Connect with us

Hrvatska

Numizmatičar: Ova kovanica kune danas vrijedi bar 3.000 eura!

Objavljeno

-

Numizmatičar Borna Barac gostovao je u Novom danu i komentirao vrijednost novčanica i kovanica u budućnosti.

“Može se reći da kuna odlazi u povijest, ali nije tako ustvari. Dogodila se jedna vrlo zanimljiva euforija oko svega toga, međutim, nije nova euforija. Svaki put kad se uvodio euro u neke druge zemlje, dogodila se euforija. Ljudi su odjednom počeli skupljati, počelo ih je zanimati što je bilo prije, što će biti u budućnosti, kako će se sve odvijati. Htio bih ljudima dati jedno upozorenje. Tržište se stvara godinama, nekakva vrijednost tih svih kovanica i novčanica pokazat će se u budućnosti, znači, ne sad. Sada vas moram upozoriti, budite oprezni. Nemojte se sutra probuditi bez novca, a da imate vrlo malu vrijednost”, rekao je numizmatičar Barac.

Komentirao je i veliko zanimanje koje se pojavilo za kovanicu od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta.

“Odjednom se uključila televizija, i ljudi su vidjeli da ljudi stoje u reodvima pred HNB-om i pomislili da bi to moglo nešto vrijediti. To je istina, ali 30.000 primjeraka je jako velika naklada. Pitanje je ako danas to platite 400-500 kuna, nećete se obogatiti. Uvijek će biti rijetko ono nešto za što postoji zanimanje, a čega ima malo”, kazao je.

Posebno je istaknuo jednu kovanicu koja ima veliku numizmatičku vrijednost.

“Pet kuna u zlatu, izdanje 1994. godine. To je bila jubilarna kovanica od pet kuna i napravili su samo 200 komada u zlatu. Ta kovanica je tada koštala 500 maraka. Trebalo je uložiti 500 maraka, a današnji ekvivalent bi bio oko 1.000 eura, da bi danas ta kovanica bila oko 3.000 eura, možda i više. To je jedan primjer, ali njih je jako malo. Kad nečega ima 30.000, to nikad neće postići takvu rijetkost. Ljudi trebaju biti oprezni. Nemojte trčati pred rudo”, rekao je numizmatičar.

“Numizmatika je divna znanost”

“To skupljanje mora biti zadovoljstvo, ne trka za zaradom. Numizmatika je divna znanost, možete strašno puno naučiti o povijesti i morate uživati u tome. Kad skupljate nešto, morate imati užitak da ste još jednu godinu stavili u katalog”, rekao je.

Objasnio je i koje bi još novčanice mogle postići veliku vrijednost.

“Tijekom povijesti se jako puno toga događalo i mnoge naše kovanice od 13. stoljeća su danas strašno rijetke. Imamo fantastičnu kovnicu, dubrovačku kovnicu, koja je radila 500 godina i ljudi malo znaju o tome. Tu postoje primjerci koji danas postižu desetke tisuća eura na tržištu. Imate i jedan križar, 1849. godina, koju je izdao ban Jelačić, ostalo je samo par komada ili 500 kuna iz vremena NDH. Danas, što se Republike Hrvatske tiče, postoje izdanja koja s početka, 1993. godine, kad je počelo kovanje kune, napravili su probnu seriju od lipe do jedne kune, s malim brojevima. Što se dogodilo s tim kovanicama? To je naklada od 10 do 100 primjeraka i vrlo vjerojatno da su sve vraćene u opticaj i to će biti rijetkost. Postoje i dvije kune, na kojima piše tunj, gdje je t ispod glave ribe, pa UNJ, e to je strahovita vrijednost”, rekao je numizmatičar.

Savjetovao je i kako je najsigurnije provjeriti vrijednost kovanica i novčanica.

“Uglavnom, nemojte ići na Hrelić provjeravati. Možete uvijek doći u moju aukcijsku kuću, nazvati, bilo što. Savjet je uvijek dobrodošao. I još jedna važna stvar, nemojte vjerovati svim raznoraznim stručnjacima, treba se informirati o bilo čemu”, poručio je.

Što se popularnog mede tiče, odnosno kovanice od pet kuna, numizmatičar je rekao da se malo pojavljuju one kovanice iz 2006. godine. “Zbog čega, ne znam. Parne godine su uglavnom rjeđe, bila je mala naklada. Sve ostalo mora čovjek biti siguran…”, rekao je Barac.

Upitan vrijedi li sačuvati neke primjerke, primjerice novčanicu od 200 kuna, numizmatičar je rekao da je uvijek pitanje gdje se dobiva informacija i da ne treba ozbiljno uzimati informacije s opskurnih mjesta.

“Neke novčanice kune će biti jako rijetke”

“Ljudi moraju znati da kune postoje jako dugo. Mnogi trgovci u svijetu su već od praktički početka kune kupili te novčanice. Njih ima na tržištu, ali neke od njih će, recimo novčanica 200 kuna iz 1993. godine, biti jako rijetke, to je bilo relativno puno novca i trebalo ju je ostaviti. Novčanice od 500 i 1.000 kuna će biti jako rijetke jer je trebalo uložiti novac u njih, a ove manje novčanice vjerojatno nikad neće postići neku vrijednost”, rekao je.

Numizmatičar je objasnio i kako mora izgledati novčanica koja će kasnije mnogo vrijediti.

“Mora biti prvoklasne kvalitete. Potpuno nova, praktički ispod čekića, ne smije biti presavinuta. Ako imate takve novčanice, sačuvajte ih”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu