ZADAR / ŽUPANIJA
OBLJETNICA OKRUTNE SMRTI REDOVNICE AGNEZE Ove subote Zgrablić predvodi korizmeno hodočašće na Molat
Korizmeno hodočašće Zadarske nadbiskupije na otok Molat koje predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić održava se u subotu, 11. ožujka povodom 80. godišnjice okrutne smrti s. Agneze Petroša, redovnice rodom s Molata, otoka u sjevernom dijelu zadarskog arhipelaga.
Hodočašće organizira Zadarska nadbiskupija.
Nadbiskup Zgrablić pojašnjava da je otok Molat izabran za mjesto hodočašća povodom 80. godišnjice smrti molaćanske redovnice Agneze Petroša te „u sjećanju na podmuklo ubojstvo Slugu Božjih don Eugena Šutrina, višegodišnjeg župnika u Molatu i Brguljama i u spomen na don Srećka Lovretića, rođenog Molaćanina kojega su ubojice svezanoga bacili u more i utopili kao i u sjećanju na druge svećenike, redovnike i vjernike laike ubijene tijekom i nakon Drugog svjetskog rata In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri, za koje se vodi proces kauze za beatifikaciju“ poručuje mons. Zgrablić.
Na tom hodočašću će se također moliti za sve žrtve velikog koncentracijskog logora na Molatu kojega su uspostavili talijanski fašisti i kroz kojega je u Drugom svjetskom ratu bilo prošlo oko 20 000 ljudi.
„Dobro došli su svi koji se žele pridružiti toj molitvi i hodočašću. Gospodin neka milostivo pogleda na žrtvu naših Slugu Božjih i neka učini da njihova nevino prolivena krv nadopuni ono što nedostaje patnjama Kristovim za spasenje svijeta, a svima nama podijeli milost da na Kristovu ljubav odgovorimo našom ljubavlju i vjernošću. Neka njihova prolivena krv bude korisna da i mi idemo i rod donosimo“ poručuje nadbiskup Zgrablić u duhu svoga biskupskog gesla I rod donosite.
Itinerarij hodočašća je sljedeći:
U 9,00 sati je polazak hodočasnika s posebno organiziranim katamaranom s poluotoka u središtu grada Zadra prema Molatu.
Za vrijeme putovanja prema Molatu hodočasnici će se uz stručnoga tumača upoznati sa životom Slugu Božjih i poviješću koncentracijskog logora u Molatu.
U 10,30 sati započinje pobožnost Križnog puta od župne crkve Pohođenja BDM u Molatu, preko koncentracijskog logora, groblja logoraša, mjesta mučeništva, ubojstva i ukopa s. Agneze u Brguljama.
U 12,30 sati nadbiskup Zgrablić će predvoditi svetu misu ispred obiteljske kuće s. Agneze u Brguljama.
U 13,30 sati je pauza za ručak (hodočasnici neka ponesu sa sobom hranu i piće).
U 14,30 sati je povratak katamarana iz Brgulja, a u 15,30 sati je dolazak hodočasnika na poluotok u Zadar.

S. Agneza Petroša
O žrtvama ubijenima In odium fidei
Nadbiskup Zgrablić u nekoliko prigoda u kojima je sudjelovao kao pastir Zadarske Crkve isticao je zasluge ubijenoga klera i laika iz mržnje prema vjeri te je konkretno opisao i način kako su stradali ti mučenici Crkve.
„Don Eugen Šutrin za svećenika je zaređen u šibenskoj katedrali 17. srpnja 1938. Nakon svoje mlade mise u rodnoj župi Luka na Dugom otoku, don Eugen je imenovan za upravitelja župe Molat i Brgulje na otoku Molatu 1939., gdje je bio do jeseni 1945. godine.
Bilo je to vrlo teško povijesno razdoblje. Na otoku Molatu, uz župnu crkvu, bio je fašistički koncentracijski logor od 1941. do 1943. godine. Don Eugen je tu redovito svaki ponedjeljak slavio svetu misu za hrvatske zatvorenike. Prema prikupljenim svjedočanstvima, uz rizik života pomogao je žrtvama fašističkog terora.
Za vrijeme njegove službe na otoku Molatu, za don Eugena je sigurno jedan od teških događaja bio sprovod kojega je vodio s. Agnezi Petroša, redovnici klarisi. S. Agneza u ratnom vihoru boravila je u svojoj rodnoj župi Brgulje.
Na međunarodni Dan žena, 8. ožujka 1943., na karnevalski utorak, u sumrak, pripadnici revolucionarnih komunističkih strujanja nasilno su izveli s. Agnezu iz rodne kuće u Brguljama.
Prema svjedočanstvu njenih još živih nećaka, s. Agnezu su silovali, polomili čeljust, izbili zube, iščupali jezik i objesili je naopako na stablo masline posred mjesnog groblja.
Kada se razdanilo, s. Agnezu mrtvu je našla njena majka. ‘Krivnja’ s. Agneze bila je što je činila dobro svakome bez obzira na nacionalnost, vjersko ili političko opredjeljenje. S. Agneza u vrijeme svoje okrutne smrti imala je 41 godinu“, rekao je mons. Zgrablić u šibenskoj katedrali sv. Jakova 13. studenoga 2022., na početku mise koju je predvodio na Nadbiskupijskom hodočašću sv. Nikoli Taveliću.

Don Eugen Šutrin
Teški zločin dogodio se i nad don Eugenom koji je u jesen 1945. postao upraviteljem župa Privlaka, a privlačkim župnikom imenovan je 20. studenog 1945. godine.
„Samo šest dana kasnije, 26. studenoga, u večernjim satima, došli su u župnu kuću dvojica mladića skojevaca iz obližnjih mjesta. Mladići su izmislili priču da don Eugen pođe s njima u udaljeni zaseok i podijeli sakrament bolesničkog pomazanja njihovoj umirućoj majci koju je udario konj.
Kao dobri pastir, u brizi za spas duše koja umire, don Eugen je uzeo sveto bolesničko ulje te odlazi s nepoznatim mladićima u tamu. Oni su ga putem ustrijelili s dva hica u glavu. Njegovo tijelo zamotali su s kamenjem i bacili ga u more kako bi more sakrilo njihov zločin.
Sutradan su župljani Privlake našli njegovo tijelo kako pliva uz morsku obalu. Don Eugen je imao 31 godinu. Don Eugen je ubijen jedino iz mržnje prema Bogu, Crkvi i svećeništvu.

Don Srećko Lovretić
Don Srećko Lovretić rođen je u Molatu 7. rujna 1911. U državnoj gimnaziji u Šibeniku položio je ispit zrelosti kao sjemeništarac Zadarske nadbiskupije.
Za svećenika ga je u šibenskoj katedrali 14. srpnja 1935. zaredio šibenski biskup Jerolim Mileta, apostolski administrator Zadarske nadbiskupije.
Don Srećka su partizanski ustanici, predvođeni partizanskom crvenom zastavom, 26. srpnja 1942. izveli iz župnog stana u Luci na Dugom otoku. Nakon mučenja u lučkoj šumici, ukrcali su ga u brod i otplovili prema Kornatima. Utopili su ga u uvali Mule u Kornatima. Don Srećko je imao 31 godinu.
Don Eugen Šutrin, s. Agneza Petroša i don Srećko Lovretić bili su vjerni heroji istinskog bogoljublja i čovjekoljublja.
Molimo da ti ugodnici Božji, kao i druge žrtve bogoljublja i čovjekoljublja Zadarske nadbiskupije okrutno ubijene iz mržnje prema katolicima, budu uzor u bezuvjetnoj ljubavi prema Bogu i čovjeku te da budu uzdignuti na čast oltara, da se njima možemo utjecati za pomoć i zagovor u svim okolnostima života“, potaknuo je mons. Zgrablić uz proslavu sv. Nikole Tavelića, prvog proglašenog sveca u hrvatskom narodu koji je također podnio mučeničku smrt.
Nadbiskup Zgrablić potiče da naša molitva i kajanje budu misli kojima je don Eugen počeo svoju prvu propovijed kao upravitelj župe u Molatu 1939. godine:
„Ti, o Bože, koji sve dobro uređuješ i ravnaš, ne gledaj na moje slabosti koje me čine nedostojnim da promičem tvoju slavu, već pogledaj na potrebe duša. Daj da se s ovoga mjesta uvijek borim protiv grijeha i promičem krepostan život“.
Poznavanje navedenih potresnih činjenica iz teške povijesti hrvatskog naroda i Crkve u Hrvatskoj dodatni su poticaj vjernicima Zadarske nadbiskupije da se odazovu na poziv nadbiskupa Zgrablića, svojih župnika i redovnika da sudjeluju u Nadbiskupijskom korizmenom hodočašću na Molat, kako bi molitvom i u duhu pobjedničke slave trpećega Krista i u njegovim udovima, iskazali poštovanje njihovoj žrtvi za ljude, Boga i Crkvu.
To će hodočašće biti i vid osobne duhovne obnove u vremenu korizme kada Crkva na osobit način časti Križni put i otkupiteljsku smrt našeg Gospodina Isusa Krista, kojega su do vlastite mučeničke smrti, ne uzvraćajući na zlo zlim, vjerno nasljedovali i pripadnici zadarskog klera i laika ubijeni iz mržnje prema vjeri.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







