Connect with us

Hrvatska

NAGRADE I SANKCIJE Ogroman problem u ocjenjivanju državnih službenika: “Takvih je svega nekoliko”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada priprema Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama kojima bi se napokon ujednačile plaće za ista radna mjesta u javnom sektoru. Reforma bi omogućila i nagrade za vrijedne službenike te sankcije za one koji ne obavljaju svoje radne obveze. Sporan je kratak rok – zakon vlada želi poslati u saborsku proceduru do ljeta jer je to preduvjet za povlačenje nove tranše od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

U državnim i javnim službama postoji oko tri tisuće radnih mjesta, iako nekad razlike u poslu nema. Tako službenici koji obavljaju isti posao, ali su zaposleni u različitim državnim tijelima, mogu imati i nekoliko stotina eura različitu plaću. Da bi se ta nepravda ispravila novi bi zakon umjesto 300 različitih koeficijenata i stotina dodataka na plaće, sve razvrstao u 16 platnih razreda.

“Da tih ukupno 3000 različitih radnih mjesta svedemo na nešto malo manje od 600, da se reguliraju pitanja dodataka. Ono što je također bitno da se uvede sustav nagrađivanja državnih službenika, ali isto tako i da se uvede učinkovitiji sustav sankcioniranja”, rekao je ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica.

Dakle, da oni koji kvalitetno rade dobiju veću plaću, a oni koji ne rade da dobiju manju plaću ili čak i otkaz. Problem je što je sustav ocjenjivanja često subjektivan, upozorava nekadašnja ministrica uprave, koja je u svom kratkom mandatu naručila analize ocjena rada službenika.

“Subjektivnost u ocjenjivanju je izrazito velika. Iz te dvije analize zapravo se vidi da je najveći broj ocjena četvorki i petica, od 75 do 80 posto ocjena su tako visoke ocjene. Svega nekoliko ocjena su dvojke, odnosno zadovoljava i nezadovoljava svega nekoliko”, kaže Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave.

Sindikate brine i kratak rok – reforma koja se čeka godinama sad bi trebala biti pripremljena u par mjeseci, a da se pri tom ne donose i uredbe o plaćama. A bez tih uredbi teško je riješiti problem niskih službeničkih primanja.

“Onda se postavlja pitanje i njihovog zadovoljstva, zadržavanja u službi i pitanje zapošljavanja mladih koji su nam u ovom trenutku ključni za opstanak. Pa na kraju krajeva, nećemo valjda strance, Nepalce, zapošljavati u sustavu pravosuđa, na primjer”, rekla je Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika.

Ministar obećava cjelovitu reformu. “Ovaj zakon nije zakon koji ćemo lomiti preko koljena nego ćemo zajedno sa sindikatima urediti ovaj sustav koji je, mislim da će se svi složiti s tim, neodrživ”, rekla je Malenica.

Slaže se i oporba da je postojeći sustav neodrživ. “Jedna od prvih mojih rasprava u Hrvatskom saboru 2008. godine bila je o Zakonu o plaćama državnih službenika. Od tada pa evo 15 godina još se ništa nije promijenilo nego se primjenjuju prijelazne odredbe iz Zakona o službenicima uz 2001., dakle već 22 godine”, tvrdi bivši ministar uprave i saborski zastupnik SDP-a, Arsen Bauk.

Čelnik Mosta kaže da su oni takav zakon predložili još prije 7 godina kad su bili u vladi, ali je HDZ taj prijedlog spremio u ladicu.

“Sada kada su prisiljeni promijeniti zakon jer im o tome ovisi 700 milijuna eura novih iz europskih fondova, sada će na vrat na nos mijenjati zakon, na što im se već stručnjaci iz radnih skupina žale da je realno gotovo nemoguće napraviti kvalitetan zakon u tako kratkom roku”, rekao je Božo Petrov, predsjednik Mosta.

Ministar ipak vjeruje da će prijedlog zakona biti gotov do ljeta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu