao prije nego oni njega, Bog je pozvao i izabrao njih prije nego oni njega.
„Kada nestane bogatstvo koje smo primili od Boga, kad nestane ta služba, naša vjera, naš zemaljski život, da nas onda prime u vječni Božji šator. Kada spoznamo da veliki Božji darovi koje od Gospodina primamo nisu naši, da ih nismo primili po našoj dobroti i zaslugama, nego po neizmjernoj Božjoj dobroti, onda ta ljubav traži od nas da se njoj potpuno povjerimo i predamo, što želim i vama, dragi ređenici“ poručio je mons. Zgrablić đakonima.
U ime đakona, na kraju mise u prigodnom govoru Karadakić je zahvalio Bogu za dar ređenja, zamolivši ga da im podari ustrajnost da dođu do svećeničkog ređenja.
Zahvalio je nadbiskupima Puljiću i Zgrabliću kojemu je to prvo ređenje koje je podijelio u Zadarskoj nadbiskupiji otkad je posvećen za biskupa i imenovan zadarskim koadjutorom. Karadakić je zahvalio njihovim obiteljima na podršci, odgojiteljima u sjemeništu i bogosloviji i kolegama bogoslovima koji su velikom broju došli u Kistanje.
Zahvalio je i domaćinu, župniku Kistanja don Ivanu Perkoviću i redovnicama. S. Blaženka Delonga ravnala je zborom koji je predvodio pjevanje. Karadakić se prisjetio i mons. Nikole Dučkića, nekadašnjeg župnika Kistanja „koji se u Nebu sigurno raduje zbog prvog đakonskog ređenja u župi Kistanje“. Pozvao je puk na molitvu za duhovna zvanja i da Bog njima dvojici udijeli snage da do kraja života izvrše svoje svećeničko poslanje.
Mario Karadakić rođen je 15. rujna 1998. kao četvrto od petero djece Gašpara i Ljubice, rođ. Čolakić. Kršten je iste godine u rodnoj župi Prikazanja BDM u Kistanjama. Nakon završene osnovne škole u Kistanjama, upisuje Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. u Zadru kao sjemeništarac u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’. Nakon položene mature, kao bogoslov Zadarske nadbiskupije upisuje Filozofsko-teološki fakultet u Rijeci. Nakon dvije godine poslan je u Papinski zavod Germanicum i Hungaricum u Rimu, a studij nastavlja na Papinskom Sveučilištu Gregoriana gdje je i diplomirao 2022. godine.
Mladen Protić rođen je 28. prosinca 1981. kao treće dijete Nikole i Danice, rođ. Torbarina. Kršten je u rodnoj župi sv. Kasijana u Sukošanu. Nakon završene osnovne škole u Sukošanu, upisuje Ekonomsko-birotehničku i trgovačku školu u Zadru, a potom Ekonomski fakultet u Rijeci, na kojemu je diplomirao 2006. godine. Nakon godina rada u struci, 2016. ulazi u novicijat Hrvatske dominikanske provincije, a od 2019. je bogoslov Zadarske nadbiskupije. Teološki studij završio je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu gdje je diplomirao 2022. godine.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!