Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) KRČKI BISKUP NA PUNTAMICI: “Danas često griješimo i time se čak i ponosimo. Sve je dopušteno, svatko može raditi što hoće. Izgubili smo kriterije”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svetkovina Bezgrešnog začeća BDM proslavljena je u četvrtak, 8. prosinca u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća u istoimenoj župi na Puntamici u Zadru gdje je večernje koncelebrirano slavlje predvodio krčki biskup Ivica Petanjak.  

„Ono što je Bog učinio Mariji po njenom začeću, nama je učinio na krštenju. Po sakramentu krštenja mi smo poput Marije oslobođeni istočnoga ili iskonskog grijeha. I nama je Bog udijelio istu milost kao Mariji, bez ikakvih naših zasluga. Time što smo kršteni i oslobođeni od grijeha, Bog se sa svoje strane obvezao da će on nama biti vjeran zauvijek“ rekao je mons. Petanjak, upitavši nastojimo li mi živjeti bez grijeha, poput Marije, ili nam je svejedno kako živimo. A i mi smo po krštenju slobodni od istočnoga grijeha. 

Premda je Bog unaprijed oslobodio Mariju od ljage istočnog grijeha, nije izvršio nad njom nikakvo nasilje da prihvati biti majkom Božjeg Sina.

„Uvijek postoji slobodna volja čovjeka. Bog uvijek poštuje slobodu čovjeka. Bog ne nagovara, ne prisiljava, ničim ne uvjetuje, nije to učinio ni prema Mariji. Bog zna da će jedanput biti takva osoba, koja će to htjeti. Bog zna da će to biti u Nazaretu, da će se zvati Marija, te godine. Ali time što Bog to zna, on ne vrši na to nikakav pritisak. Nego čeka da se dogodi to vrijeme. Bog zna za svakoga od nas kako ćemo živjeti, ali ne prisiljava čovjeka da čini dobro ili zlo“ rekao je mons. Petanjak.        

Budući da je unaprijed znao za zasluge koje će doći cijelom svijetu po Isusovoj muci i smrti, Bog je znao da će se jedanput u povijesti pojaviti osoba koja će pristati biti majka njegovom sinu. „Stoga je Bog odlučio tu osobu, Mariju, kad se začela u krilu svoje majke Ane i oca Joakima, unaprijed, već od njenog začeća, osloboditi od svake ljage grijeha. To slavimo – Marijino bezgrešno začeće u krilu njene majke“ poručio je mons. Petanjak.

Bog uvijek zna što će osoba učiniti, ali ne prisiljava čovjeka kako će postupati. „To odlučuje čovjek. I kod Marije Bog je znao što će se dogoditi, ali Mariju nije ničim uvjetovao. Zato, jer je znao da će se dogoditi trenutak da će Marija prihvatiti začeće Božjeg sina, Bog je nju već prije, od njenog začeća, oslobodio ljage istočnog grijeha“ rekao je propovjednik.

Slavlje svetkovine Bezgrešnog začeća datira od 9. st. na Istoku. Istočne Crkve  slavile su Mariju kao bezgrešnu, a korijeni toga blagdana su i dublji, prije 8. st. Kasnije je osobito franjevačka duhovnost inzistirala na Marijinom bezgrešnom začeću.

Franjevačka duhovnost smatrala je da bi se Sin Božji utjelovio i rodio kao čovjek i da prvi čovjek nije sagriješio. „Kod Boga se ništa ne događa stihijski. Kod Boga je od postanka svijeta ili prije postanka svijeta sve planirano, određeno, postavljeno, samo što Bog čeka da se može realizirati neki plan, kad budu zrela vremena. Kad dođe pravi trenutak, kažemo, kairos. Kad se sve posloži. Kad je sve kako bi trebalo biti, onda plan Božji koji u Bogu postoji odvijeka, ostvaruje se u jednom trenutku povijesti“ rekao je mons. Petanjak.

Papa Siksto IV. 1476. uvodi Bezgrešnu kao blagdan za Crkvu. Kasnije je, 8. prosinca 1854., došlo svečano definiranje dogme o bezgrešnom začeću BDM po papi Piju IX.

„Papa nešto definira da naglasi, pojasni značenje nečega što u Crkvi već postoji, što se vjeruje, ali se želi staviti veći naglasak na to što ljudi slave i kako to ljudi shvaćaju. Papa se može poslužiti svojim pravom da misli kako nekad u Crkvi treba nešto jasnije definirati, naglasiti. Onda o tome pita cijelu Crkvu.

Kad je Pio IX. odlučio proglasiti dogmu Bezgrešnog začeća, pitao je cijelu Crkvu što ljudi misle o tome, to su proveli biskupi u svojim biskupijama. Kad je dobio pozitivan odgovor, svečano je definirao dogmu – Bog je, znajući da će se u povijesti roditi osoba koja će apsolutno htjeti surađivati u Božjem planu spasenja, Mariju unaprijed oslobodio od ljage istočnog grijeha, od grijeha kojega svi baštinimo od praroditelja“ rekao je propovjednik.

Biskup je rekao kako je i kod Marije bila Božja inicijativa. Marija nije ničim uvjetovala Boga, tražeći nešto od njega jer će roditi Sina Božjega.

„Bog unaprijed nagrađuje našu vjernost. Kroz cijelu povijest spasenja, Bog uvijek ima inicijativu. Kod svih saveza koji su sklopljeni, kod nijednoga nije došla inicijativa od čovjeka. Uvijek je Bog nudio i dolazio čovjeku, da čovjeku bude dobro.

I uvijek se Bog obvezuje, kao kod Marije, tako i kod našeg krštenja – Bog unaprijed nama daruje svoju milost, a na nama je hoćemo li na Božju ljubav odgovoriti pozitivno ili negativno, hoćemo li priznati Boga za oca ili ćemo mu okrenuti leđa. Što god da bude, Bog će nama ostati vjeran.

To je garancija nama i da budemo svjesni da, što god nam se dogodi u životu, Bog nikad ni od koga od nas nije dignuo ruke. Nikad nije nikoga prekrižio. Nikad za nikoga nije rekao da je beznadni slučaj“ ohrabrio je mons. Petanjak, rekavši da će „Bog čekati hoćemo li se vratiti k njemu dok ne izdahnemo“.

„To bi trebalo posvijestiti, da znamo u kakvog Boga vjerujemo. U Boga dobrote, milosrđa, neizmjernog strpljenja, Boga koji ljubi svako svoje stvorenje, želi spasenje svakog od nas.

Unaprijed znajući da ćemo odgovoriti na njegove pozive i nastojati biti sveti, Bog nas već unaprijed obdaruje svojom milošću, dobrotom, daruje nam potrebne darove, karizme koje su nam potrebne da se ostvarimo u životu“ rekao je mons. Petanjak.

Biskup je podsjetio kako se blagdan Bezgrešnog začeća slavi usred Došašća koje je radosno vrijeme iščekivanja rođenja Krista, ali i vrijeme budnosti, kad dolazak Mesije treba, koliko je moguće, dočekati čistog srca. Zato je taj blagdan poticaj čovjeku da pogleda u sebe.

„Podigni se. Zaviri u svoje srce. Nemoj biti rob grijeha. Pokušaj živjeti kao slobodno biće, pokušaj poput Marije u svojoj slobodi reći Hoću, pristajem biti dionik Božjeg plana spasenja. Milost koja nam je dana po krštenju, po sakramentima, toliko toga nam je Bog dao, sve su to sredstva spasenja. To koristi da i u došašću pokušamo biti zahvalni, poput Marije, na Božjim darovima i živjeti u skladu s darovima“ potaknuo je mons. Petanjak, poželjevši da udaljimo od sebe što nas pritišće kao teret grijeha da možemo živjeti slobodni.

Predvoditelj slavlja upitao je i koliko ljudi današnjeg vremena uopće imaju pojam grijeha. „Ljudi su uvijek griješili. Ali postojala su vremena kad je neka sveopća klima bila da su se ljudi sramili svoga grijeha. Tijekom povijesti, ljudi su pazili da umru u milosti Božjoj. Neke osobe cijeli život molile su da umru u milosti Božjoj, da se uspiju prije smrti pokajati, ispovjediti, da odu čisti s ovoga svijeta. I društvo se brinulo o tome. Za staroga, bolesnoga, zvalo se svećenika da ne umre bez ispovijedi, pričesti, pomazanja. Koliko je nama danas stalo do toga?

Danas često griješimo i opravdavamo svoj grijeh. Čak se ponosimo grijehom. Sve je dopušteno, svatko može raditi što hoće. Izgubili smo kriterije“ upozorio je mons. Petanjak. Potaknuo je da budemo slobodni reći ‘Ovo hoću, ovo neću u životu’; da se ne uzoholimo na milostima koje nam je Bog dao i da Bogu budemo zahvalni na tome.

„Svaki dan učiniti mali korak dovodi do velikih djela. Marija je rekla: ‘Bog je pogledao na moju neznanost’ i po njenoj malenosti učinio je velika djela za cijeli svijet jer je od nje potekao Spasitelj svijeta, Isus Krist Gospodin“ poručio je biskup Petanjak.

U misi su koncelebrirali puntamiški župnik don Igor Ikić, koji je kolega mons. Petanjka sa zajedničkog studija bogoslovije i još osmorica svećenika.

Ines Grbić              

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu