Connect with us

Hrvatska

Ozbiljno upozorenje: Zbog štednje Hrvatskoj prijeti nestašica lijekova

Objavljeno

-

Udruge pacijenata i proizvođači lijekova uputili su niz kritika na prijedlog izmjena pravilnika o stavljanju lijekova na listu HZZO-a, koji će, tvrde, dovesti do nestašica lijekova i diskriminacije hrvatskih pacijenata u odnosu na druge zemlje EU.

Zbog mjera uštede, otežava se dostupnost inovativnih terapija, provodi se diskriminacija i ugrožava temeljno ljudsko pravo na pravodobnu terapiju, samo su neke od 238 primjedaba koje su stigle tijekom javnog savjetovanja na predložene izmjene Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu HZZO-a i način utvrđivanja cijene lijekova koje će plaćati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Novim pravilnikom se predlaže da lijek s novom djelatnom tvari, prije nego što dobije odobrenje u Hrvatskoj, prethodno mora biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset država članica Europske unije.

Od farmaceutskih tvrtki tražit će se detaljnija dokumentacija, posebna analiza troškova i učinkovitosti, podaci o kliničkim ishodima, kao dokaz da je lijek apsolutno učinkovit i nužno ga je koristiti u liječenju.

HZZO će posebno razmatrati stavljanje na listu iznimno skupih terapija, a cijena prvog biosličnog lijeka, koji se predlaže, morat će biti najmanje 30 posto niža od cijene sličnog lijeka koji je već na listi HZZO-a.

Javna rasprava provedena je od 28. listopada do 27. studenoga, a sudionici su tražili od Ministarstva zdravstva povlačenje pravilnika, obustavu procedure i osnivanje radne skupine, a tek onda “internetsko savjetovanje”. Pravilnik bi trebao stupiti na snagu u prvom kvartalu iduće godine.

U Inovativnoj farmaceutskoj inicijativi (IF!), koja okuplja inovativne proizvođače lijekova na hrvatskom tržištu, ističu da je trenutačno više od 8000 lijekova u završnim fazama kliničkih ispitivanja. No, pitanje je kada će ti lijekovi postati dostupni hrvatskim pacijentima jer bi ubuduće novi lijek trebao biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset drugih članica EU, a tek onda će ga razmatrati u Hrvatskoj.

“Pravilnik je pisao osiguravatelj kojemu su u fokusu uštede – što kasnije, što manje i što jeftinije, a ne dobrobit pacijenata”, upozorava iF!.

Udruge pacijenata: Iznevjereni deklarirani ciljevi zdravstvene reforme

Udruge pacijenata upozoravaju da će se posebno “udariti” na inovativne, posebno skupe lijekove, odnosno na oboljele od bolesti za koje sada nema terapije. Hrvatska je već sada među četiri najgore članice EU po dostupnosti inovativnih terapija, a stanje će se dodatno pogoršati, kažu udruge te prozivaju Ministarstvo da je iznevjerilo deklarirane ciljeve reforme zdravstva o povećanju dostupnosti terapijskih opcija.

Velik broj primjedbi stigao je i iz generičke farmaceutske industrije. Hrvatski proizvođač PharmaS smatra “predložene izmjene nezapamćenim udarom na farmaceutsku industriju s potpunim nemarom za moguće posljedice po zdravstveni sustav i pacijente” jer će se dodatno potisnuti cijene generičkih i biosličnih lijekova, koje su već na rubu isplativosti.

Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja okuplja proizvođače generičkih lijekova u Hrvatskoj, rekla je Hini da su ti proizvođači izloženi enormnom rastu troškova, a istovremeno se od njih očekuje dodatno snižavanje cijena. Upozorava da će biti ugrožena opskrba lijekovima, s nepovoljnim posljedicama za zdravstvo i gospodarstvo.

Očekuje stoga da će Vlada, na čelu s Ministarstvom zdravstva, već na sastanku koji će se s predstavnicima HUP-a održati u ponedjeljak, 5. prosinca, razumjeti dosege ovoga problema te zajedno s proizvođačima lijekova u RH pronaći modele za nesmetanu opskrbu lijekovima.

U raspravu se uključila i pravobraniteljica soba s invaliditetom koja poručuje da mjere štednje i racionalizacija potrošnje ne smiju ići na štetu osoba s invaliditetom.

Kako bi se ostvarila temeljna ljudska prava djece s teškoćama u razvoju kao i osoba s invaliditetom, potrebno je da svaka osoba ima na raspolaganju lijek koji će joj to u maksimalnoj mjeri omogućiti, poručuje pravobraniteljica.

Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju “Oko” poručuje da “pacijenti, s naglaskom na djecu koja boluju od rijetkih bolesti, ne bi smjeli patiti zbog ovakvih ograničenja Pravilnika”.

Također se upozorava da je pravilnik stavljen u proceduru izvan Plana savjetovanja s javnošću za 2022. godinu.

Ministarstvo: Izmjene pravilnika radi održivosti sustava i poboljšanja ishoda liječenja

Ministarstvo zdravstva odgovorilo je Hini da su se odlučili na izmjene pravilnika jer im je “cilj postizanja bržeg uvrštavanja novih i pametnih lijekova te kvalitetnijih ishoda liječenja osiguranih osoba”.

Napominju da je pacijentima, na teret HZZO-a, već sada dostupan velik broj lijekova za liječenje gotovo svih bolesti, kao i vrlo skupih lijekova za liječenje rijetkih i teških bolesti, što nije slučaj i u daleko bogatijim državama EU u osnovnom državnom zdravstvenom osiguranju.

Tvrde da je bilo potrebno u kratkom roku donijeti određene izmjene Pravilnika kako bi se osigurala održivost sustava i otvorio prostor za poboljšanja s naglaskom na ishode liječenja pacijenata.

Na mnoštvo prigovora da nisu oformili radnu skupinu, odgovaraju da je Pravilnik mjesec dana bio dostupan zainteresiranoj javnosti putem e-Savjetovanja.

Sve zaprimljene primjedbe pomno će se analizirati i na njih će se odgovoriti, navodi Ministarstvo. Izvješće će biti objavljeno 27. siječnja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Medvjed napao muškarca na Plitvicama: Završio u bolnici

Objavljeno

-

By

Pexels

U petak navečer na području Plitvičkih jezera dogodio napad medvjeda na čovjeka. Incident se dogodio oko 22:30.

Ravnateljica OB Gospić Sandra Ćubelić rekla je za Lika online kako je u bolnicu zaprimljen pacijent s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede, a slučaj su potvrdili i iz Policijske uprave ličko-senjske.

Medvjed je na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera napao muškarca rođenog 1960. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Objavljeno

-

By

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.

Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.

Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.

U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.

U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.

U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.

U Vukovaru najpriuštiviji stanovi

S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.

Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.

Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U vojarni u Požegi iznenada preminuo vojnik

Objavljeno

-

By

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu