ZADAR / ŽUPANIJA
LUKA, DUGI OTOK Mons. Zgrablić na 77. godišnjicu ubojstva don Eugena Šutrina: “Ubijen je jedino iz mržnje prema vjeri i svećeniku”
Povodom 77. godišnjice smrti don Eugena Šutrina (1914.-1945.), svećenika Zadarske nadbiskupije, zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić predvodio je misno slavlje u župnoj crkvi sv. Stjepana u njegovoj rodnoj župi Luka na Dugom otoku u subotu, 26. studenog, na datum kada je ubijen kao žrtva komunista.
Suslavili su lučki župnik fra Jakov Teklić, don Zdenko Milić, bibinjski župnik rodom s Dugog otoka i preški župnik don Filip Kucelin.
„Mi kršćani ne živimo samo da bismo jednom umrli, nego smo spremni i umrijeti da bismo zauvijek živjeli s Bogom“ poručio je nadbiskup Zgrablić zadnjeg dana liturgijske godine, molitvom obilježavajući 77. godišnjicu mučeničke smrti časnog sina župe Luka, a uoči prve nedjelje došašća kada započinje duhovna priprema za blagdan Isusova rođenja, Božić.
„Ta sveta misa, spomen don Eugena i molitva na njegovom grobu žele nas uvesti u veliko otajstvo Božjeg pohođenja i utjelovljenja u Isusu Kristu o Božiću, kako bi ono bilo za nas plodonosno, dragocjeno i spasonosno“ poručio je mons. Zgrablić.
„Prisjećajući se tragične smrti mladog svećenika Eugena koji je ubijen u 31. godini života, zbunjuju nas njegova tragična smrt, naša ljudska očekivanja za uspjehom, zastrašuje nas ljudska zloća i silina zla. Pitamo se: pa kakav je uspjeh života don Eugena?
Istovremeno, oduševljava nas Božja blizina i djelo njegove ljubavi koje nam nikada ne uskraćuje. Zadivljuje nas hrabrost i odvažnost don Eugena koju je pokazao u teškim trenucima svoga mladog života“ istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši da nema većeg dobra od Boga samoga; od Božje blizine i ljubavi, Božje zauzetosti da obogati čovjeka samim sobom, da čovjeka dovede do istinskog uspjeha života – do spasenja.
Sve to živio je, do mučeništva, i don Eugen Šutrin. Zato se njega i takvih primjera treba spominjati.
Mons. Zgrablić predstavio je životopis don Eugena. Rođen je u brojnoj i čestitoj težačkoj i ribarskoj obitelji od oca Šime i majke Justine, rođene Škifić koji su imali sedmero djece. Među trojicom dječaka i četiri djevojčice, Eugen je rođen kao četvrto dijete, na spomendan rimskih mučenika, vojnika i braće, sv. Ivana i Pavla, 26. lipnja 1914. u Luci.
„Eugena su od milja, kako je to običaj o ovim krajevima, zvali Jenijo. Jeniju je ljubav prema Bogu prenijela obitelj, osobito pobožna majka. U tom obiteljskom kršćanskom ozračju i živoj župnoj zajednici koju je u Jenijevom djetinjstvu predvodio revni župnik don Ive Melanije, osjetio je naklonost i ljubav prema svećeništvu“ rekao je mons. Zgrablić.
Eugen je završio pučku školu u Luci, zatim odlazi u sjemenište u Šibenik gdje pohađa državnu klasičnu gimnaziju. Nakon mature nastavlja studij bogoslovskih nauka u Splitu.
„Poslije prvog svjetskog rata, Eugenov otac je sa suprugom i troje djece emigrirao u Kaliforniju. Eugen je odlučio postati svećenik, ostati na rodnoj grudi i kao svećenik služiti svome narodu u domovini
Don Eugen je zaređen za svećenika u Šibeniku, 17. srpnja 1938. Mladu misu je slavio u Luci, 3. kolovoza 1938. Nakon svećeničkog ređenja, don Eugen je vršio godinu dana službu odgojitelja u splitskom Bogoslovnom sjemeništu.
Dana 2. rujna 1939. imenovan je upraviteljem župa Molat i Brgulje. Don Eugen je neumorno i hrabro vršio daljnjih šest godina svećeničku službu u tim župama. Bila su to vrlo teška ratna vremena.
U travnju 1941. talijanska vojska zauzela je i okupirala zadarske otoke. Nastali su dani terora, straha, progona i neizvjesnosti. U svibnju 1943. partizani su napali brod u Brbinju, a talijanska vojska 6. svibnja kao osvetu strijeljala je četrdesetak mještana susjednog Savara, zapalili su župnu kuću, naime, još i danas strše i vide se ruševine župne kuće te su 180 župljana odveli u logor.
Musolinijeva vojska u Molatu podigla je vojarnu u blizini crkve i župne kuće u kojima je djelovao i živio don Eugen te otvorili veliki koncentracijski logor. Tu su stradali mnogi od bolesti i gladi. Don Eugen je uspio dobiti dozvolu da u logoru za naše ljude slavi svaki ponedjeljak svetu misu i dijeli sakramente“ opisao je kontekst don Eugenovog vremena koadjutor Zgrablić.
Don Žarko Brzić za don Eugena je napisao kako je „tu pokazao istinsku hrabrost svoga duha i plemenitost srca.“
„Don Eugen je više puta riskirao život za pomoći zatvorenicima. Jedan od zatvorenika logora, Pavao Zanki, svjedoči: „Kad bi dolazio iz sela, namještali smo se uz put da mu kažemo što smo željeli poručiti svojima. On je, hodajući kao da sam sa sobom razgovara, nama prenosio vijesti izvana““ rekao je mons. Zgrablić.
U jesen 1945., don Eugen je iz Luke premješten za upravitelja velike župe Privlaka u Ninskom dekanatu. „U Privlaku je došao 20. studenoga. Šest dana kasnije, 26. studenog, dvojica mladih potplaćenih skojevaca, jedan iz Nina a drugi iz Zatona, izmislili su priču kako je njihovu majku jako udario konj i kako je ona na umoru. Molili su don Eugena da pođe s njima i podijeli sakramente njihovoj umirućoj majci.
Don Eugen, kao revni pastir, uzima bolesničko ulje i svetu pričest te odlazi u noć s nepoznatim mladićima. Oni ga putem ustrijele s dva hica revolverom u glavu. Izvršio je to, kakao stoji u izvještajima Ozne – Odjel za zaštitu naroda, komunistička tajna policija, „izvršni sekretar Općinskog komiteta Nin“.
Nakon toga, umotali su u njegovo svećeničko odijelo kamenje i bacili ga u more kako bi to sakrilo njihov okrutni zločin. Sutradan su mještani Privlake, nakon zapomaganja župnikove domaćice, tete Mare, ubrzo našli njegovo beživotno tijelo kako pluta u moru. Don Eugen je ubijen jedino iz mržnje prema vjeri i svećeniku“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
Važno je spominjati se don Eugena i godišnjice njegove mučeničke smrti kako bi njegovo uzorno svećeništvo bilo i nama primjer za naš kršćanski život, „kako bi nam poslužio kao poticaj za napredak u rastu naše vjere i ovoga došašća“ rekao je mons. Zgrablić.
Podsjetio je na misli Ive Mašine, mladića iz Preka na otoku Ugljanu, koji je također iz mržnje prema vjeri mučen i ubijen u samici u zatvoru u Staroj Gradiški, 20. studenog 1961. Spomen njegove smrti obilježen je misom u nedjelju, 20. studenog u Preku na otoku Ugljanu, koju je također predvodio koadjutor Zgrablić.
U dirljivom pismu koje je napisao svojoj majci iz zatvora u Zagrebu, pred Božić 1954., Ivo Mašina tješi majku i moli je da ne plače za njim jer on je već za Isusa napravio u svom srcu veliki „zlatan bor i jaslice za Malog Isusa. Što mi može učiniti dušmanin moj, kad ga ja ljubim?“.
„I za don Eugena možemo reći da je u svom srcu napravio veliki „zlatan bor i jaslice“ za Isusa. Nije riječ o vidljivom boru i jaslicama. Riječ je o ljepoti i veličini njegove duše.
Don Eugenova duša ispunjena je najdragocjenijim zlatom, najvećom vrijednošću. Ta dragocjenost njegovog srca vjernost je Gospodinovom pozivu da budemo njegovi prijatelji, da ljubimo i činimo dobro, pa i uz cijenu vlastitog života“ rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši na evanđeosku poruku i Isusovu riječ: „Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako činite što vam zapovijedam“ (Iv 15, 13 -14).
„Mi kršćani ne živimo samo da bismo jednom umrli, nego smo spremni i umrijeti da bismo zauvijek živjeli s Bogom. Mi naše srce pozlaćujemo čineći dobro, ljubeći čak i onoga koji nam zlo čini. U srcu pravednika nema mržnje i zla.
U jaslicama našeg skromnog srca Bog se rađa kad god činimo dobro. Ljubimo i činimo dobro radi dobra samog, jer to dobro je Bog“ potaknuo je zadarski koadjutor, rekavši da nas u opasnostima života tješi Isusova riječ: „Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu” (Mt 10 ,28).
„Don Eugen, Ivo Mašina i svi drugi njima slični s pravom mogu reći: „Što mi može učiniti dušmanin, kad ga ljubim?“.
Uzori su nam don Eugen Šutrin, Ivo Mašina, don Srećko Lovretić koji je bio župnik u Luci, a 1942. iz mržnje prema vjeri zadavljen je u moru, don Šime Batković koji je rođen u Božavi 1912., a poginuo je 1943. u Zadru za vrijeme bombardiranja dok je išao zagovarati svoje župljane koji su bili u zatvoru.
„Zanimljivo: don Eugen, don Srećko i don Šime izgubili su život u svojoj 31. godini života, a po rođenju ili službi povezani su s Dugim otokom.
Po njihovu uzoru i drugih ugodnika Božjih, eto nam programa za došašće koje započinje: pozlatiti naše srce i sagraditi u njemu zlatne jaslice i okititi veliki bor uresom ljubavi za Isusa koji nam dolazi“ poručio je nadbiskup Zgrablić, poželjevši da za svjedočanstvo naše vjere svatko za nas kaže: „On/ona ima zlatno srce“.
Nakon mise, mons. Zgrablić i svećenici pomolili su se nad grobom don Eugena na mjesnom groblju u njegovoj rodnoj Luci.
I.G.
Zagovorna molitva za don Eugena Šutrina
Bože istinski i jaki! Ti si otajstvo križa čudesno obznanio u životu svoga sluge, svećenika don Eugena Šutrina. U prihvaćanju žrtve za vrijeme tame okrutnih diktatura, Ti si ga obasjao svjetlom vjere. Molimo Te, proslavi svoga slugu u svojoj svetoj Crkvi, da primjer njegovog života i mučeništva i danas svim tvojim vjernima bude ohrabrenje i izvor snage u nasljedovanju siromašnoga i poniznog Krista. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.“.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše