Connect with us

magazin

I znanost je dokazala: Žene rade napornije i više od muškaraca

Objavljeno

3 godine prije

-

Fizički poslovi većini ljudi na svijetu svakodnevno oduzimaju mnogo vremena i energije. Što određuje rade li u kućanstvu napornije žene ili muškarci?

U većini zajednica lovaca-skupljača, muškarci su lovci, a žene su skupljači – što znači da se muškarci više kreću. No kakav je odnos u drugačije uređenim zajednicama?

Yuan Chen i Ruth Mace proveli su studiju skupina pastira i farmera u tibetanskim pokrajinama u ruralnoj Kini. Radi se o području s ogromnim kulturalnim različitostima. Studijom su željeli otkriti koji faktori određuju tko obavlja napornije poslove u kućanstvu i zašto. Rezultati studije rasvjetljuju rodne razlike po pitanju posla u različitim zajednicama, prenosi Science Alert.

Velika većina odraslih ljudi na svijetu su u braku. Brak je ugovor, što znači da se očekuje da dvije strane ulažu i dobivaju jednako iz zajednice. No nejednaka pregovaračka moć u kućanstvu – kao na primjer kada jedna osoba prijeti razvodom – može dovesti do nejednakih doprinosa partnerstvu.

Odlazak od kuće

Istraživači su odlučili testirati hipotezu da odlazak od doma odrastanja nakon braka, kako bi osoba živjela s obitelji svog bračnog partnera može dovesti do veće količine kućanskih poslova. U takvim brakovima, nova osoba nije u rodu niti dijeli zajedničku povijest ni sa kim u novom kućanstvu.

Ako oko sebe nema rođake, u nepovoljnijem su položaju po pitanju pregovaračke moći.

Najčešći oblik braka je onaj u kojem žene napuštaju svoje obiteljske domove, a muškarci ostaju sa svojim obiteljima u zajednicama u kojima su odrasli. To se naziva patrilokalitet.

Neolokalitet – u kojem pripadnici oba roda napuštaju obitelji nakon braka i par živi na novom mjestu udaljen od obiju obitelji – također je česta praksa u mnogim dijelovima svijeta. Matrilokalitet, u kojem žene ostaju u svojoj obitelji, a muškarci dolaze živjeti u obitelj svojih supruga, vrlo je rijetka pojava.

Duolokalitet – gdje nijedan od partnera ne napušta svoj dom, a muž i žena žive odvojeno – još je rjeđi.

Srećom, u kulturno bogatom zabačenom području Tibeta mogu se naći sve četiri prakse.

Studija se fokusirala na ruralna sela u šest različitih etničkih kultura. U suradnji s Lanzhou sveučilištem u Kini, istraživači su intervjuirali više od 500 ljudi o njihovom statusu nakon braka i zamolili ih da nose traku za praćenje aktivnosti kako bi mogli proučiti količinu fizičkog rada koju obavljaju.

Žene rade napornije

Inicijalni zaključak je bio da žene rade mnogo napornije od muškaraca, kao i da svojim radom najviše pridonose obiteljima. Dokazi za to viđeni su u njihovim vlastitim izjavama o tome koliko rade, ali i uređajima za praćenje fizičke aktivnosti.

Žene su u prosjeku hodale nešto više od 12.000 koraka dnevno, a muškarci tek oko 9.000. Muškarci su također naporno radili, no manje od žena. Više vremena provodili su baveći se hobijima ili društvenim aktivnostima, ali i odmarajući.

Razlog za to djelomično može biti jer su žene u prosjeku fizički slabije od muškaraca i prema tome mogu imati manju pregovaračku moć. No istraživači su također otkrili da pojedinci (i muškarci i žene) koji nakon braka napuštaju svoje domove i odlaze u obitelj svojih partnera rade napornije od onih koji su ostali u svojoj obitelji.

Ako se žena nakon braka preseli iz svog doma, a mnoge žene upravo to i čine diljem svijeta, ona pati, ne samo zato jer joj nedostaje vlastita obitelj, već i zato jer mora mnogo napornije raditi.

Ako se oba partnera odsele iz svoje obitelji, oboje rade naporno – ali žena svejedno radi više. Studija je pokazala da savršena jednakost postoji samo u slučajevima gdje se muškarci sele, a žene ne.

Ti rezultati pomažu shvatiti zašto žene u cijelom svijetu nakon vjenčanja napuštaju svoje obitelji, a muškarci u velikoj većini to ne čine. Odlasci od obitelji posebno loše djeluju na muškarce – dodaju im oko 2.000 koraka dnevno, a tek 1.000 koraka za žene.

Vrijeme i energija potrošena na rad u polju, uzgoj domaćih životinja i kućanske poslove u sukobu je sa slobodnim vremenom. Značajne razine fizičkog rada za potrebe održavanja kućanstva u ovim ruralnim područjima znače i manje vremena provedenog u odmoru.

Iz perspektive evolucije, žrtvovanje odmora nije poželjno, osim ako to ne pridonosi razinama tjelesne spremnosti – kao na primjer povećanje izgleda za preživljavanje potomaka.

Ne znamo je li žrtvovanje odmora poželjno u ovim slučajevima jer je istraživanja na tu temu malo. Možda je to istina u siromašnijim, ruralnim dijelovima svijeta, no i nije u bogatim uvjetima.

U većini urbanih područja, na primjer, neaktivni životni stil postaje sve češći. Istraživanja su pokazala da sjedilački način života postaje problem javnog zdravlja, povezan s mnogim kroničnim stanjima kao što su pretilost, neplodnost, kao i mentalne bolesti.

Nejednakost spolova po pitanju fizičkog rada još uvijek postoji i u domovima i izvan njih. Studija je dala evolucijsku perspektivu o tome zašto je vjerojatnije da će žene podnositi teži teret od muškaraca.

Stvari se ipak polako mijenjaju. Žene sve češće svoje obitelji zasnivaju podalje i od svoje i od obitelji svojih partnera, čime njihova pregovaračka moć postaje veća. Tome valja pridodati i sve veće razine vlastitog bogatstva, obrazovanje i autonomiju.

Te promjene tjeraju muškarce da preuzmu više fizičkih poslova u urbanim, industrijskim i postindustrijskim društvima.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“

Objavljeno

31 minuta prije

-

18. prosinca 2025.

By

Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.

Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.

Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.

Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.

Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.

Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.

Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.

Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

 
Nastavi čitati

magazin

Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu

Objavljeno

32 minute prije

-

18. prosinca 2025.

By

Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.

U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.

Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.

Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.

 
Nastavi čitati

magazin

Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone

Objavljeno

39 minuta prije

-

18. prosinca 2025.

By

Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!

Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.

Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.

Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:

Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.

Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.

Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.

Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.

Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.

Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.

Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!

Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat”  prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.

Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.

Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu