ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) SVEČANA PODJELA DIPLOMA POLAZNICIMA TEČAJA Potomci hrvatskih iseljenika u Zadru uče hrvatski jezik, neki će i ostati u pradomovini
Na Sveučilištu u Zadru održana je prva svečana podjela diploma polaznicima Tečaja hrvatskog jezika na razini A1/A2. Riječ je o programu koji su u Centru za strane jezike Sveučilišta u Zadru polazila pretežito djeca hrvatskih iseljenika u južnoameričke zemlje, ali i oni koji su samo željeli naučiti hrvatski jezik. U najraznolikijem „razredu“ na Sveučilištu tako su bili zastupljeni Čile, Argentina, Panama, Bolivija, Australija, Južna Afrika, Brazil, Mađarska i Venezuela!
– Moj pradjed je rođen na Hvaru, a ja sam se iz Čilea vratila u Hrvatsku kako bih se upoznala sa svojom pradomovinom. Sve što sam vidjela me je oduševilo. Zadar je vrlo lijep, siguran, dobro mjesto za život i odlučila sam ostati živjeti ovdje. Naravno, i upisati sljedeću razinu tečaja, kaže jedna od polaznica Karoll Ivanka Kuzmicic.
Prva generacija polaznika upisana je u zimskom semestru ove akademske godine na tečaj razine A1-A2 prema ZEROJ-u u ukupnom trajanju od 280 sati. Riječ je o intenzivnom tečaju koji se održava tijekom zimskog semestra, svakim radnim danom u trajanju od četiri nastavna sata.
Tečaj je u zimskom semestru pohađalo 10 stipendista Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, studentica iz Ukrajine koja studira na Sveučilištu u Zadru, ugovorna francuska lektorica Odjela za francuske i frankofonske studije i dvije polaznice iz Venezuele koje borave u Zadru, a izvodila ga profesorica Iva Babić, predavačica Centra za strane jezike.
Većina polaznika ujedno su i stipendisti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a ovom prilikom potpisani su i ugovori o nastavku pohađanja tečaja na Sveučilištu u Zadru.
– Drago mi je što smo vam omogućili da smo omogućili da dođete u ovaj kraj. Da sam mogla birati za sebe ili djecu, ja bih odabrala zadarsko sveučilište, na kojemu imate izvrsnu priliku surađivati s profesoricama i studentima koji su španjolski govornici. Želim vam da što prije usavršite hrvatski jezik, da se povežete sa svojim korijenima i da vam Hrvatska ne bude samo domovina predaka, nego i domovina u kojoj ćete živjeti i raditi, rekla je u svojoj čestitci polaznicima Ivanka Kunštić, voditeljica Ureda dobrodošlice Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Osim potvrda o završenom tečaju hrvatskog jezika, podijeljene su i potvrde sudjelovanja u projektu učenja u tandemu, u kojemu su u ovom semestru sudjelovali polaznici tečaja hrvatskog jezika i studenti hispanistike i anglistike.
Projekt učenja u tandemu (ili tzv. suradničkog učenja) u svijetu je davno razvijen i uživa veliku popularnost. Njegovi su ciljevi, ističe voditeljica Centra za strane jezike izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, olakšavanje usvajanja hrvatskog jezika u realnom okruženju i integracija polaznika Tečaja hrvatskoga jezika, poboljšanje komunikacijske kompetencije studenata te razvijanje kulturne kompetencije, uspješne komunikacije i međudjelovanja u dodiru s drukčijim svjetonazorima i kulturnim obilježjima. Polaznici se sa svojim tandem-partnerima nalaze najmanje jednom tjedno u trajanju od 60 minuta, od čega 30 minuta komuniciraju na hrvatskom, a 30 minuta na španjolskom engleskom, francuskom ili ruskom jeziku.
– Sretna sam što ćete nastaviti s učenjem hrvatskog jezika. Hvala i studentima koji su sudjelovali u projektu učenja u tandemu, jer je to jedan od najboljih oblika učenja ne samo gramatike, nego upoznavanja s drugim studentima i razmjenu iskustava, rekla je uoči podjele diploma prorektorica prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić.
Među onima koje na učenje nije navelo porijeklo, nego život u Zadru je Mađarica Andrea Szegedi. Već deset godina živi u Zadru, pjeva u umjetničkom ansamblu Ars Cantabile, a veliki poticaj su joj sinovi koji se u Zadru školuju, treniraju tenis i hrvatski govore kao da im je materinji jezik.
– Zadar je siguran grad koji nudi puno mogućnosti za bavljenje sportom, pa su se tako moja djeca okušala u nogometu, plivanju, skokovima u vodu i na kraju se našli u tenisu. Tečaj je bio intenzivan, puno se naučilo u relativno kratkom vremenu, ponosna sam na svoj napredak i entuzijastična oko onoga što me očekuje na većoj razini, kaže Andrea.
Za polaznike je organizirana i izvanučionička nastava: obilazak grada s turističkim vodičem, posjet gradskim muzejima, knjižnicama i kulturnim događajima u gradu Zadru.
Kakvo je zadovoljstvo tečajem pokazuje činjenica da je u ljetnom semestru upisano 12 novih polaznika na razinu A1 i 10 na razinu B1. Jedan od onih koji je zbog dobrog predznanja odmah ubačen u naprednu grupu je Lucas Nahuel Ramirez Cosulich.
– Moj djed je Hrvat i baka Crnogorka su nakon Drugog svjetskog rata emigrirali u Argentinu. S njima sam učio govoriti hrvatski, čuo sam puno priča o njihovoj domovini i tako sam odlučio otići u Hrvatsku, u Splitu sam već prošao jedan tečaj hrvatskog jezika. Ovo je za mene veliki izazov, naučio sam govoriti ali program je zahtjevan, vjerujem da će rezultati biti dobri, kaže Lucas.
Potvrde o odslušanom i uspješno završenom tečaju, odnosno uspješno položenom testu na razini A1/A2 primili su Alejandro Rafael Di Nucci, Alvaro Antonio Candia Godoy, Veronica Graciela Galeano, Raul Ricardo Gomez, Brayanny Michelle Gotti Alfonzo, Karoll Ivanka Kuzmicic Kuzmicic, Anastasiia Omelchuk, Lucia Amaya Soler Raljevic i Andrea Szegedi, dok će iste naknadno biti dodijeljene polaznicima koji nisu mogli nazočiti dodjeli, a to su Alejandra Soto Rosas, Julia Stefani Parrotta I Julieth Zenahis Garcia Hernandez.
U tandemu su učili: Petra Digula i Brayanny Michelle Gotti ; Patricia Jurišić i Julia Stefani Parrotta; Petra Lučev, Lucia Amaya Soler Raljevic i Alvaro Antonio Candia Godoy; Martina Maslać i Alejandro Rafael Di Nucci; Ana Meglić i Julieth Zenahis Garcia Hernandez; Marija Pezo i Karoll Ivanka Kuzmicic Kuzmicic; Elena Prusina, Veronica Graciela Galeano i Raul Ricardo Gomez; Klementina Šarlija i William Harry Rudolph te Vlatka Štrajn i Anastasiia Omelchuk.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše