Hrvatska
Zadnji detalji o uvođenju eura: “Neke usluge neće raditi, pripremite gotovinu”
Održana je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
“Došli smo nadomak do velikog strateškog cilja, uz Schengen, uvođenje eura je konačni korak Hrvatske s obje noge u najdublju integraciju EU čime ostvarujemo strateški program Vlade i ispunjujemo preuzetu obvezu kada smo pregovarali članstvo u EU-u. Trebalo nam je pet godina intenzivnog rada, želim svima zahvaliti koji su doprinijeli ovom procesu. Mislim da možemo biti itekako zadovoljni, ostvarili smo cilj brže nego neke druge zemlje koje su krenule prije nas. Postajemo 20. članica europodručja. Mi ćemo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u krizama s kojima se suočavamo”, rekao je na uvodu sjednice premijer Andrej Plenković.
Primorac i Vujčić dignut će prve eure
Premijer je najavio da će prelazak s kune na euro obilježiti iza ponoći 1. siječnja kada će ministar Primorac i guverner Vujčić na bankomatu blizu HNB-a podići prve eure.
1. siječnja povodom članstva Hrvatske u Schengenu u Zagreb stiže predsjednica Europske komisije s kojom će predstavnici Vlade posjetiti GP Breganu. Dočekat će ih slovenska predsjednica s kojom će razgovarati o novom režimu bezgraničnih kontrola. Potom će s Ursulom von der Leyen na Trgu bana Josipa Jelačića popit kavu koju će platiti eurokovanicama.
“Simbolično i bez velikih fešti i troškova. Ovo je opipljiva promjena za sve građane. Mislim da je u ovim okolnostima ovo primjeren način obilježavanja”, poručio je.
Izmijenjeno 70 zakona
Ministar financija Marko Primorac rekao je kako je zbog uvođenja eura izmijenjeno 70 zakona, a usklađivanje zakonodavstva nastavlja se i u 2023. godini. Poseban naglasak je, rekao je ministar, na zaštititi potrošača. Od 5. rujna je stupilo na snagu obvezno dvojno iskazivanje cijena s ciljem informiranja kupaca.
“Predstavili smo po prvi put i proračun u eurima. Iako se najveća bojazan odnosila na potencijalne inflatorne pritiske, oni su u Hrvatskoj minimalni, kao što su bili i u drugim državama koje su uvodile eure. Naravno da je razina općeg porasta cijena nešto veća i to je u skladu s očekivanjima”, rekao je, prenosi Index.
O bankomatima
U ovom tjednu je i finalna faza opskrbe gotovim novcem eura. “Ukupno je 1,2 milijuna komada početnih paketa eurokovanica distribuirano institucijama”, rekao je. Od 1. siječnja počinje razdoblje dvojnog optjecaja, gdje se uz kune koristi i euro. Građani će moći plaćati proizvode i usluge u kunama, a povrat će dobivati u eurima.
Od 4000 bankomata, 1300 bankomata će do 31. prosinca isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja će 2700 bankomata biti spremno za isplatu eura.
Građani će imati godinu dana za zamjenu kuna u eure. U slučaju da to ne obave u tom periodu, moći će to obaviti neograničeno u HNB-u kada se radi o novčanicama, a kovanice će moći mijenjati još naredne dvije godine. “Dobrobiti od eura će biti vidljive, značajne i trajne. Sigurno je da eurom stječemo instrument koji će Hrvatskoj omogućiti da bude ekonomski jača i otpornija na ovu i sve buduće krize”, poručio je Primorac.
Iz Fine su rekli da će najvažnije biti osposobiti bankomate budući da očekuju da će građani u prvim danima Nove godine koristiti najviše upravo bankomate.
Vujčić: Pripremite gotovinu
Guverner Boris Vujčić rekao je da su sve novčanice eura nabavljene i distribuiraju se prema gotovinskim centrima i bankama, kao što će kasnije i prema poduzećima. Što se tiče procesa kovanja eurokovanica, Vujčić je rekao da se i on uspješno provodi kraju.
“Uspjeli smo iskovati 400 milijuna komada hrvatskih kovanica, a ovaj tjedan očekujemo da će otkovati još 5 milijuna komada, što će biti ukupno 96,4 posto od ukupne planirane količine kovanica. Predopskrba banaka počela je u listopadu i uspješno je realizirana, naglasio je guverner.
“Predopskrba poduzeća koja je započela u prosincu do sada se odvijala sporom dinamikom. Nadam se da će se u idućim danima intenzivirati. Pozivam poduzetnike da pripreme potrebne količine eura za poslovanje na vrijeme”, rekao je. Početni paketi eura za građane mogu se kupiti u bankama, Pošti i Fini. Do sada je prodano 682 tisuće početnih paketa, odnosno približno 60 posto od ukupnog broja paketa.
Od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u opticaju je smanjena za preko 16 milijardi kuna, s 35,2 milijarde kuna na 18,9 milijardi kuna. “Građani su nas poslušali. To će olakšati pritisak na konverziju gotovine u siječnju”, rekao je Vujčić.
Guverner je rekao kako su se banke dobro pripremile i da se ne očekuju nikakva neugodna iznenađenja. “Dio usluga tijekom novogodišnjeg vikenda će biti ograničeno dostupan ili nedostupan te je dobro imati kod sebe nešto gotovine”, poručio je Vujčić.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci