Connect with us

Hrvatska

Među građanima raste optimizam, no jesu li zadovoljni političarima?

Objavljeno

-

Svjetsko nogometno prvenstvo je iza nas, blagdani pred nama, a to se osjeti i na rezultatima ovomjesečnog Crobarometra jer u društvu, čini se, raste optimizam i dobra volja. Nije na rekordnoj razini, ali ga je svakako znatno više u odnosu na prethodni mjesec. Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za prosinac 2022.

Ovog mjeseca čak 22 posto ispitanih vjeruje da država ide u dobrom smjeru; još uvijek je znatno više onih koji kažu sasvim suprotno, 67 posto vjeruje da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru, dok 11 posto ne zna. Kao i obično, u ovakvim su ispitivanjima ponekad najzanimljiviji trendovi: optimista je za pet postotnih poena više nego u prošlom mjesecu, dok je pesimista za sedam postotnih poena manje. Raste, doduše, i broj onih koji nemaju stav.

Optimizam se prelio i na stav građana prema Vladi. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, što premijer i Vlada naglašavaju i po nekoliko puta dnevno, ostavlja pozitivne posljedice po Vladu. Pa tako danas oko 30 posto građana odobrava – ili uglavnom odobrava – rad Vlade, što je za 4 postotna poena više nego u studenom.

I u ovom slučaju su skeptični u većini, no njihov broj se ovog mjeseca smanjio: 59 posto naših ispitanica i ispitanika ne odobrava rad Vlade, što je za 7 postotnih bodova manje u odnosu na prošli mjesec. I ovdje primjećujemo blagi rast neodlučnih, s 8 na 11 posto. Inače, posljednji put kad je Vlada uživala ovakvu podršku bilo je još proljetos, u ožujku.

Raste i broj građana koji vjeruju da im Vlada može riješiti probleme, sa 24 na 27 posto, a smanjuje se broj onih koji vjeruju da im Vlada ne može riješiti probleme, sa 72 na 68 posto. Može li im Vlada pomoći, ne zna 5 posto ispitanih.

No zato gotovo nitko ne sumnja u sretan brak HDZ-a i partnera, jer 83 posto ispitanih kaže da će vladajuća većina u ovakvom obliku opstati do kraja mandata; 10 posto kaže da neće, 7 posto ne zna ili ih ne zanima.

Raste i podrška onome što radi predsjednik Republike. Doduše, nije ga jedno vrijeme bilo na radaru, bio je u Čileu.

U svakom slučaju, 42 posto ispitanika podržava njegov rad, što je za 5 posto više nego prošlog mjeseca. Ne podržava ga 47 posto, što je za 9 posto manje nego u studenom, i Zoran Milanović nalazi se sad nedaleko od situacije u kojoj više ljudi odobrava ono što radi, nego što ne odobrava. 11 posto ne zna.

Milanović, odnosno predsjednik Republike je s prosječnom ocjenom od 2,75 i najbolje ocijenjen kada je riječ o radu najvažnijih političkih institucija.

Dnevnik Nove TV

Rad Vlade ocjenjuje se sa 2,39, rad Sabora očekivano najlošije: 2,03. No sve ove prosječne ocjene u blagom su porastu u odnosu na prošli mjesec – čak i ova za Sabor – tako da se i tu vidi blagi optimizam koji je zahvatio društvo.

Prelilo se to i na podršku strankama, Kako je rasla podrška radu Vlade rasla je i podrška najvećoj stranci u Vladi, a to je HDZ.

HDZ je tako na 30,7 posto podrške ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore. Druga politička snaga u državi već drugi mjesec zaredom su – neodlučni birači. Polako se stabilizira bazen od oko 17,7 posto birača koji bi također sigurno ili vjerojatno izašli na izbore, samo što ne znaju kome dati svoj glas. SDP je također u blagom porastu, podržava ih 12,3 posto ispitanika.

Most je na 8 posto, platforma Možemo na 7,5 posto, a zanimljivo da im se ovog mjeseca u toj borbi za treće mjesto pridružuje i Domovinski pokret kojeg podržava 6,8 posto ispitanika.

Među strankama koje ostaju ispod 5 posto podrške je IDS s 2,1 posto, HNS je na 1,8; Radnička fronta na 1,6 posto, zatim HSS na 1,5, HSU na 1,4 te Hrvatski suverenisti koje podržava 1,1 posto ispitanih. U društvu iznad 1 posto ni ovog mjeseca nema Socijaldemokrata, stranke s najvećim klubom oporbenih zastupnika u Saboru.

Građane i ovaj mjesec muče isti problemi. Poredak je gotovo identičan kao i prethodnog mjeseca:

Na prvom je mjestu inflacija, dok je na drugom mjestu korupcija i kriminal na najvišim razinama države. Na trećem mjestu promjena: ovaj put građani su nezadovoljni općenito gospodarstvom, dok su prošlog mjeseca bili nezadovoljni svojim plaćama i životnim standardom – te dvije kategorije ovog su mjeseca promijenile mjesta. Na petom mjestu je stopa siromaštva u državi, koja je u odnosu na studeni istisnula zabrinutost zbog niskih mirovina, prenosi Dnevnik.hr.

Građani su i ovaj mjesec procijenili kvalitetu života u Hrvatskoj, odnosno kvalitetu vlastitog životnog standarda. I tu se vidi dašak optimizma: ocjena onoga kako građani vjeruju da izgleda prosjek kvalitete života u Hrvatskoj rasla je sa 2,67 na 2,73. I ovaj mjesec kvalitetu vlastitog života ocjenjuju boljom u odnosu na ono što vjeruju da je hrvatski prosjek, s tim da je i ta ocjena ovog mjeseca rasla s 3,17 na 3,24.

NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. prosinca na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu