Connect with us

Hrvatska

Koliko vam dugo neće raditi kartice zbog eura? Evo pregleda po bankama

Objavljeno

-

Zbog prelaska na euro mnoge bankarske funkcionalnosti bit će ograničene, prije svega u noći s 31. prosinca na 1. siječnja. 

Najznačajnija su ograničenja u plaćanju karticama zbog čega su iz banaka već poslali apel građanima da za novogodišnju večer i noć pripreme gotovinu. Sve banke imat će prekid u radu kartica, no koliko će taj prekid trajati ovisi o tome u kojoj ste banci.

U nekim bankama kartice neće funkcionirati satima, a u nekima tek nekoliko minuta.

Evo pregleda.

Zagrebačka banka

Zagrebačka banka obavijestila je svoje korisnike da zbog tehničke prilagodbe sustava na euro neće se moći koristiti debitnim i kreditnim karticama te bankomatima Zabe od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u noćnim satima. Iz banke su korisnicima preporučili da se “za plaćanja tijekom novogodišnjeg vikenda unaprijed opskrbe gotovim novcem dostatnim za svoje potrebe”.

“Debitnim i kreditnim karticama Banke za individualne i poslovne korisnike klijenti se neće moći koristiti od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u noćnim satima.

Plaćanja karticama na internetu koja je potrebno potvrditi m-tokenom bit će moguća od poslijepodnevnih sati 1. siječnja 2023. kada postane dostupno on-line bankarstvo.

Korisnici računa zaštićenih primanja neće se moći koristiti svojim karticama od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u poslijepodnevnim satima.

Poslovni korisnici Visa Business debitne kartice neće se moći koristiti svojim karticama od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u poslijepodnevnim satima”, navode iz Zabe.

Privredna banka Zagreb

Privredna banka Zagreb korisnike je obavijestila da kartice neće raditi od 23 sata 31. prosinca pa do 1:00 ili 4:00 sata, ovisno o kojoj se kartici radi.

Tako PBZ Visa debitne kartice za građane imati privremeni prekid u radu od 23:00 sata 31. prosinca 2022. do 1:00 sat 1. siječnja 2023.

PBZ Visa Business Classic debitna kartica za poslovne subjekte imat će ograničeno korištenje od 1:00 sat  1. siječnja 2023. do 4:00 sata 2. siječnja 2023. do iznosa 100 eura dnevno uključujući bankomate i EFTPOS uređaje i plaćanja na internetskim prodajnim mjestima.

PBZ Visa Inspire Sticker kartica imat će privremeni prekid od 23:00 sata 31. prosinca 2022. do 4:00 sata 2. siječnja 2023.

PBZ Card Premium Visa kartice mat će privremeni prekid od 23:00 sata 31. prosinca 2022. do 1:00 sat 2. siječnja 2023.

PBZ Mastercard kreditne kartice (charge/revolving) imat će privremeni prekid od 23:00 sata 31. prosinca 2022. do 1:00 sat 1. siječnja 2023. Ograničeno korištenje kartica na pojedinim prodajnim mjestima  bit će od 10:00 sati do 23:00 sata 31. prosinca 2022.

Što se tiče plaćanja na internetskim prodajnim mjestima, privremeni prekid korištenja PBZ kartica bit će od 23:00 sata 31. prosinca 2022.  do 1:00 sat  1. siječnja 2023.  Privremeni prekid korištenja usluga za autentifikaciju internetskih plaćanja bit će za #withKEY od 21:00 sat 31. prosinca 2022. do 4:00 sata 1. siječnja 2023. i za MyWay mToken od 8:00 do 9:30 sati 1. siječnja 2023.

Erste banka

Erste banka poručuje kako će korištenje kartica te banke na bankomatima i prodajnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu (odnosi se i na kartice povezane s aplikacijama za plaćanje) biti ograničeno u noći s 31.12.2022. na 1.1.2023.

“To znači da je najbolje da se, u tom kratkom razdoblju, oslanjate na plaćanje gotovim novcem (primjerice, za taksi, dostavu hrane, plaćanje u restoranu ili kafiću). Također do poslijepodnevnih sati 2.1. nećete moći potvrđivati online kupnje mTokenom, odnosno plaćati karticama kod online trgovaca koji koriste 3D standarde plaćanja”, poručili su iz banke svojim korisnicima.

Erste banka ne navodi ni približno sate u kojem će kartice biti privremeno nedostupne, tek navode da se radi o novogodišnjoj noći.

George, KEKS Pay, usluga Erste SMS i platne usluge drugih pružatelja (PSD2 API) neće biti dostupne od 18:00 sati 31.12.2022. do popodnevnih sati 2.1.2023. Zbog nedostupnosti Georgea, tada nećete moći potvrđivati online kupnje mTokenom odnosno plaćati karticama kod online trgovaca koji koriste 3D standarde plaćanja, poručuju iz banke, prenosi Index. 

Raiffeisen bank

Raiffeisen banka također ne precizira u sat vrijeme kada njene kartice neće biti dostupne.

Navode tek da “u subotu 31. prosinca 2022. od kasnih večernjih sati do jutarnjih sati 1. siječnja 2023. mogući su povremeni prekidi na kartičnim transakcijama, uključujući i transakcije na bankomatima”.

Što se tiče online bankarstva, iz Raiffeisena poručuju korisnicima da sva plaćanja prema drugim bankama izvrše do četvrtka 29. prosinca do 15 sati. “Ako ih zadate najkasnije do 15 sati u petak 30. prosinca, također ćemo ih izvršiti, ali uz moguća kašnjenja. Plaćanja unutar RBA bit će moguća do 18 sati 30. prosinca”, navode iz banke.

“U petak 30. prosinca 2022. od 20 sati do 31. prosinca do 23:30 sati mojaRBA aplikacija će vam biti dostupna isključivo za autorizaciju online plaćanja. Ostale funkcionalnosti će vam ponovno biti dostupne od 2. siječnja 2023. U tom periodu ćemo provoditi proces konverzije kako bi vas u novoj godini dočekali euri umjesto kuna”, navode iz banke.

OTP banka

Iz OTP banke navode kako će sve kartice te banke funkcionirati tijekom cijelog razdoblja prelaska sustava na euro, osim nekoliko minuta oko ponoći pri ulasku u Novu godine. Prekid će, napominju, biti 31. 12. 2022. od 23:55 do 1. 1. 2023. u 00:05).

Što se internetskog i mobilnog bankarstva tiče, navode kako će te usluge u potpunosti funkcionirati 30. 12. 2022. (petak) do 19 sati kada prestaju s radom, a ponovno su na raspolaganju od ponedjeljka, 2. 1. 2023. od 8 sati.

Hrvatska poštanska banka

Hrvatska poštanska banka objavila je da će plaćanje karticama biti moguće uz kratkotrajni prekid u noći na 1.siječnja 2023. mHPB i internetsko bankarstvo neće biti dostupni u subotu 31. prosinca i nedjelju 1. siječnja.

Također navode kako mHPB i internetsko bankarstvo neće biti dostupni u subotu, 31. prosinca 2022. i nedjelju, 1. siječnja 2023. godine, a plaćanje karticama bit će moguće uz kratkotrajni prekid u noći na 1. siječnja 2023.

“Verzija mHPB-a koja sadrži promjene vezane uz euro (verzija 3.3.0.) bit će obavezna za preuzimanje. Korisnici koji će do 1. siječnja 2023. preuzeti odgovarajuću verziju po prijavi će automatski imati dostupne sve promjene”, napominju iz HPB-a.

Addiko banka

Addiko banka priopćila je da se na prodajnim mjestima mogu očekivati prekidi u radu ili ograničena mogućnost kartičnog plaćanja tijekom subote, 31. prosinca 2022. i nedjelje, 1. siječnja 2023.

Tijekom subote, 31. prosinca 2022. godine i nedjelje, 1. siječnja 2023. godine internetsko bankarstvo EBank i mobilno bankarstvo Mobile neće biti dostupni, navode iz Addika, prenosi Index. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu