Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“LET IT SHOW” U kinu u Sv. Filip i Jakovu doživite totalno drugačiji advent

Objavljeno

-

Nakon filmsko-glazbene manifestacije Boomer Cinemania te nostalgičnih 80-ih koje su ovo ljeto bile zastupljene na filipjanskom kino platnu, Platforma za Kino ovaj put okreće se božićnoj čaroliji te za vikend 16. i 17. prosinca priprema bogat filmski i zabavni program.

Osim kultnih filmskih ostvarenja Die Hard (1988) i Gremlins (1984), očekuje nas i subotnji koncert grupe Jimmy Shakers (ZD), božićna slušaona, tombola, bogat program za djecu te ponuda hrane i pića.

“Najčešće shvaćanje božićnog filma je da su božićna tema i motiv središnji u filmu, kao što je to slučaj s filmovima It’s a Wonderful Life (1946) i mnoge verzije priče A Christmas Carol Charlesa Dickensa . Ali postoji još jedna kategorija, filmovi koji su slučajno smješteni oko Božića, grupa filmova koja uključuje ostvarenja kao što su misterij The Thin Man i pustolovni The Wild Geese (1978). Upravo je i to ta kategorija kojoj pripadaju i filmovi Die Hard i Gremlins koji će biti na programu ovogodišnje božićne kinoteke u kinu u Sv. Filip i Jakovu“, kažu iz Platforme za kino.

Ako postoji jedan bitan božićni film u stilu manira B-filma, to je zasigurno remek-djelo iz 1984. godine Gremlins. Prvobitno objavljen kao ljetni film, komedija-horor hit redatelja Joea Dantea za sve uzraste (napisao ga je redatelj Home Alone (1990) Chris Columbus, a producirao Steven Spielberg!) sada se smatra klasikom, ali se uvijek svi pitaju da li je to zaista božićni film?

“Ovdje smo da jednom zauvijek odgovorimo: Da! Ne samo da su Gremlini definitivno božićni film; to je blagdanski klasik koji možemo iznova gledati iz godine u godinu—ne samo, nego i posebno u božićno vrijeme“, kažu iz kina u Sv. Filip i Jakovu.

Poput mnogih božićnih filmova, uključujući božićne filmove o kojima ne razmišljamo uvijek nužno kao o “božićnim filmovima”, mjesto događanja Gremlina nije slučajnost. “Produkcijski dizajn jasno uključuje božićni blagdan; što je još važnije, priča, likovi i moral Gremlina podsjećaju nas na ono što cijenimo u ovo doba godine“, kažu organizatori.

Film redatelja Joea Dantea, s vremenom nije nimalo izgubio na snazi – naime, ispod komične površine prepune uspješnih gegova krije se britka kritika lakomislenog potrošačkog društva i ekološkog nemara koja nikad ne zastarjeva. Gremlini su, to se može pouzdano reći, 40 godina nakon nastanka izdržali test vremena, te radoznalom gledatelju mogu pružiti dodatni užitak gledanja.

Kako godine prolaze, još se jedan naslov spominje u toj mješavini, probijajući se sve više i više u kinematografski božićni razgovor: Umri muški.

“Tako je, brzopleti i eksplozivni akcijski majstorski tečaj Johna McTiernana iz 1988. s oznakom R, vječni favorit koji naglo raste u popularnosti tijekom blagdanske sezone. Veličina i mjesto ovog akcijskog trilera u povijesti filma uklesani su u kamen; dosljedno je rangiran među najuzbudljivijim filmovima svih vremena, a neki kritičari čak kažu da je to vrhunac akcijskog žanra svih vremena“, napominju iz kina Sv. Filip i Jakov. Nastup zadarsko-londonskog benda

U subotu 17. prosinca kino Sv. Filip i Jakov će ugostiti i zadarsko-londonski bend koji će vas zasigurno sve dobro rasplesati – Jimmy Shakers. Bend svira obrade pjesama R’n’R, blues, prljavog Rockabilly-ja, ali i autorske stvari.

Članovi su dugogodišnji glazbenici s hrpom nastupa i studijskih sessiona pa je tako kontrabasist i pjevač James Craighead (Londončanin sa zadarskom adresom) radio u BBC studiju, svirao koncerte u Royal Albert hall-u, na Wembley stadionu… Surađivao je s mnogim poznatim glazbenicima kao što su Rick Parfitt (Status Quo), Thom Yorke (Radiohead), Roger Daltrey (The Who), Robin Gibb (Bee Gees), Beverly Craven, Jerry Lee Lewis…

PROGRAM:

 PROGRAM 

16.12.2022.

 17:00 h – Dječji božićni program i dolazak Djeda i Bake Mraz

 19:00 h – Film “Gremlins” (1984), 106 min

 21:00 h – Slušaonica božićne glazbe

17.12.2022.

 17:00h – Zabavni božićni program

 19:00h – Film “Die Hard” (1988), 134 min

 21:30h – KONCERT: Jimmy Shakers

 Nakon svirke slijedi proglašenje dobitnika tomboli

 Oba dana možete osjetiti miris kuhanog vina i gina, okus vafli i božićne čarolije

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu