Hrvatska
Kako postati član stranke? HDZ postrožio kriterije za članstvo, evo što traže
Najveća stranka u Hrvatskoj, Hrvatska demokratska zajednica postrožila je krajem prošle godine kriterije za članstvo. Od novih članova se sada traži da ispune nekoliko uvjeta koji dosad nisu bili potrebni. I druge stranke u našoj državi imaju uvjete koje valja ispuniti ako želite postati članom neke od njih.
Kako se učlaniti u HDZ?
Za upis u HDZ potrebno je držati se određenih etičkih načela. Za pobornike korupcije, nepotizma, nepoštenog pogodovanja, diskriminacije, nasilja, netolerancije, isključivosti, govora mržnje i drugog nedopustivog djelovanja nema mjesta u vladajućoj stranci. Srećom, piše Lider, ti kriteriji neće se primjenjivati retroaktivno.
Član HDZ-a može postati svaki punoljetan hrvatski državljanin ili pripadnik hrvatskog naroda u iseljeništvu koji prihvaća Statu i Program stranke, nije član druge strane i ispunio je pristupnicu koja se može naći na stranicama strranke ili u prostorijama HDZ-a. Dalje, član stranke može postati samo osoba koja se ponaša u skladu s Etičkim kodeksom HDZ-a, koji je usvojen 10. prosinca 2022. na sjednici Nacionalnog odbora stranke i koji propisuje da HDZ ustrajava na iznimno visokoj razini odgovornosti prema javnim i stranačkim dužnostima, profesionalnosti, transparentnosti i toleranciji u njihovu obavljanju te sankcioniranju svih vidova pristranosti, sukoba interesa, pogodovanja članovima obitelji i poznanicima, ekstremizma i socijalne neosjetljivosti…
Osoba koja je zbog postupanja koje nije u skladu s etičkim standarima stranke isključena ili je istupila iz HDZ-a može ponovno postati član uz prethodnu suglasnost Visokog časnog suda. Zanimljivo je i to da svaki član HDZ-a ima i obveze: redovito sudjelovati u stranačkim aktivnostima i radu, pridržavati se Statuta, Etičkog kodeksa i odluka mjerodavnih tijela, zastupati i promicati Program i interese stranke, zalagati se za uspjeh HDZ-a na izborima, ispunjavati ostale obveze utvrđene Statutom ili odlukama mjerodavnih tijela stranke te redovito plaćati članarinu.
Članstvo u SDP-u
Članstvo u Socijaldemokratkoj partiji SDP-u je regulirano Statutom SDP-a. Članom SDP-a može, pod jednakim uvjetima, postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske. Zahtjev za prijem u članstvo SDP-a podnosi se na obrascu koji sadrži izjavu da je upoznata sa sadržajem Statuta SDP-a i Programa SDP-a te da iste prihvaća. Osoba koja ne prihvaća sadržaj Statuta i Program SDP-a ne može postati članom SDP-a.
Član te stranke također ima neke obveze i prava, kao na primjer plaćanje članarine, sudjelovanje u utvrđivanju i provedbi politika SDP-a, provođenje Programa SDP-a i utvrđene, biti kandidat SDP-a na svim izborima koji se provode u državi.
Most i Možemo
Članom Mosta može postati svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja ima državljanstvo Republike Hrvatske i prihvaća program Mosta te pravne akte Mosta. Odluku o tome hoćete li vas primiti ili ne donosi Središnje tijelo Mosta – Predsjedništvo koje o tome odlučuje na temelju pisanog prijedloga nadležnog županijskog ili gradskog/općinskog koordinatora, odnosno povjerenika ako koordinator nije izabran.
Statutom Možemo je propisano da članom stranke može postati svaki punoljetni, poslovno sposobni državljanin Republike Hrvatske koji prihvaća Statut, Etički kodeks, program i ciljeve stranke.
Zainteresirana osoba mora prethodno biti uključena u aktivnosti stranke kroz rad u lokalnim, tematskim ili operativnim grupama u trajanju od najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za članstvo. Nakon proteka navedenog roka zainteresirana osoba može podnijeti pisani zahtjev za članstvo u Stranci o kojem odlučuje Upravni odbor. Kod donošenja odluke Upravni odbor mora o zahtjevu zatražiti mišljenje od lokalne, tematske ili operativne grupe u kojoj je osoba aktivna. Drugim riječima, nije dovoljno da osoba samo deklarativno potvrdi kako se slaže s vrijednostima i načelima kojima se Stranka vodi, već se kroz zajednički rad utvrđuje je li to doista tako i potom se prima u članstvo, piše Lider.
Posebni uvjeti za članstvo u RF
Potpuno posebne uvjete za članstvo propisuje Radnička fronta. Iz te stranke bez imalo zadržavanja poručuju “u Radničku frontu ne može svatko ući i to je tako od prvog dana osnivanja i dva su osnovna razloga za to”.
“Moramo biti i posebno oprezni u svemu pa tako i kod primanja novih članova. I drugo, RF je jedina direktno-demokratska stranka u Hrvatskoj. RF nema predsjednika niti predsjedništvo, već teži tome da svaki član odlučuje o svakoj odluci, odnosno da se što više odluka donosi skupštinski. Osim odlučivanja, unutar stranke smo potpuno transparentni, jer svaki član u svakom trenutku ima uvid u bilo koju odluku i zapisnik te može raspravljati o bilo kojoj temi”, kažu iz te stranke. Nadalje, tvrde u toj stranci, oni “teže rotacijama članova na svim funkcijama: od osoba za zastupanje i predstavljanje stranke, koordinatora lokalnih organizacija, radnih grupa i sekcija, do predstavnika u političkim tijelima”. A to znači, svjesni su i sami, da u stvarnosti mnoge od tih stvari ne mogu idealno provesti zbog nedostatka ljudi općenito, ali i onih koji posjeduju specifična znanja za sve ono što nas zanima i čime se bavimo.
Članstvo u Centru
Član Centra može postati svaki punoljetni građanin Hrvatske koji prihvaća Statut, Program i pravila stranke, objašnjavaju iz te političke opcije. “Prijavnica se popuni online na web stranicama stranke, a zatim s potencijalnim članovima razgovore uživo obavljaju članovi predsjedništva podružnice u čiji se rad žele uključiti. Nakon razgovora preporuka za upis se šalje predsjedništvu podružnice koje formalno potvrđuje upis u stranku. U stranku ne primamo osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela korupcije, gospodarskog i organiziranog kriminala, djela protiv slobode i prava čovjeka ili bilo kakvog oblika diskriminacije, kao ni one za koje se utvrdi da su se ponašale neetično i radile protivno javnom interesu, politički trgovale ili neodgovorno obnašale javne funkcije”, kažu iz Centra, prenosi Lider.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše